{"id":18774,"date":"2020-01-24T21:39:37","date_gmt":"2020-01-24T21:39:37","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18774"},"modified":"2020-01-24T21:56:06","modified_gmt":"2020-01-24T21:56:06","slug":"luka-biskup-o-knjizi-patrick-boucheron-jedno-ljeto-s-machiavellijem-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18774","title":{"rendered":"Luka Bi\u0161kup – o knjizi – Patrick Boucheron, “Jedno ljeto s Machiavellijem”, 2019."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Patrick Boucheron, Jedno ljeto s Machiavellijem<\/em>, s francuskoga prevela Dubravka Celebrini, TIM press, Zagreb 2019, 141 str.<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

France Inter radio poznat je po emisijama u kojima istaknuti povjesni\u010dari, knji\u017eevnici ili akademici razla\u017eu glavne misli va\u017enih mislilaca iz pro\u0161losti. Format u kojem se koncepti obrazla\u017eu opu\u0161ten je \u2013 gotovo prijateljski, neformalan i odvija se za vrijeme ljetnih mjeseci. Francuski povjesni\u010dar Patrick Boucheron imao je priliku 2016. godine govoriti o Machiavelliju, nesretniku povijesti kojeg su stilizirali \u2013 po generalnom shva\u0107anju \u2013 u neugodan pojam makijavelizma<\/em>. Knjiga koja je nastala blago je izmijenjena verzija misli i teza koje su prenesene u ovoj radijskoj emisiji i ve\u0107 na prvim stranicama mo\u017eemo vidjeti da stvari nisu tako jednostavne. Makijavelizam nije Machiavelli, i unato\u010d poku\u0161ajima demonizacije i odbacivanja njegove persone i djela kroz povijest, njegove rije\u010di nam se vra\u0107aju kroz vremenski kontekst kao bumerang.<\/p>\n

Niccol\u00f3 Machiavelli, ro\u0111en 1469. godine u Firenci, poznat je po djelu Vladar<\/em> (Il Principe<\/em>), knjizi posve\u0107enoj Lorenzu Mediciju Veli\u010danstvenom, tada\u0161njem vladaru Firence nakon povratka Medicija u taj grad. Knjiga je zami\u0161ljena kao skup uputa za uspje\u0161no vladanje i problema s kojima se uspje\u0161an vladar treba uhvatiti uko\u0161tac, a \u010desto je su\u0111ena kao besraman poku\u0161aj ulizivanja vladaju\u0107ima u Firenci, iz koje je Machiavelli bio izgnan i u koju se htio vratiti. To je tako\u0111er djelo puno kontroverza: ideje koje su u tom djelu iznesene, uzete van konteksta i vremena u kojem je Machiavelli \u017eivio, \u010dine se krajnje opasnima: Crkva je knjigu dugi dio povijesti cenzurirala, a jo\u0161 dan-danas vode se polemike o tom prokletom makijavelizmu, koji su \u017eestoki protivnici Machiavellija i\u0161\u010ditali izme\u0111u napisanih redaka. Jedna od naj\u010de\u0161\u0107e pripisanih fraza Machiavelliju ba\u0161 je ona da cilj opravdava sredstvo.<\/p>\n

\u201eMakijavelizam je ono \u0161to se isprije\u010dilo izme\u0111u Machiavellija i nas.\u201c Boucheron odvaja lik Machiavellija od pojma. Za njega je pojam izmi\u0161ljotina, doktrina koju su Machiavelliju pripisali njegovi protivnici. Machiavelli se ne skriva iza napisanih rije\u010di i njegove ideje imaju savr\u0161enog smisla u vremenu u kojem nastaju, a to je u sredi\u0161tu politi\u010dke oluje. Politi\u010dke rokade i nagovje\u0161taji rata koji kao oblak zaklanjaju sunce nad tada\u0161njim talijanskim podru\u010djem okolina je u kojoj Machiavelli sazrijeva: prvo krajem 15. stolje\u0107a kao diplomat i slu\u017ebenik Firence, da bi nakon promjene vlasti u 16. stolje\u0107u bio mu\u010den, izgnan i nepo\u017eeljan sin istog tog entiteta kojem je godinama htio opet slu\u017eiti. Machiavelli i njegovi politi\u010dki stavovi odrasli su u vatri, u trenutku u kojem samo brzo i u\u010dinkovito djelovanje mo\u017ee spasiti dr\u017eavnu tvorevinu. On nije malogra\u0111anska instrukcija za tiraniju \u2013 Machiavellijev stav je onaj o opstojnosti dr\u017eave.<\/p>\n

Naizgled tako jednostavna, no uvijek ignorirana \u010dinjenica ba\u0161 je crtica o vremenu u kojem Machiavelli \u017eivi; bez konteksta njegova vremena i shva\u0107anja toka misli koji su ga na kraju nagnali na pisanje Vladara<\/em>, osu\u0111eni smo da krivo interpretiramo njegovu svrhu. Machiavelli je u\u010den \u010dovjek, on \u010dita Lukrecijevu De rerum natura<\/em>, prepisuje knjige, odlazi na francuski dvor, upija diplomatske taktike, ali i poglede koje mu upu\u0107uju slu\u017ebenici drugih dr\u017eava. On dobiva vanjsku perspektivu svoje vlastite blizine i rodnog kraja te shva\u0107a vlastitu slabost. Njegove reference su sve povijesni doga\u0111aji, povijesne li\u010dnosti i njemu suvremeni problemi preko kojih opravdava postupke imaginarnog vladara. Za\u0161to vladar treba uvijek raditi za dobro dr\u017eave, za\u0161to je (iako je po\u017eeljno biti voljen) bolje izazivati strah, za\u0161to nekad nije dobro dr\u017eati se zadane rije\u010di, za\u0161to je dobro poznavati geografiju prostora svoje dr\u017eave, za\u0161to je dobro imati jedan tip vojske naprema pla\u0107enicima ili nekoj tre\u0107oj opciji. Machiavellijev lik i djelo nisu instrukcija malim tiranima \u2013 oni su instrukcija sna\u017enim vladarima u prijelomnim vremenima najve\u0107ih egzistencijalnih kriza.<\/p>\n

Dozvolite jo\u0161 samo jedno pitanje koje se klju\u010dno upitati: za\u0161to je (prema Boucheronu) bitno \u010ditati Machiavellija i Jedno ljeto s Machiavellijem<\/em> ba\u0161 sad, tj. za\u0161to nam se on opet vratio kao bumerang? Emisija o Machiavelliju emitirana je na ljeto 2016. godine, koja se mo\u017ee interpretirati kao godina politi\u010dkih oluja: Englezi su izglasali Brexit, Donald Trump dobiva predsjedni\u010dke izbore u SAD-u, \u010dak i u Hrvatskoj politi\u010dki su doga\u0111aji u najmanju ruku turbulentni. Prava ironija vrijeme je izlaska hrvatskog prijevoda ove knjige u nakladi TIM pressa 2019. godine. Tada su zapo\u010deli novi predsjedni\u010dki izbori u Hrvatskoj i samim time ozna\u010davali potencijalne promjene. Po\u010detkom 2020. godine, u samom finalu izbora, jedan kandidat predbacuje drugom da je \u201epoliti\u010dki makijavelist\u201c. No, na prijelazu desetlje\u0107a, s novim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj pred vratima i razli\u010ditim drugim problemima politi\u010dke prirode (koji se naizgled samo gomilaju) i u kontekstu nadolaze\u0107ih globalnih oluja pitanje je ho\u0107emo li tu frazu shvatiti kao uvredu.<\/p>\n

Ovo je vrijeme Machiavellija \u2013 usred oluje njegove rije\u010di najja\u010de odzvanjaju. U takvim godinama koje u povijesnom trenutku smatramo prekretnicama i klju\u010dnim doga\u0111ajima, okre\u0107emo se besmrtnom Machiavelliju i njegovim uputama. Iako ga cijelu povijest \u017eelimo utamni\u010diti u pojam makijavelizma, svaki put mu se vra\u0107amo kucati na zid \u0107elije, tra\u017ee\u0107i savjet kako najbolje opstati. Marc-Antonie Julien, dobar prijatelj Robespierrea, 1795. godine \u010dita Machiavellija; 1864. godine Maurice Joly ga (o\u010dajan zbog na\u010dina djelovanja Napoleona III.) tako\u0111er \u010dita; \u010dita ga 1933. godine i Antonio Gramsci, osniva\u010d Komunisti\u010dke partije Italije. Boucheron nam pred kraj daje jedan prikladan citat Raymonda Arona iz 1945. godine: \u201eRasprava o makijavelizmu razbukta se svaki put kada cezari uvuku Europu u ropstvo i rat.\u201c Patrick Boucheron, kome \u0107e u velja\u010di 2020. godine iza\u0107i knjiga Machiavelli: The Art of Teaching People What to Fear<\/em>, kroz ovu nam raspravu daje jasnu poruku za shvatiti Machiavellija: on nije ovdje da uljep\u0161a stvari, on je ovdje da probudi op\u0107u tromost misli, uka\u017ee na zlo bez odvra\u0107anja pogleda i proka\u017ee istinu \u2013 kako stvari stoje. Ova d\u017eepna verzija Boucheronovih misli o Machiavelliju isto se tako mo\u017ee shvatiti kao poziv na politi\u010dko djelovanje: \u201eZanimanje za Machiavellija u povijesti se uvijek iznova javlja u trenutku kad se navje\u0161\u0107uju oluje, jer on zna filozofirati u nevremenima. Ako ga danas ponovno \u010ditamo, zna\u010di da se imamo zbog \u010dega brinuti.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

Luka Bi\u0161kup<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-18774","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53989,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53989","url_meta":{"origin":18774,"position":0},"title":"Umro Edgar Morin","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 104. godini umro je istaknuti francuski intelektualac Edgar Morin (1921-2026), \u010dija su mnoga djela prevedena na hrvatski jezik, primjerice \"Kako izi\u0107i iz XX stolje\u0107a\", \"Misliti Europu\", \"Moderni svijet i \u017eidovsko pitanje\", \"Europska kultura i europsko barbarstvo\" i niz drugih. Obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12372726 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/umro-je-utjecajni-francuski-filozof-edgar-morin\/2797588.aspx https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/francuski-filozof-i-sociolog-edgar-morin-bio-je-advokat-boljeg-drustva\/?meta_refresh=true https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/umro-edgar-morin-legendarni-francuski-filozof-i-jedan-od-najvecih-mislilaca-20-stoljeca-20260530 https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/preminuo-edgar-morin-tvorac-kompleksne-misli-15713581 https:\/\/www.portalnovosti.com\/in-memoriam-edgar-morin-i-u-potpunoj-nemoci-preostaje-borba https:\/\/bibliotekaxxvek.com\/edgar-moren-1921-1926\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":18774,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":18774,"position":2},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a “Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.” u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":18774,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":18774,"position":4},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":18774,"position":5},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18774","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18774"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18774\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18777,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18774\/revisions\/18777"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18774"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18774"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18774"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}