{"id":18710,"date":"2020-01-21T09:09:36","date_gmt":"2020-01-21T09:09:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18710"},"modified":"2020-01-21T09:09:36","modified_gmt":"2020-01-21T09:09:36","slug":"robert-korenic-prikaz-knjige-bojan-balkovec-svi-na-noge-svi-van-da-pobjeda-bude-sto-sjajnija-izborna-teorija-i-praksa-u-meduratnoj-jugoslaviji-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18710","title":{"rendered":"Robert Koreni\u0107 &#8211; prikaz knjige &#8211; Bojan Balkovec, \u201eSvi na noge, svi van, da pobjeda bude \u0161to sjajnija!\u201c Izborna teorija i praksa u me\u0111uratnoj Jugoslaviji, 2017."},"content":{"rendered":"<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Bojan Balkovec, <em>\u201eSvi na noge, svi van, da pobjeda bude \u0161to sjajnija!\u201c Izborna teorija i praksa u me\u0111uratnoj Jugoslaviji<\/em>, prevela sa slovenskog Anita Peti-Stanti\u0107, Srednja Europa, Filozofska fakultete Univerze v Ljubljani, Zagreb \u2013 Ljubljana 2017, 234 str.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prva je Jugoslavija svojim ure\u0111enjem bila ustavna, parlamentarna monarhija. Njezin sustav predvi\u0111ao je izbore koji su imali svojih ograni\u010denja i demokratske deficite kako u samoj zakonodavnoj podlozi, tako i u svojoj provedbi. Slovenski histori\u010dar Bojan Balkovec, stru\u010dnjak za me\u0111uratnu povijest s ljubljanskog Filozofskog fakulteta, u svojoj knjizi <em>\u201eSvi na noge, svi van, da pobjeda bude \u0161to sjajnija!\u201c Izborna teorija i praksa u me\u0111uratnoj Jugoslaviji<\/em>, u Zagrebu objavljenoj 2017. godine, obradio je ta dva elementa: juridi\u010dke postavke jugoslavenskog izbornog sistema i njegovo o\u017eivotvorenje kroz izborno djelovanje strana\u010dkih aktera, s posebnim fokusom na slovenski dio zajedni\u010dke dr\u017eave kada je posljednje u pitanju.<\/p>\n<p>Nakon <em>Predgovora<\/em> (V) u kojem Balkovec isti\u010de kako se povratkom vi\u0161estrana\u010dja devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a pove\u0107ao interes za istra\u017eivanje kompleksne izborne problematike, u prvom, kratkom poglavlju naslovljenom <em>Pretpovijest<\/em> (1) autor ukazuje na dugotrajnost razvoja izbornog sustava. Postupak standardizacije izbornih pravila tekao je u etapama, postepenim definiranjem uvjeta kandidatura i bira\u010dkog prava. Ono je u Austro-Ugarskoj Monarhiji bilo limitirano imovinskim i obrazovnim cenzusom, \u0161to je u novoj dr\u017eavi ukinuto, ali s ekskluzijom \u017eena iz izbornog procesa, staklenog stropa koji je zadr\u017ean i u Kraljevini Jugoslaviji.<\/p>\n<p>U drugom poglavlju <em>Prihva\u0107anje izbornog zakonodavstva<\/em> (3-7) autor opisuje na\u010din na koji se, s obzirom na politi\u010dku konstelaciju snaga, donosio i mijenjao izborni zakon, od po\u010detne kodifikacije u Privremenom narodnom predstavni\u0161tvu, preko njegovih modifikacija u Ustavotvornoj skup\u0161tini, do dono\u0161enja posve novog izbornog zakona kraljevim dekretom tijekom razdoblja \u0161estosije\u010danjske diktature.<\/p>\n<p>Ta po\u010detna cjelina djela zapravo je uvod u tre\u0107i dio knjige, <em>Izborno zakonodavstvo<\/em> (9-106), koji predstavlja iscrpan pregled temeljnih normativnih postavki izbornog sustava i njegovih promjena kroz cijeli me\u0111uratni jugoslavenski period. Balkovec ispisuje sve zakone koje se odnose na izbor parlamentaraca i senatora, te ih detaljno obja\u0161njava. Obra\u0111uje pravo na izlazak na izbore (9-15) koje su imali dr\u017eavljani s napunjenom 21 godinom. Ono je bilo onemogu\u0107eno Nijemcima, Talijanima i Ma\u0111arima (etni\u010dkim skupinama koje su ipak mogle optirati za dr\u017eavljanstvo), kao i iseljenicima iz Ju\u017ene Srbije. Balkovec navodi kako su se o \u017eenskom pravu glasa vodile duge rasprave koje nisu urodile plodom zbog dominantne uvrije\u017eenosti stereotipa o patrijarhalnoj ili vjerskoj determiniranosti \u017eenske volje. Pravo glasa nisu imale ni vojne osobe, zatvorenici, osobe u ste\u010daju ili pod skrbni\u0161tvom i pripadnici pojedinih vjerskih denominacija. Pravo na kandidaturu (15-18) imala je bilo koja pismena osoba s dr\u017eavljanstvom, koja je u zemlji \u017eivjela barem deset godina, te imala navr\u0161enih isprva 25, a kasnije 30 godina. \u0160to se ti\u010de nespojivosti zastupni\u010dke i druge du\u017enosti (19-23) autor ukazuje na to kako skup\u0161tinari nisu smjeli obna\u0161ati drugu dr\u017eavnu slu\u017ebu (osim ako nisu bili ministri, banovi, predsjednici pokrajinskih vlada, te iznimno profesori sa pravnih fakulteta). O bira\u010dkim popisima (23-28) napominje kako su se morali revidirati svake godine. Opseg izbornih okruga (28-35) pratio je granice postoje\u0107ih samostalnih ili vezanih upravnih ili sudskih podru\u010dja. Balkovec pi\u0161e i o raspravama koje su se urodile propisom o jednom zastupniku na svakih 30.000 \u017eitelja (35-38). O kandidacijskim listama (38-53) isti\u010de kako su se verificirale na sudovima, a na njima su trebala biti navedena imena kandidata i njihovih zamjenika (od 1922. i nositelja liste), kao i njihove adrese i profesije. Bira\u010dka mjesta (53-61) nalazila su se u op\u0107inskim zgradama, iznimno i u \u0161kolama. Do 1931. godine glasalo se kuglicama, a od tada je bira\u010d govorio bira\u010dkom odboru kome daje svoj glas. Slo\u017eena je problematika razumijevanja mehanizama raspodjele mandata (61-76) koja se na izborima za Ustavotvornu skup\u0161tinu utvr\u0111ivala Hareovim, a kasnije d&#8217;Hondtovim sustavom. Balkovec o bira\u010dkim odborima (77-86) pi\u0161e kako su bili sastavljeni od op\u0107inskog odbornika, predstavnika svih kandidacijskih lista i pravnika koji je predsjedao tim tijelom. Autor zatim nabraja prekr\u0161aje i kazne vezane za izbore (87-94) me\u0111u kojima je izme\u0111u ostalog bilo podmi\u0107ivanje bira\u010da, spre\u010davanje glasanja, kandidiranje u vi\u0161e od tri izborne jedinice i dr. Iz pisanja novina o izbornom zakonu (94) mo\u017ee se konstatirati kako je ono ovisilo o njihovom politi\u010dkom profilu. Zakon o izborima senatora (95-106) precizirao je broj senatora koji se birao po banovinama kao izbornim jedinicama, uvjete i proces kandidature, ograni\u010deni broj bira\u010da koji su glasali javno, te d&#8217;Hondtov sustav raspodjele mandata.<\/p>\n<p>Sljede\u0107a cjelina, <em>Slovenske stranke na izborima<\/em> (107-150), bavi se strankama koje su u istra\u017eivanom periodu participirale u izbornim utrkama u Sloveniji. Autor je podijelio stranke u \u010detiri grupacije: tradicionalisti\u010dki katoli\u010dki tabor (114-119) me\u0111u kojima su bile Slovenska narodna stranka, \u0160u\u0161ter\u0161i\u0107eva skupina i Stara slovenska narodna stranka; demokratski i selja\u010dki tabor (119-135) u politi\u010dkom spektru smje\u0161ten izme\u0111u klerikalne i marksisti\u010dke opcije, na \u0161irokom polju gdje su se nalazili \u017derjavovi i Kramerovi demokrati, Slovenski radikali, Narodni socijalisti, Slovenski agrarci\/seljaci, male selja\u010dke stranke, Radi\u0107evi kandidati, Radi\u0107ev disident \u0160trbenac, \u017divkovi\u0107eva lista, Jevti\u0107eva lista, Ma\u010dekove liste, Maksimovi\u0107eva lista i Ljoti\u0107eva lista; nadalje radni\u010dki tabor (143-148) razmrvljen u niz komunisti\u010dkih i socijaldemokratskih skupina; te manjinski njema\u010dki (148-149) i neslovenski tabor (149-150). Nakon prikaza rezultata izbora Balkovec kroz jezgrovite povijesti svih navedenih strana\u010dkih formacija predstavlja kandidate koji su bili na njihovim listama i njihovu profesionalnu strukturu.<\/p>\n<p>Peto poglavlje obra\u0111uje <em>Izlaznost na izbore<\/em> (151-154), a Balkovec donosi grafove o izlaznosti i uz pomo\u0107 literature analizira uzroke ve\u0107e ili manje participacije bira\u010da u glasovanju. U Sloveniji je porast broja upisanih bira\u010da pratio populacijsko pove\u0107anje. Izlaznost je, me\u0111utim, od izbora za konstituantu pa sve do 1938. godine bila u silaznoj putanji. Time je Slovenija odudarala od prosjeka izlaznosti na razini Kraljevine gdje se trend manje participacije bira\u010da na izborima manifestirao tek od izbora 1927. godine.<\/p>\n<p>Predmet interesa \u0161estog dijela knjige su <em>Rezultati izbora<\/em> (155-183) u dvadesetim i tridesetim godinama. Autor u tablicama iznosi konkretne brojeve koliko je koji tabor u Sloveniji na pojedinim izborima osvojio glasova, a uz prikaze rezultata u manjim odabranim okruzima utvr\u0111uje kretanje rezultata od jednog do drugog izbornog ciklusa. Primje\u0107uje trend rasta katoli\u010dkih opcija, pada radni\u010dkih i stagnacije demokratsko-selja\u010dkih. Ukratko se osvr\u0107e i na rezultate u ostalim dijelovima dr\u017eave.<\/p>\n<p>U zavr\u0161nom poglavlju naslovljenom <em>Propaganda<\/em> (185-222) Balkovec pi\u0161e o na\u010dinima na koji su pojedine stranke u promatranom razdoblju pozivale bira\u010de da im povjere glas na izborima. Naj\u010de\u0161\u0107e su to radile preko svojih skupova o kojima su izvje\u0161tavale i strana\u010dke novine. Autor je analizirao pisanja glasila glavnih politi\u010dkih aktera u vremenskom okviru od posljednjih nekoliko tjedana uo\u010di svakih izbora. Ustanovio je da su osim o raportima sa politi\u010dkih skupova, one informirale glasa\u010de o postupanju na birali\u0161tima, te ih uvjeravale o potrebi glasanja za kandidate koje su predstavljale. Istaknuo je ovaj posljednji element kao jedinu pravu propagandu, iako su i podu\u010davanje bira\u010da o postupcima na birali\u0161tu i izvje\u0161tavanje sa skupova bili u slu\u017ebi predizborne borbe. Preko novina se vodila i negativna kampanja kroz pisanje o neuspje\u0161nim skupovima, nekompetentnosti i korumpiranosti oponenata.<\/p>\n<p>Balkov\u010deva knjiga <em>Svi na noge, svi van, da pobjeda bude \u0161to sjajnija!<\/em> va\u017ean je doprinos prou\u010davanju politi\u010dkih odnosa u Kraljevini Jugoslaviji. Jedna je od rijetkih koja kombinacijom pravne i strana\u010dke povijesti donosi detaljan uvid u funkcioniranje izbornog sustava. U svojoj historijsko-normativnoj dimenziji ona taj sistem osvjetljuje razgradnjom do posljednjeg zakonskog \u010dlanka, da bi u daljnjoj analizi u taj okvir stavila glavne, ponajprije slovenske politi\u010dke aktere i kroz pisanja strana\u010dkih novina prikazala njihovu agitaciju u ideolo\u0161ki zagrijanim vremenima kakva su u Kraljevini bila uo\u010di svakih izbora.<\/p>\n<p>Ovo djelo mo\u017ee poslu\u017eiti kao poticaj za daljnja istra\u017eivanja izborne prakse u drugim podru\u010djima biv\u0161e dr\u017eave. Nedugo nakon izlaska Balkov\u010deve knjige u svom sam diplomskom radu <em>Parlamentarni<\/em> <em>izbori u biv\u0161oj Banskoj Hrvatskoj od 1920. do 1927. godine: Komparativna analiza promjena bira\u010dkih preferencija<\/em>, obranjenim 2019. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, obradio izborne promjene u dvadesetima na hrvatskom sjeverozapadu i istoku, nastoje\u0107i povezati politolo\u0161ku i povijesnu struku. Brojni su autori kvalitetno pisali o izbornim kretanjima na pojedinim jugoslavenskim prostorima, no i dalje postoji duga\u010dak popis tema i teorijsko-metodolo\u0161kih pristupa za kvalitetna istra\u017eivanja dinamike me\u0111ustrana\u010dkih odnosa u Kraljevini i njihove refleksije u percepciji bira\u010da suo\u010denog s izborom pred glasa\u010dkim kutijama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Robert Koreni\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-18710","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":18710,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":18710,"position":1},"title":"Dokumentarni serijal &#8220;Titova Jugoslavija&#8221; Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":18710,"position":2},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":18710,"position":3},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":18710,"position":4},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":18710,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18710"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18710\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18711,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18710\/revisions\/18711"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}