Polovicom srpnja 2011. internetske stranice Leksikografskoga zavoda Miroslav Krle\u017ea (http:\/\/www.lzmk.hr) do\u017eivjele su tre\u0107i ili \u010detvrti temeljiti redizajn od svojega nastanka potkraj 1990-ih. Prema mojoj osobnoj prosudbi, novi je elektroni\u010dki proizvod lako pregledan i vizualno dopadljiv, a \u0161to je mo\u017eda i va\u017enije, ostvaren je \u2013 kako neslu\u017ebeno doznajem \u2013 prete\u017eno zavodskim snagama, pomo\u0107u besplatnoga softvera Joomla!, \u010dime se uspjelo u\u0161tediti nekoliko desetaka tisu\u0107a kuna novca kojega srodne dr\u017eavne ustanove ina\u010de pla\u0107aju vanjskim informati\u010dkim suradnicima. <\/p>\n
Kako bilo, iako za svaku pohvalu, ta \u010dinjenica nije me potakla da napi\u0161em ovaj prikaz, kao ni ona da se tom prigodom \u2013 temeljem nedavno potpisanoga ugovora o suradnji izme\u0111u Zavoda i tvrtke Pro leksis d. o. o. \u2013 besplatna i cjelovita Op\u0107a i nacionalna enciklopedija (2005\u20132009; gl. ur. Antun Vuji\u0107) pridru\u017eila ve\u0107 neko vrijeme na povezanom zavodskom portalu (http:\/\/enciklopedija.lzmk.hr) objavljenim besplatnim i cjelovitim izdanjima Filmski leksikon (2003; ur. Nikica Gili\u0107 i Bruno Kragi\u0107), Nogometni leksikon (ur. Fredi Kramer i Mladen Klemen\u010di\u0107), Istarska enciklopedija (2005; ur. Miroslav Berto\u0161a i Robert Matija\u0161i\u0107) i Hrvatski obiteljski leksikon (2005; gl. prir. Tomislav Ladan) te besplatnim, no krajnje reduciranim izvatcima iz Hrvatskoga biografskoga leksikona (2002\u20132009; gl. ur. Trpimir Macan). Sve su to, uklju\u010duju\u0107i \u2013 vjerujem \u2013 i Nogometni leksikon, povjesni\u010darima korisna izdanja, no daleko je relevantnija jedna sasvim mala poveznica u najdesnijem stupcu po\u010detne stranice, poveznica koja napokon vodi na digitalizirani Bibliografski katalog periodike (http:\/\/katalog.lzmk.hr).
\nOnima koji su za nj ve\u0107 \u010duli, ili o njem \u010ditali \u2013 jedan od prvih tekstova o toj temi objavio je Charles Jelavich (Slavic Review, Chicago, 1962, br. 2), zadnji i najpotpuniji Jasna Ivan\u010di\u0107 (Studia lexicographica, Zagreb, 2007, br. 1), a i sam sam je poku\u0161ao povezati s novijim historiografskim pristupima (Biobibliographica, sv. 1, Zagreb, 2003) \u2013 pretpostavljam, i sama \u0107e ta informacija biti dostatna. Za one koji jo\u0161 ne znaju o \u010demu se tu radi, rado \u0107u ukratko rekapitulirati ono \u0161to se o Katalogu dosad pisalo i govorilo.
\nNaime, na poticaj i pod budnim vodstvom Mate Ujevi\u0107a, negda\u0161njega glavnoga urednika stare Hrvatske enciklopedije i upravitelja Hrvatskoga izdavala\u010dkoga bibliografskoga zavoda 1941\u20131945, a tada Krle\u017eina pomo\u0107nika u Leksikografskom zavodu FNRJ, Katalog je po\u010detkom 1950-ih bio izveden kao temelj za planirani golemi enciklopedijski program, ali i znanstveni rad uop\u0107e. <\/p>\n
Njime su obuhva\u0107eni u periodici objavljeni \u010dlanci jezi\u010dno, teritorijalno i dijelom tematski povezani s ju\u017enim Slavenima od kraja XVIII. stolje\u0107a do 1945. Sudjelovanjem istaknutih instruktora i redaktora (osim Ujevi\u0107eva, tu je, primjerice, spomenuti prinos Eve Verone, Branke Herge\u0161i\u0107, \u0160ime Juri\u0107a i Ive Horvata) te oko 700 popisiva\u010da, u gotovo 800 op\u0107ih i stru\u010dnih knji\u017enica bilo je detaljno obra\u0111eno 6000 periodi\u010dnih publikacija, uklju\u010duju\u0107i i dnevne novine. Bibliografski su podatci prvo po mjestu i redu objavljivanja upisivani u 2200 rukopisnih svezaka, potom uneseni na kartice, koje su poslije razvrstane u standardni autorski, predmetni i stru\u010dni katalog. Tako se svaki od 2,200.000 bibliografskih opisa mo\u017ee na\u0107i slijedom \u010detiriju kriterija \u2013 prema poretku u doti\u010dnoj publikaciji, prema autoru (jedinice nepoznatih autora svrstane su prema prvoj rije\u010di naslova), prema predmetu i prema jednoj od 44 struke, odnosno 102 podstruke. Ukupno, u Katalogu je zastupljeno oko 100.000 autora, od toga 30.000 stranih (u trenutku popisivanja). Premda su mnogi tekstovi namjerno ispu\u0161teni kao nevrijedni, zahvat je ostao veoma \u0161irok, pa se u njemu mo\u017ee nai\u0107i na odvjetnika koji je objavio ukupno tri \u010dlanka iz financijskoga prava 1930-ih i jo\u0161 kao gimnazijalac osam pjesama u Pobratimu 1910\u201312, ali i na profesionalnoga \u010dasnika kojemu je zabilje\u017een samo jedan \u010dlanak o zamra\u010divanju u listu Na\u0161a krila 1940.
\nRadi daljnje ilustracije navest \u0107u neke brojke u njem popisanih objavljenih autorskih tekstova: Cezara 0, Cicerona 20, Williama Shakespearea 90, Charlesa Baudelairea 250, Marka Twaina 440, Lava N. Tolstoja 2110, Ksavera \u0160andora Gjalskoga 300, Jaroslava Ha\u0161eka 200, Arthura Schopenhauera 50, Ljudevita Gaja 100, Ante Star\u010devi\u0107a 150, Stjepana Radi\u0107a 1800. Pou\u010dna je i statistika tekstova objavljenih o navedenim autorima i njihovim djelima: o Cezaru 10, Ciceronu 15, Shakespeareu 1240, Baudelaireu 50, Twainu 200, Tolstoju 1710, Gjalskom 400, Ha\u0161eku 20, Schopenhaueru 70, Gaju 500, Star\u010devi\u0107u 700 te \u010dak 4000 o Radi\u0107u. Zanimaju li nas tematske, a ne osobne odrednice, zastupljenost predmetnih jedinica je, primjerice, ovakva: Prvi svjetski rat 6000, Amerika 2400, Irska 250, Trst 2000, Venecija 800, Rim 1500, Turci (uklju\u010duju\u0107i Osmansko Carstvo) 1800, Cigani (Romi) 300, Matica hrvatska 900, Dreyfuss (afera) 30, Hamidije (turska krstarica iz doba Balkanskih ratova) pet, a s po jednim \u010dlankom zastupljene su etnografska izlo\u017eba u Moskvi 1867, izlo\u017eba po\u0161tanskih maraka u Hamburgu 1925. te izlo\u017eba pasa u Zagrebu 1930.
\nU svemu, rije\u010d je o pothvatu zbog kojega i danas zastaje dah. Ne samo zbog broja uklju\u010denih ljudi ili opsega obra\u0111ene gra\u0111e, nego i zbog o\u010devidne neprispodobivosti tada\u0161njega i dana\u0161njega dru\u0161tvenoga i kulturnoga okru\u017eenja. Prema istra\u017eivanjima gospo\u0111e Ivan\u010di\u0107, u doba kada su Vjesnik i Politika stajali po dva, a Narodni list pet dinara, svaka je popisana bibliografska jedinica nosila honorar od sedam dinara. Ako po\u0111emo korak dalje, i cijenu dana\u0161njih novina od sedam kuna dovedemo u razmjer s aritmeti\u010dkom sredinom od tri i pol dinara (ra\u010dunica je, naravno, sasvim okvirna, jer novine su tada stvarno vjerojatno bile ne\u0161to skuplje od hljeba), dobit \u0107emo pribli\u017eni ekvivalent od 14 kuna po jedinici, odnosno od nekih 30 milijuna kuna samo za popisiva\u010de, od kojih bi svaki prosje\u010dno dobio oko 43.000 kuna za oko 3100 obra\u0111enih jedinica. Pod pretpostavkom da je svaki popisiva\u010d radio \u010detiri ili pet sati dnevno, i da je za to vrijeme mogao obraditi deset jedinica, cijeli je posao popisivanja mogao biti gotovo za manje od godinu i pol, uz ekvivalent dohotka od nekih 2000 do 3000 kuna mjese\u010dno (ukupno je s prepisivanjem, dvostrukom revizijom i kona\u010dnim ulaganjem kartica za dovr\u0161etak Kataloga trebalo oko tri godine). Ne ba\u0161 velik, ali ne i zanemariv novac, pogotovo za onda\u0161nje prilike, u kojima su se osim studenata popisivanja prihva\u0107ali i deklasirani pojedinci poput sarajevskoga knji\u017eevnika Alije Nametka ili Kurta Allnocha, biv\u0161ega samoborskoga tvorni\u010dara plemi\u0107koga roda. Moglo bi se re\u0107i da je tako \u2013 i ne slute\u0107i \u2013 doma\u0107i poku\u0161aj revolucionarne preobrazbe dru\u0161tva imao za uzgrednu posljedicu bibliografski projekt rijedak, ako ne i jedinstven i u svjetskim razmjerima.
\nMe\u0111utim, uz taj Katalog u prostorijama Leksikografskoga zavoda nalazi se i tzv. pseudonimarij, tj. manji katalog u kojem su osim pseudonima razrije\u0161eni i mnogobrojni znakovi te \u0161ifre kojima su se potpisivali autori \u010dlanaka zastupljenih u glavnom katalogu. U njegovu se sastavljanju 1950-ih po\u0161lo od objavljenoga pregleda bibliotekara Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice Marcela Vida\u010di\u0107a (Gra\u0111a za povijest knji\u017eevnosti hrvatske, knj. 21, Zagreb 1951) koji je \u2013 koliko sam mogao ustanoviti \u2013 u ve\u0107oj mjeri pro\u0161iren, posebice podatcima o autorstvu u dnevnim novinama i tjednicima (znatnu pomo\u0107 pru\u017eili su novinarski veterani poput Josipa Horvata i Joakima\/Joea Mato\u0161i\u0107a). Drugo malo poznato pomagalo koje valja spomenuti kad se govori o Katalogu, a za razliku od pseudonimarija dosad bija\u0161e dostupno i izvan Zavoda, detaljan je popis gotovo svih periodi\u010dnih publikacija u ju\u017enih Slavena od kraja XVIII. stolje\u0107a do 1945, nazvan Gra\u0111a za bibliografiju jugoslavenske periodike (Anali Leksikografskoga zavoda FNRJ, sv. 2, Zagreb 1955), nastao u Ujevi\u0107evoj redakciji tako\u0111er usporedno s Katalogom; osim podataka o naslovima, podnaslovima, po\u010detnoj godini i mjestu izla\u017eenja, popis sadr\u017ei i signature za 762 knji\u017enice u kojima se \u010duvaju najpotpuniji fondovi navedenih novina i \u010dasopisa. (To je ona knjiga koju ljubazni djelatnici \u010ditaonice periodike NSK bri\u017eno \u010duvaju u ladici, i u koju zavire kada ih pitate za neke ne tako poznate prijeratne publikacije. Na nju su pak upu\u0107eni iz jednostavnoga razloga \u0161to karti\u010dni katalog s podatcima o posjedovanim periodicima, smje\u0161ten u ladi\u010darima u suterenu knji\u017enice, jugoisto\u010dno od prijavnih ure\u0111aja, za razliku od kataloga knjiga jo\u0161 uvijek nije digitaliziran…) <\/p>\n
Da ne bi bilo zabune, niti Bibliografski katalog jo\u0161 uvijek nije potpuno digitaliziran. Ono \u0161to se mo\u017ee vidjeti i pretra\u017eivati na internetu zasad je \u201csamo\u201d autorski dio Kataloga, zajedno sa pseudonimarijem, i to na isti na\u010din kao u NSK \u2013 virtualnim \u201clistanjem\u201d skeniranih kartica. Obrada predmetnoga i stru\u010dnoga kataloga, naime, trenuta\u010dno se dovr\u0161ava na drugi, informati\u010dki zahvalniji na\u010din, upisivanjem odgovaraju\u0107ih podataka u ra\u010dunalnu bazu, \u010dime \u0107e se uskoro dobiti lak\u0161a pretra\u017eivost slijedom vi\u0161estrukih (publikacija, naslov, predmet, struka…), a ne samo autorskoga kriterija.
\nStoga, dok i taj posao ne bude dovr\u0161en, vrijedi jama\u010dno jo\u0161 jednom podsjetiti na onih 17 sivih svezaka Bibliografije rasprava, \u010dlanaka i knji\u017eevnih radova (Zagreb 1956\u20132004), koji sadr\u017ee nekih 15% odabranih jedinica upravo iz ovoga Kataloga. Sedam svezaka odnosi se na knji\u017eevne i knji\u017eevnoznanstvene tekstove, \u010detiri na povijest, pomo\u0107ne povijesne znanosti i arheologiju, po dva na kazali\u0161te u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te glazbu, a po jedan na likovne umjetnosti i djelo Miroslava Krle\u017ee. Za razliku od Kataloga, svi svesci osim onih novijih o Krle\u017ei i kazali\u0161tu, me\u0111utim, kronolo\u0161ki se\u017eu samo do 1940. S druge strane, napomenuti je, ti nedavno nastali svesci ostat \u0107e relevantni i kada Katalog bude objavljen u cijelosti, budu\u0107i da oni o Krle\u017ei prakti\u010dki zahva\u0107aju i na\u0161e dane, a da je u one o kazali\u0161tu unesen odre\u0111eni broj ispravaka i dopuna.
\nKako bilo, ako dakle posao i nije jo\u0161 dovr\u0161en, u\u010dinjen je golemi, rekao bih \u010dak revolucionarni pomak.
Svi koji su ne\u0161to poku\u0161ali istra\u017eiti mimo jednoga ili dvaju arhivskih fondova znaju koliko poma\u017ee dobra bibliografija tekstova objavljenih u periodici. I ne samo to, zamisliti je \u2013 dodu\u0161e, mo\u017eda odvi\u0161e optimisti\u010dno \u2013 i odre\u0111eni porast u kvaliteti studentskih radova, mentorski odsad lak\u0161e usmjerivih u jasno ograni\u010dene, a dosad neistra\u017eene, bilo biografske, bilo tematske, bilo strukovne odsje\u010dke ju\u017enoslavenskih povijesti.
\nNaravno, osim pitanja gdje se ne\u0161to u periodici nalazi, relevantno je i ono gdje tu periodiku i pod kojim uvjetima mo\u017eemo posuditi. Aludiram, naravno, na vi\u0161egodi\u0161nju nedostupnost dobroga dijela hrvatskih novina, koja dosad nije uspjela polu\u010diti digitalizacijski anga\u017eman barem donekle pribli\u017ean onomu od prije 60 godina. Zapitajmo se i ovom prigodom \u2013 za\u0161to?<\/p>\n
Tekst posve\u0107ujem sje\u0107anju na Mladena \u0160vaba, urednika za povijest u Hrvatskom biografskom leksikonu. Nisam ga dospio upoznati, no njegovo izlaganje o Katalogu, odr\u017eano 2000. na znanstvenom skupu povodom 50-godi\u0161njice utemeljenja Leksikografskoga zavoda, upravo na dan kada je smrtno stradao, zauvijek \u0107u pamtiti.<\/p>\n
Filip Hamer\u0161ak <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":0,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-188","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":188,"position":0},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":188,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":188,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":188,"position":3},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":188,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":188,"position":5},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/188","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=188"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/188\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}