{"id":18661,"date":"2020-01-18T14:20:12","date_gmt":"2020-01-18T14:20:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18661"},"modified":"2020-01-18T14:23:56","modified_gmt":"2020-01-18T14:23:56","slug":"mirjan-damaska-domovina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18661","title":{"rendered":"Mirjan Dama\u0161ka, \u201cDomovina\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d \u0160kolska knjiga objavila je 2019. knjigu Mirjana Dama\u0161ke \u201cDomovina\u201d (276 str.) koji nakon sloma Hrvatskog prolje\u0107a odlazi u SAD. \u201cKnjigu Mirjana Dama\u0161ke Domovina<\/em> te\u0161ko je smjestiti u okvire klasi\u010dnih knji\u017eevnih i znanstvenih \u017eanrova i klasifikacija jer sadr\u017eava brojne autobiografske elemente, ali je tematski znatno \u0161ira, a misaono puno dublja pa je u tom pogledu bli\u017ea memoarima ili memoarskim zapisima.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Domovina<\/strong><\/p>\n

Mirjan Dama\u0161ka<\/p>\n

 <\/p>\n

Ispovijed i pripovijest o \u017eivotu, ljubavi, prijateljstvu, osamljenosti, uspjehu, pravu i pravdi s obje strane velike bare!<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjigu Mirjana Dama\u0161ke Domovina<\/em> te\u0161ko je smjestiti u okvire klasi\u010dnih knji\u017eevnih i znanstvenih \u017eanrova i klasifikacija jer sadr\u017eava brojne autobiografske elemente, ali je tematski znatno \u0161ira, a misaono puno dublja pa je u tom pogledu bli\u017ea memoarima ili memoarskim zapisima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mirjan Dama\u0161ka nije tipi\u010dan kaznenopravni znanstvenik, nego pravi filozof prava kojem je vrlo bliska egzistencijalna filozofija, filozofija i sociologija morala, pa i moralna teologija.<\/p>\n

 <\/p>\n

U svojemu memoarskom rukopisu sje\u0107anja Domovina <\/em>s \u010ditateljem nesebi\u010dno i hrabro dijeli vlastite uspomene, reminiscencije, moralna isku\u0161enja, \u017eudnje i patnje, strahove, tjeskobe, ali i ushite te digresije o vremenu, ljudima i doga\u0111ajima koji su pratili i oblikovali njegov bogati profesionalni i samozatajni obiteljski emocionalni \u017eivot.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon sloma Hrvatskog prolje\u0107a Mirjan Dama\u0161ka odlazi u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i u pravnim znanostima pronalazi nadomjestak za izgubljeni zavi\u010daj i domovinu. No odlazak iz domovine za Mirjana Dama\u0161ku ne zna\u010di i zaborav domovine.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, klju\u010dni motiv za pisanje studije Sjenovita strana zapovjedne odgovornosti<\/em> (The Shadow Side of Command Responsibility<\/em>), objavljene u \u00bbThe American Journal of Comparative Law\u00ab, bila je drakonska (\u010detrdesetpetogodi\u0161nja) zatvorska kazna koju je Haa\u0161ki sud izrekao ratnom generalu Tihomiru Bla\u0161ki\u0107u zbog individualne i zapovjedne odgovornosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

O procesu protiv bosanskohercegova\u010dke \u0161estorice, kao i o posljedicama mogu\u0107e osu\u0111uju\u0107e presuda Haa\u0161kog suda \u2013 u procesu protiv generala Ante Gotovine, Ivana \u010cermaka i Mladena Marka\u010da, a time i cijeloga hrvatskog dr\u017eavnog vrha na \u010delu s Franjom Tu\u0111manom \u2013 imao je dijametralno suprotno stajali\u0161te od nekih hrvatskih politi\u010dara. Njegovo teorijski utemeljeno mi\u0161ljenje \u2013 pokazat \u0107e osu\u0111uju\u0107e, a zatim osloba\u0111aju\u0107e presude \u2013 bilo je apsolutno to\u010dno.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Domovina<\/em> je ispovijed Mirjana Dama\u0161ke i pripovijest o njegovu vrlo zanimljivom, uspje\u0161nom \u017eivotu pravnika, znanstvenika, sveu\u010dili\u0161nog profesora i vjernika emigranta, \u010diji je izbor u\u017ee specijalizacije \u2013 poredbenoga kaznenog prava \u2013 bio i ostao metafori\u010dkim mostom, spoznajnim i emocionalnim, izme\u0111u dviju dr\u017eava, Hrvatske i Amerike, dvaju kontinenata, dviju pravnih tradicija, dvaju na\u010dina \u017eivota, vi\u0161e domova i samo jedne istinske domovine \u2013 Hrvatske.<\/p>\n

 <\/p>\n

Bilje\u0161ka o autoru:<\/p>\n

 <\/p>\n

Mirjan Dama\u0161ka ro\u0111en je 8. listopada 1931. u Bre\u017eicama. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Ljubljani (1960.). Predavao je kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1956. \u2013 1972.); od 1972. do 1976. profesor je na pennsylvanijskom sveu\u010dili\u0161tu u Philadelphiji, a od 1976. na Pravnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Yale (Yale Law School). \u010clan je me\u0111unarodne Akademije za komparativno pravo (Pariz) i ameri\u010dke Akademije znanosti i umjetnosti (Boston); po\u010dasni je doktor Sveu\u010dili\u0161ta u Paviji (2005.) i Zagrebu (2012.). Objavio je mnogobrojne radove u inozemnim \u010dasopisima, uglavnom iz podru\u010dja kaznenog prava i postupka, gra\u0111anskog postupka, pravne povijesti, poredbenog prava i pravne teorije. Posebnu su pozornost u znanstvenim krugovima izazvali njegovi ogledi o modelima sudskog postupka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/domovina.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/domovina-mirjana-damaske-sjajna-autobiografija-iza-koje-se-skriva-nepoznati-dnevnik\/9698245\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/premium\/masovne-zlocine-bilo-je-lako-dokazati-ail-to-nije-bilo-dovoljno-za-tuzbu-srbije-za-genocid-1366376<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/akademik-damaska-zlocini-nad-hrvatima-nakon-2-svjetskog-rata-bili-su-medu-najokrutnijima-titu-je-trebalo-suditi-po-zapovjednoj-odgovornosti<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.tjedno.hr\/damaskina-domovina-je-izvrsna-memoarska-knjiga\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18665,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18661","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/domovina-damaska.png?fit=1000%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":18661,"position":0},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":18661,"position":1},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":18661,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":18661,"position":3},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":18661,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52894,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52894","url_meta":{"origin":18661,"position":5},"title":"Kliofest 2026: Dodjela nagrada povjesni\u010darima i obavijest o dobitnicima","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na dodjelu nagrada povjesni\u010darima, koje \u0107e se odr\u017eati u petak 8. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12:30 sati na pozornici I. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Nagrada \u201eIvan Lu\u010di\u0107\u201c za \u017eivotno djelo Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18661"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18663,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18661\/revisions\/18663"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18665"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}