{"id":18732,"date":"2020-01-22T10:11:12","date_gmt":"2020-01-22T10:11:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18732"},"modified":"2020-01-22T10:11:12","modified_gmt":"2020-01-22T10:11:12","slug":"predstavljanje-knjige-andrije-mutnjakovica-imperator-diokletianus-dalmata-veliki-rimski-graditelj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18732","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Andrije Mutnjakovi\u0107a \u201cImperator Diokletianus Dalmata: veliki rimski graditelj\u201d"},"content":{"rendered":"<p>U \u010detvrtak, 23. sije\u010dnja 2020., s po\u010detkom u 18 sati, u Oris Ku\u0107i arhitekture u Zagrebu (Kralja Dr\u017eislava 3) odr\u017eat \u0107e se predavanje i predstavljanje knjige akademika Andrije Mutnjakovi\u0107a <em>Imperator Diokletianus Dalmata: veliki rimski graditelj<\/em> u izdanju Art studia Azinovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjiga o Dioklecijanovu \u017eivotu i djelu obuhva\u0107a dokumentiranu sintezu njegova porijekla i graditeljskog opusa. Poglavlje SALONA daje informacije o Dioklecijanovu ilirskom porijeklu i zavi\u010daju. Poglavlje RIM obra\u0111uje arhitekturu Dioklecijanovih termi kao najve\u0107ih i jedinih sa\u010duvanih carskih termi. Poglavlje PALMIRA istra\u017euje revitalizacije grada i gradnju njegove pala\u010de. Poglavlje ANTIOHIJA razmatra gradnju Novog grada Antiohija i carske pala\u010de. Poglavlje EGIPAT analizira funkcionalne karakteristike sagra\u0111enih vojnih logora i Tebe kao imperijalne pala\u010de. Poglavlje SIRMIJ analizira Dioklecijanov udio u gradnji grada i carske pala\u010de Poglavlje NIKOMEDIJA predstavlja poznate podatke o gradnji njegove carske prijestolnice. Poglavlje SPLIT analizira arhitektonsko-urbanisti\u010dki fenomen Dioklecijanove pala\u010de, najsa\u010duvanije anti\u010dke pala\u010da. Poglavlje ARCUS NOVUS zaklju\u010duje knjigu s prikazom njegova sru\u0161enog trijumfalnog slavoluka u Rimu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Cilj je knjige istra\u017eiti i sintetizirati jedinstveni graditeljski pothvat rimskog cara ilirskog porijekla na temelju razumijevanja na\u0161eg identiteta kao ba\u0161tinika rimske kulture Ilira. Svrha je knjige da se kod nas i u svijetu neobra\u0111ena tema graditeljstva Dioklecijana kvalitetno i jasno predo\u010di \u0161irem sloju gra\u0111ana te da se u svijetu promovira respektabilni doprinos dalmatinskog Ilira u formiranju novovjekovnog europskog identiteta, arhitekture i kulture.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tema knjige (format 24 x 30 cm, 370 stranica, tekst engleski i hrvatski jezik) nisu arheolo\u0161ka istra\u017eivanja, konzervatorski zahvati, morfolo\u0161ka istra\u017eivanja, kao ni aktualno stanje razvalina. Knjiga obuhva\u0107a teoretske, grafi\u010dke, plasti\u010dne i digitalne restauracije mogu\u0107eg izvornog izgleda Dioklecijanovih zgrada i urbanih ambijenata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Namjera knjige jest sagledavanje mogu\u0107e autenti\u010dne arhitektonske koncepcije Dioklecijanovih gra\u0111evina, na osnovu sinteza onodobnih opisa i vi\u0161estoljetnih saznanja brojnih istra\u017eiva\u010da: Sangallo, Palladio, Dup\u00e9rac, Ligorio, Cock, Paulin (Dioklecijanove terme u Rimu); Libanius, Downey, Kondolen (Antiohija); Lactantius, Ross (Nikomedia); Wareth, Furlan, Karelin, Wilkison, Deckers (Egipat), Cassas, Gawlikowski, Michalowski (Palmira); \u0106ur\u010di\u0107 (Diocletianopolis); Jeremi\u0107 (Sirmij); Fischer, Adam, Cl\u00e9risseau, Cassas, H\u00e9rbard, Niemann, Buli\u0107, Marasovi\u0107 (Dioklecijanova pala\u010da u Splitu); Ligorio (Trijumfalni slavoluk); i drugi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.oris.hr\/hr\/oris-plus\/predavanje-diokletianus-dalmata-veliki-rimski-graditelj,2933.html\">http:\/\/www.oris.hr\/hr\/oris-plus\/predavanje-diokletianus-dalmata-veliki-rimski-graditelj,2933.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18733,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-18732","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/Mutnjakovic-naslovnica.jpg?fit=540%2C360&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53419,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53419","url_meta":{"origin":18732,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige: &#8220;Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111a u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)&#8221; Irene Benyovsky Latin u Dubrovniku","author":"Filip \u0160imunjak","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dr\u017eavni arhiv u Dubrovniku i\u00a0 Hrvatski institut za povijest pozivaju Vas na predstavljanje knjige dr. sc. Irene Benyovsky Latin 'Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111\u0101 u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)' (Hrvatski institut za povijest, 2024.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u Dubrovniku, 20. svibnja 2026. (srijeda) u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53820,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53820","url_meta":{"origin":18732,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Antona Bozani\u0107a &#8220;Kr\u010dki iseljenici u New Yorku i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama&#8221; u Krku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige doc. dr. sc. Antona Bozani\u0107a \"Kr\u010dki iseljenici u New Yorku i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama\" bit \u0107e odr\u017eano u utorak, 2. lipnja 2026. godine u 12:00 sati u Velikoj vije\u0107nici Grada Krka. Op\u0161irnije u nastavku. Izvor: https:\/\/otok-krk.org\/krk\/krk-predstavljanje-knjige-krcki-iseljenici-u-new-yorku-i-sjedinjenim-ameri%C4%8Dkim-drzavama","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Promocija-knjige-Bozanic.jpg?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Promocija-knjige-Bozanic.jpg?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Promocija-knjige-Bozanic.jpg?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Promocija-knjige-Bozanic.jpg?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Promocija-knjige-Bozanic.jpg?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54318,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54318","url_meta":{"origin":18732,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u2013 Ladislav Fodroci, \u201eEpistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Kri\u017eevcima i Zavod za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad HAZU-a Koprivni\u010dko kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije pozivaju\u00a0 na predstavljanje knjige Ladislava Fodrocija, Epistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca. U predstavljanju sudjeluju: Tomislav Galovi\u0107,\u00a0autor predgovora; Martina Valec-Rebi\u0107,\u00a0urednica; te moderatorica, Renata Husinec. Predstavljanje knjige odr\u017eava se u \u010detvrtak, 25. lipnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":18732,"position":3},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":18732,"position":4},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":18732,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18732","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18732"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18732\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18734,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18732\/revisions\/18734"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18733"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18732"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18732"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18732"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}