{"id":18661,"date":"2020-01-18T14:20:12","date_gmt":"2020-01-18T14:20:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18661"},"modified":"2020-01-18T14:23:56","modified_gmt":"2020-01-18T14:23:56","slug":"mirjan-damaska-domovina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18661","title":{"rendered":"Mirjan Dama\u0161ka, \u201cDomovina\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d \u0160kolska knjiga objavila je 2019. knjigu Mirjana Dama\u0161ke \u201cDomovina\u201d (276 str.) koji nakon sloma Hrvatskog prolje\u0107a odlazi u SAD. \u201cKnjigu Mirjana Dama\u0161ke Domovina<\/em> te\u0161ko je smjestiti u okvire klasi\u010dnih knji\u017eevnih i znanstvenih \u017eanrova i klasifikacija jer sadr\u017eava brojne autobiografske elemente, ali je tematski znatno \u0161ira, a misaono puno dublja pa je u tom pogledu bli\u017ea memoarima ili memoarskim zapisima.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Domovina<\/strong><\/p>\n

Mirjan Dama\u0161ka<\/p>\n

 <\/p>\n

Ispovijed i pripovijest o \u017eivotu, ljubavi, prijateljstvu, osamljenosti, uspjehu, pravu i pravdi s obje strane velike bare!<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjigu Mirjana Dama\u0161ke Domovina<\/em> te\u0161ko je smjestiti u okvire klasi\u010dnih knji\u017eevnih i znanstvenih \u017eanrova i klasifikacija jer sadr\u017eava brojne autobiografske elemente, ali je tematski znatno \u0161ira, a misaono puno dublja pa je u tom pogledu bli\u017ea memoarima ili memoarskim zapisima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mirjan Dama\u0161ka nije tipi\u010dan kaznenopravni znanstvenik, nego pravi filozof prava kojem je vrlo bliska egzistencijalna filozofija, filozofija i sociologija morala, pa i moralna teologija.<\/p>\n

 <\/p>\n

U svojemu memoarskom rukopisu sje\u0107anja Domovina <\/em>s \u010ditateljem nesebi\u010dno i hrabro dijeli vlastite uspomene, reminiscencije, moralna isku\u0161enja, \u017eudnje i patnje, strahove, tjeskobe, ali i ushite te digresije o vremenu, ljudima i doga\u0111ajima koji su pratili i oblikovali njegov bogati profesionalni i samozatajni obiteljski emocionalni \u017eivot.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon sloma Hrvatskog prolje\u0107a Mirjan Dama\u0161ka odlazi u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i u pravnim znanostima pronalazi nadomjestak za izgubljeni zavi\u010daj i domovinu. No odlazak iz domovine za Mirjana Dama\u0161ku ne zna\u010di i zaborav domovine.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, klju\u010dni motiv za pisanje studije Sjenovita strana zapovjedne odgovornosti<\/em> (The Shadow Side of Command Responsibility<\/em>), objavljene u \u00bbThe American Journal of Comparative Law\u00ab, bila je drakonska (\u010detrdesetpetogodi\u0161nja) zatvorska kazna koju je Haa\u0161ki sud izrekao ratnom generalu Tihomiru Bla\u0161ki\u0107u zbog individualne i zapovjedne odgovornosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

O procesu protiv bosanskohercegova\u010dke \u0161estorice, kao i o posljedicama mogu\u0107e osu\u0111uju\u0107e presuda Haa\u0161kog suda \u2013 u procesu protiv generala Ante Gotovine, Ivana \u010cermaka i Mladena Marka\u010da, a time i cijeloga hrvatskog dr\u017eavnog vrha na \u010delu s Franjom Tu\u0111manom \u2013 imao je dijametralno suprotno stajali\u0161te od nekih hrvatskih politi\u010dara. Njegovo teorijski utemeljeno mi\u0161ljenje \u2013 pokazat \u0107e osu\u0111uju\u0107e, a zatim osloba\u0111aju\u0107e presude \u2013 bilo je apsolutno to\u010dno.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Domovina<\/em> je ispovijed Mirjana Dama\u0161ke i pripovijest o njegovu vrlo zanimljivom, uspje\u0161nom \u017eivotu pravnika, znanstvenika, sveu\u010dili\u0161nog profesora i vjernika emigranta, \u010diji je izbor u\u017ee specijalizacije \u2013 poredbenoga kaznenog prava \u2013 bio i ostao metafori\u010dkim mostom, spoznajnim i emocionalnim, izme\u0111u dviju dr\u017eava, Hrvatske i Amerike, dvaju kontinenata, dviju pravnih tradicija, dvaju na\u010dina \u017eivota, vi\u0161e domova i samo jedne istinske domovine \u2013 Hrvatske.<\/p>\n

 <\/p>\n

Bilje\u0161ka o autoru:<\/p>\n

 <\/p>\n

Mirjan Dama\u0161ka ro\u0111en je 8. listopada 1931. u Bre\u017eicama. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Ljubljani (1960.). Predavao je kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1956. \u2013 1972.); od 1972. do 1976. profesor je na pennsylvanijskom sveu\u010dili\u0161tu u Philadelphiji, a od 1976. na Pravnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Yale (Yale Law School). \u010clan je me\u0111unarodne Akademije za komparativno pravo (Pariz) i ameri\u010dke Akademije znanosti i umjetnosti (Boston); po\u010dasni je doktor Sveu\u010dili\u0161ta u Paviji (2005.) i Zagrebu (2012.). Objavio je mnogobrojne radove u inozemnim \u010dasopisima, uglavnom iz podru\u010dja kaznenog prava i postupka, gra\u0111anskog postupka, pravne povijesti, poredbenog prava i pravne teorije. Posebnu su pozornost u znanstvenim krugovima izazvali njegovi ogledi o modelima sudskog postupka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/domovina.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/domovina-mirjana-damaske-sjajna-autobiografija-iza-koje-se-skriva-nepoznati-dnevnik\/9698245\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/premium\/masovne-zlocine-bilo-je-lako-dokazati-ail-to-nije-bilo-dovoljno-za-tuzbu-srbije-za-genocid-1366376<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/akademik-damaska-zlocini-nad-hrvatima-nakon-2-svjetskog-rata-bili-su-medu-najokrutnijima-titu-je-trebalo-suditi-po-zapovjednoj-odgovornosti<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.tjedno.hr\/damaskina-domovina-je-izvrsna-memoarska-knjiga\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18665,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18661","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/domovina-damaska.png?fit=1000%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":18661,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":18661,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":18661,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":18661,"position":3},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":18661,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":18661,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18661"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18663,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18661\/revisions\/18663"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18665"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}