{"id":18710,"date":"2020-01-21T09:09:36","date_gmt":"2020-01-21T09:09:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18710"},"modified":"2020-01-21T09:09:36","modified_gmt":"2020-01-21T09:09:36","slug":"robert-korenic-prikaz-knjige-bojan-balkovec-svi-na-noge-svi-van-da-pobjeda-bude-sto-sjajnija-izborna-teorija-i-praksa-u-meduratnoj-jugoslaviji-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18710","title":{"rendered":"Robert Koreni\u0107 – prikaz knjige – Bojan Balkovec, \u201eSvi na noge, svi van, da pobjeda bude \u0161to sjajnija!\u201c Izborna teorija i praksa u me\u0111uratnoj Jugoslaviji, 2017."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Bojan Balkovec, \u201eSvi na noge, svi van, da pobjeda bude \u0161to sjajnija!\u201c Izborna teorija i praksa u me\u0111uratnoj Jugoslaviji<\/em>, prevela sa slovenskog Anita Peti-Stanti\u0107, Srednja Europa, Filozofska fakultete Univerze v Ljubljani, Zagreb \u2013 Ljubljana 2017, 234 str.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Prva je Jugoslavija svojim ure\u0111enjem bila ustavna, parlamentarna monarhija. Njezin sustav predvi\u0111ao je izbore koji su imali svojih ograni\u010denja i demokratske deficite kako u samoj zakonodavnoj podlozi, tako i u svojoj provedbi. Slovenski histori\u010dar Bojan Balkovec, stru\u010dnjak za me\u0111uratnu povijest s ljubljanskog Filozofskog fakulteta, u svojoj knjizi \u201eSvi na noge, svi van, da pobjeda bude \u0161to sjajnija!\u201c Izborna teorija i praksa u me\u0111uratnoj Jugoslaviji<\/em>, u Zagrebu objavljenoj 2017. godine, obradio je ta dva elementa: juridi\u010dke postavke jugoslavenskog izbornog sistema i njegovo o\u017eivotvorenje kroz izborno djelovanje strana\u010dkih aktera, s posebnim fokusom na slovenski dio zajedni\u010dke dr\u017eave kada je posljednje u pitanju.<\/p>\n

Nakon Predgovora<\/em> (V) u kojem Balkovec isti\u010de kako se povratkom vi\u0161estrana\u010dja devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a pove\u0107ao interes za istra\u017eivanje kompleksne izborne problematike, u prvom, kratkom poglavlju naslovljenom Pretpovijest<\/em> (1) autor ukazuje na dugotrajnost razvoja izbornog sustava. Postupak standardizacije izbornih pravila tekao je u etapama, postepenim definiranjem uvjeta kandidatura i bira\u010dkog prava. Ono je u Austro-Ugarskoj Monarhiji bilo limitirano imovinskim i obrazovnim cenzusom, \u0161to je u novoj dr\u017eavi ukinuto, ali s ekskluzijom \u017eena iz izbornog procesa, staklenog stropa koji je zadr\u017ean i u Kraljevini Jugoslaviji.<\/p>\n

U drugom poglavlju Prihva\u0107anje izbornog zakonodavstva<\/em> (3-7) autor opisuje na\u010din na koji se, s obzirom na politi\u010dku konstelaciju snaga, donosio i mijenjao izborni zakon, od po\u010detne kodifikacije u Privremenom narodnom predstavni\u0161tvu, preko njegovih modifikacija u Ustavotvornoj skup\u0161tini, do dono\u0161enja posve novog izbornog zakona kraljevim dekretom tijekom razdoblja \u0161estosije\u010danjske diktature.<\/p>\n

Ta po\u010detna cjelina djela zapravo je uvod u tre\u0107i dio knjige, Izborno zakonodavstvo<\/em> (9-106), koji predstavlja iscrpan pregled temeljnih normativnih postavki izbornog sustava i njegovih promjena kroz cijeli me\u0111uratni jugoslavenski period. Balkovec ispisuje sve zakone koje se odnose na izbor parlamentaraca i senatora, te ih detaljno obja\u0161njava. Obra\u0111uje pravo na izlazak na izbore (9-15) koje su imali dr\u017eavljani s napunjenom 21 godinom. Ono je bilo onemogu\u0107eno Nijemcima, Talijanima i Ma\u0111arima (etni\u010dkim skupinama koje su ipak mogle optirati za dr\u017eavljanstvo), kao i iseljenicima iz Ju\u017ene Srbije. Balkovec navodi kako su se o \u017eenskom pravu glasa vodile duge rasprave koje nisu urodile plodom zbog dominantne uvrije\u017eenosti stereotipa o patrijarhalnoj ili vjerskoj determiniranosti \u017eenske volje. Pravo glasa nisu imale ni vojne osobe, zatvorenici, osobe u ste\u010daju ili pod skrbni\u0161tvom i pripadnici pojedinih vjerskih denominacija. Pravo na kandidaturu (15-18) imala je bilo koja pismena osoba s dr\u017eavljanstvom, koja je u zemlji \u017eivjela barem deset godina, te imala navr\u0161enih isprva 25, a kasnije 30 godina. \u0160to se ti\u010de nespojivosti zastupni\u010dke i druge du\u017enosti (19-23) autor ukazuje na to kako skup\u0161tinari nisu smjeli obna\u0161ati drugu dr\u017eavnu slu\u017ebu (osim ako nisu bili ministri, banovi, predsjednici pokrajinskih vlada, te iznimno profesori sa pravnih fakulteta). O bira\u010dkim popisima (23-28) napominje kako su se morali revidirati svake godine. Opseg izbornih okruga (28-35) pratio je granice postoje\u0107ih samostalnih ili vezanih upravnih ili sudskih podru\u010dja. Balkovec pi\u0161e i o raspravama koje su se urodile propisom o jednom zastupniku na svakih 30.000 \u017eitelja (35-38). O kandidacijskim listama (38-53) isti\u010de kako su se verificirale na sudovima, a na njima su trebala biti navedena imena kandidata i njihovih zamjenika (od 1922. i nositelja liste), kao i njihove adrese i profesije. Bira\u010dka mjesta (53-61) nalazila su se u op\u0107inskim zgradama, iznimno i u \u0161kolama. Do 1931. godine glasalo se kuglicama, a od tada je bira\u010d govorio bira\u010dkom odboru kome daje svoj glas. Slo\u017eena je problematika razumijevanja mehanizama raspodjele mandata (61-76) koja se na izborima za Ustavotvornu skup\u0161tinu utvr\u0111ivala Hareovim, a kasnije d’Hondtovim sustavom. Balkovec o bira\u010dkim odborima (77-86) pi\u0161e kako su bili sastavljeni od op\u0107inskog odbornika, predstavnika svih kandidacijskih lista i pravnika koji je predsjedao tim tijelom. Autor zatim nabraja prekr\u0161aje i kazne vezane za izbore (87-94) me\u0111u kojima je izme\u0111u ostalog bilo podmi\u0107ivanje bira\u010da, spre\u010davanje glasanja, kandidiranje u vi\u0161e od tri izborne jedinice i dr. Iz pisanja novina o izbornom zakonu (94) mo\u017ee se konstatirati kako je ono ovisilo o njihovom politi\u010dkom profilu. Zakon o izborima senatora (95-106) precizirao je broj senatora koji se birao po banovinama kao izbornim jedinicama, uvjete i proces kandidature, ograni\u010deni broj bira\u010da koji su glasali javno, te d’Hondtov sustav raspodjele mandata.<\/p>\n

Sljede\u0107a cjelina, Slovenske stranke na izborima<\/em> (107-150), bavi se strankama koje su u istra\u017eivanom periodu participirale u izbornim utrkama u Sloveniji. Autor je podijelio stranke u \u010detiri grupacije: tradicionalisti\u010dki katoli\u010dki tabor (114-119) me\u0111u kojima su bile Slovenska narodna stranka, \u0160u\u0161ter\u0161i\u0107eva skupina i Stara slovenska narodna stranka; demokratski i selja\u010dki tabor (119-135) u politi\u010dkom spektru smje\u0161ten izme\u0111u klerikalne i marksisti\u010dke opcije, na \u0161irokom polju gdje su se nalazili \u017derjavovi i Kramerovi demokrati, Slovenski radikali, Narodni socijalisti, Slovenski agrarci\/seljaci, male selja\u010dke stranke, Radi\u0107evi kandidati, Radi\u0107ev disident \u0160trbenac, \u017divkovi\u0107eva lista, Jevti\u0107eva lista, Ma\u010dekove liste, Maksimovi\u0107eva lista i Ljoti\u0107eva lista; nadalje radni\u010dki tabor (143-148) razmrvljen u niz komunisti\u010dkih i socijaldemokratskih skupina; te manjinski njema\u010dki (148-149) i neslovenski tabor (149-150). Nakon prikaza rezultata izbora Balkovec kroz jezgrovite povijesti svih navedenih strana\u010dkih formacija predstavlja kandidate koji su bili na njihovim listama i njihovu profesionalnu strukturu.<\/p>\n

Peto poglavlje obra\u0111uje Izlaznost na izbore<\/em> (151-154), a Balkovec donosi grafove o izlaznosti i uz pomo\u0107 literature analizira uzroke ve\u0107e ili manje participacije bira\u010da u glasovanju. U Sloveniji je porast broja upisanih bira\u010da pratio populacijsko pove\u0107anje. Izlaznost je, me\u0111utim, od izbora za konstituantu pa sve do 1938. godine bila u silaznoj putanji. Time je Slovenija odudarala od prosjeka izlaznosti na razini Kraljevine gdje se trend manje participacije bira\u010da na izborima manifestirao tek od izbora 1927. godine.<\/p>\n

Predmet interesa \u0161estog dijela knjige su Rezultati izbora<\/em> (155-183) u dvadesetim i tridesetim godinama. Autor u tablicama iznosi konkretne brojeve koliko je koji tabor u Sloveniji na pojedinim izborima osvojio glasova, a uz prikaze rezultata u manjim odabranim okruzima utvr\u0111uje kretanje rezultata od jednog do drugog izbornog ciklusa. Primje\u0107uje trend rasta katoli\u010dkih opcija, pada radni\u010dkih i stagnacije demokratsko-selja\u010dkih. Ukratko se osvr\u0107e i na rezultate u ostalim dijelovima dr\u017eave.<\/p>\n

U zavr\u0161nom poglavlju naslovljenom Propaganda<\/em> (185-222) Balkovec pi\u0161e o na\u010dinima na koji su pojedine stranke u promatranom razdoblju pozivale bira\u010de da im povjere glas na izborima. Naj\u010de\u0161\u0107e su to radile preko svojih skupova o kojima su izvje\u0161tavale i strana\u010dke novine. Autor je analizirao pisanja glasila glavnih politi\u010dkih aktera u vremenskom okviru od posljednjih nekoliko tjedana uo\u010di svakih izbora. Ustanovio je da su osim o raportima sa politi\u010dkih skupova, one informirale glasa\u010de o postupanju na birali\u0161tima, te ih uvjeravale o potrebi glasanja za kandidate koje su predstavljale. Istaknuo je ovaj posljednji element kao jedinu pravu propagandu, iako su i podu\u010davanje bira\u010da o postupcima na birali\u0161tu i izvje\u0161tavanje sa skupova bili u slu\u017ebi predizborne borbe. Preko novina se vodila i negativna kampanja kroz pisanje o neuspje\u0161nim skupovima, nekompetentnosti i korumpiranosti oponenata.<\/p>\n

Balkov\u010deva knjiga Svi na noge, svi van, da pobjeda bude \u0161to sjajnija!<\/em> va\u017ean je doprinos prou\u010davanju politi\u010dkih odnosa u Kraljevini Jugoslaviji. Jedna je od rijetkih koja kombinacijom pravne i strana\u010dke povijesti donosi detaljan uvid u funkcioniranje izbornog sustava. U svojoj historijsko-normativnoj dimenziji ona taj sistem osvjetljuje razgradnjom do posljednjeg zakonskog \u010dlanka, da bi u daljnjoj analizi u taj okvir stavila glavne, ponajprije slovenske politi\u010dke aktere i kroz pisanja strana\u010dkih novina prikazala njihovu agitaciju u ideolo\u0161ki zagrijanim vremenima kakva su u Kraljevini bila uo\u010di svakih izbora.<\/p>\n

Ovo djelo mo\u017ee poslu\u017eiti kao poticaj za daljnja istra\u017eivanja izborne prakse u drugim podru\u010djima biv\u0161e dr\u017eave. Nedugo nakon izlaska Balkov\u010deve knjige u svom sam diplomskom radu Parlamentarni<\/em> izbori u biv\u0161oj Banskoj Hrvatskoj od 1920. do 1927. godine: Komparativna analiza promjena bira\u010dkih preferencija<\/em>, obranjenim 2019. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, obradio izborne promjene u dvadesetima na hrvatskom sjeverozapadu i istoku, nastoje\u0107i povezati politolo\u0161ku i povijesnu struku. Brojni su autori kvalitetno pisali o izbornim kretanjima na pojedinim jugoslavenskim prostorima, no i dalje postoji duga\u010dak popis tema i teorijsko-metodolo\u0161kih pristupa za kvalitetna istra\u017eivanja dinamike me\u0111ustrana\u010dkih odnosa u Kraljevini i njihove refleksije u percepciji bira\u010da suo\u010denog s izborom pred glasa\u010dkim kutijama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Robert Koreni\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-18710","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":18710,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":18710,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":18710,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":18710,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":18710,"position":4},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":18710,"position":5},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18710"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18710\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18711,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18710\/revisions\/18711"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}