{"id":18666,"date":"2020-01-18T14:42:09","date_gmt":"2020-01-18T14:42:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18666"},"modified":"2020-01-18T15:00:23","modified_gmt":"2020-01-18T15:00:23","slug":"mate-granic-diplomatska-oluja-sjecanja-najdugovjecnijeg-tudmanovog-ministra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18666","title":{"rendered":"Mate Grani\u0107, \u201cDiplomatska oluja. Sje\u0107anja najdugovje\u010dnijeg Tu\u0111manovog ministra\u201d"},"content":{"rendered":"

Ve\u010dernji list objavio je 2019. knjigu Mate Grani\u0107a \u201cDiplomatska oluja. Sje\u0107anja najdugovje\u010dnijeg Tu\u0111manovog ministra\u201d (244 str.) te ju iste godine objavio i na engleskom jeziku pod naslovom \u201cDiplomatic storm\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Diplomatska oluja<\/strong><\/p>\n

Mate Grani\u0107<\/p>\n

Sje\u0107anja najdugovje\u010dnijeg Tu\u0111manovog ministra<\/p>\n

 <\/p>\n

U poslijepodnevnim satima 28. prosinca 1992. do\u0161ao sam u Zagreb. Pozvali su me na sastanak s ministrom vanjskih poslova Republike Hrvatske, gospodinom Matom Grani\u0107em. Bio je to moj prvi sastanak s \u010dovjekom koji je ve\u0107 imao klju\u010dnu ulogu u pregovorima i s kojim \u0107u poslije provesti dosta vremena. Pro\u0107elav, besprijekorno odjeven, \u0161armantan i pristojan, pozdravio me i gotovo odmah po\u010deo obja\u0161njavati za\u0161to je jo\u0161 jedan rat izme\u0111u Srbije i Hrvatske neizbje\u017ean ako Ujedinjeni narodi ne ispune svoje obveze iz Vanceova plana i ako ne vrate Krajinu njezinim zakonitim vlasnicima. Grani\u0107 mi je rekao da sjednem na kau\u010d \u2013 \u201ena isto mjesto na kojem Cyrus Vance sjedi\u201d, rekao je s o\u010diglednim ponosom i izvadio veliku zemljopisnu kartu svoje zemlje. Zatim je kontroliranim, ali o\u0161trim rije\u010dima opisao kako su Srbi pod krinkom Vanceova plana istjerali Hrvate s njihovih posjeda u Krajini. \u201eVi\u0161e od 25 posto na\u0161e zemlje okupirali su Srbi\u201d, rekao je Grani\u0107. \u201ePrije rata bilo je 295 tisu\u0107a Hrvata u Krajini. Sada ih je samo 3500. Ovo je na\u0161 teritorij. Ovo je na\u0161a zemlja. Srbi su je gotovo prepolovili. To nam je potpuno neprihvatljivo.\u201d<\/p>\n

Grani\u0107ev blagi stil, pun po\u0161tovanja, bio je potpuno opre\u010dan rije\u010dima koje je izgovarao.Ako Srbi ne vrate Krajinu mirnim putem, rekao je, njegova \u0107e zemlja ponovno zaratiti. Kako su Grani\u0107eve ruke brzo prelazile po karti koja je bila ispred nas, pokazuju\u0107i \u201eizgubljeni teritorij\u201d Hrvatske, \u010dinilo mi se da su se upravo tako i Francuzi osje\u0107ali zbog pokrajine Alsace-Lorraine, koja je pripala Nijemcima nakon rata 1870.\u20131871., sve dok je nisu povratili nakon Prvoga svjetskog rata; kao \u0161to je Henry Kissinger napisao, u napore \u201eda se vrati ta regija francuska je politika ulagala pola stolje\u0107a\u201d.<\/p>\n

Grani\u0107 je ostavio dojam da \u0107e se rat za vra\u0107anje Krajine voditi najkasnije u ljeto 1993. To\u010dnije, bit \u0107e to dvije i pol godine prije Tu\u0111manova napada. Ne\u0107u nikad zaboraviti taj razgovor, koji je zapravo bio prvo upozorenje da je Vlada iz Zagreba neumoljivo odlu\u010dna da povrati svaki centimetar svoga teritorija.”
\n(Iz knjige Richarda Holbrookea To End a War, Modern Library, 1999., SAD)<\/p>\n

 <\/p>\n

Mate Grani\u0107<\/strong>\u00a0(Ba\u0161ka Voda,\u00a019. rujna\u00a01947.),\u00a0hrvatski\u00a0politi\u010dar. Specijalizirao je internu medicinu i dijabetologiju. Profesionalnu lije\u010dni\u010dku karijeru izgradio je u klasi prof. dr. Zdenka \u0160krabala, a njegov pravi zavr\u0161ni ispit bila je izgradnja Instituta za dijabetes Vuk Vrhovac. Mate Grani\u0107 i Zdenko \u0160krabalo uspjeli su izgraditi jedan od najboljih zavoda za dijabetes u ovom djelu Europe (1985.). Godine 1990. postaje dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kao najmla\u0111i dekan u povijesti Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta. Gostuju\u0107i je profesor i gost predava\u010d na Harvard Medical School, na Medicinskom fakultetu u M\u00fcnchenu i na Kentucky Diabetes Foundation, te savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije. Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske od 31. srpnja 1991. godine i ministar vanjskih poslova od 1. lipnja 1993. godine do 27. sije\u010dnja 2000. godine. U sje\u010dnju 2005. godine Mate Grani\u0107 postaje posebni savjetnik Predsjedni\u0161tva HSP-a. 2007. godine je Grani\u0107 prvi dekan NCL Visoke novinarske \u0161kole ,koja danas djeluje kao dio Veleu\u010dili\u0161ta VERN’. U studenom 2005., godine izdaje knjigu VANJSKI POSLOVI – iza kulisa politike U knjizi govori o svom putu od Ba\u0161ke Vode do Banskih dvora i svih svjetskih metropola; od dekanske \u010dasti i glavnog pregovara\u010da u hrvatskim mirovnim bitkama do istra\u017enog zatvora.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/22765-diplomatska-oluja.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/predstavljena-je-knjiga-diplomatska-oluja-mate-granica-1315454<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/veliko-zanimanje-za-granicevu-knjigu-diplomatska-oluja-na-engleskom-jeziku-1353902<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/premium\/tu-man-mi-je-povjerio-da-je-1991-u-jednom-trenutku-pomisljao-na-ostavku-1314475<\/a><\/p>\n

https:\/\/vijesti.hrt.hr\/508038\/predstavljena-knjiga-mate-granica-diplomatska-oluja<\/a><\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a397612\/Predstavljena-knjiga-Mate-Granica-Diplomatska-oluja-okupio-se-drzavni-vrh.html<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/drzavni-vrh-i-brojne-javne-osobe-na-predstavljanju-knjige-mate-granica-htio-sam-razbiti-razne-kontroverze-da-je-tudman-dijelio-s-milosevicem-bih\/8786012\/<\/a><\/p>\n

http:\/\/www.mega-media.hr\/diplomatska-laz-mate-granica\/<\/a><\/p>\n

https:\/\/teleskop.hr\/hebrang-napao-granica-i-knjigu-diplomatska-oluja-zasto-u-knjizi-ne-spominje-udbase-i-komuniste<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/vijesti\/region\/sjecanja-tudmanovog-diplomate-476019<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18667,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18666","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/diplomatska-oluja.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":18666,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":18666,"position":1},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":18666,"position":2},"title":"Radionica “Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":18666,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno” u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":18666,"position":4},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":18666,"position":5},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18666","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18666"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18666\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18676,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18666\/revisions\/18676"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18666"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18666"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18666"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}