{"id":18633,"date":"2020-01-17T22:37:40","date_gmt":"2020-01-17T22:37:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18633"},"modified":"2020-01-17T22:37:40","modified_gmt":"2020-01-17T22:37:40","slug":"predavanje-davida-fleminga-memorijalizacija-ili-propaganda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18633","title":{"rendered":"Predavanje Davida Fleminga &#8220;Memorijalizacija ili propaganda?&#8221;"},"content":{"rendered":"<p><em>Memorijalizacija ili propaganda? (Memorialisation or propaganda?)<\/em> tema je predavanja koje \u0107e dr. sc. David Fleming, predava\u010d na Sveu\u010dili\u0161tu Hope u Liverpoolu te dugogodi\u0161nji ravnatelj Nacionalnih muzeja Liverpool i britanskog udru\u017eenja Museums Association, odr\u017eati u prostoru Muzejskoga dokumentacijskog centra u Zagrebu u utorak, 21. sije\u010dnja 2019. u 11 sati.<\/p>\n<p>Diljem svijeta nailazimo na mjesta sje\u0107anja, projekte koji su nerijetko kontroverzni, smi\u0161ljeni da komemoriraju doga\u0111aje i ljude, koje dana\u0161nja publika do\u017eivljava sasvim razli\u010dito, pa \u010dak i kao golu propagandu. Ovim predavanjem, na brojnim me\u0111unarodnim primjerima od Eve Peron do \u010cang Kaj \u0160eka, od Argentine do Kine, dr. sc. Fleming predstavit \u0107e tanku crtu koja razdvaja memorijalizaciju od propagande, poruke koje nam takva mjesta \u0161alju, utjecaje i okru\u017eje u kojima nastaju te u kona\u010dnici kako na sve nas utje\u010du.<\/p>\n<p>Dr. sc. Fleming poznat je ne samo kao iznimno uspje\u0161an ravnatelj muzeja i britanskog udru\u017eenja Museums Association ve\u0107 i kao muzealac i povjesni\u010dar koji se hrabro zala\u017ee za ve\u0107u dru\u0161tvenu odgovornost muzeja, za \u201edemokratski muzej\u201c koji predstavlja cijelo dru\u0161tvo, stavlja naglasak na ljude i njihov identitet, dru\u0161tveno je odgovoran, inkluzivan, nema strah od kontroverznih tema i ula\u017eenja u rasprave. Tijekom svoje dvjestogodi\u0161nje povijesti muzeji su se, kako napominje Fleming, \u201edosljedno neuspje\u0161no odnosili prema velikim povijesnim epizodama\u201c. Njegovo je mi\u0161ljenje da, ako muzeji \u017eele ostati relevantni u dana\u0161njem dru\u0161tvu, moraju se po\u010deti nositi i s te\u0161kim temama koje su uporno izbjegavali u pro\u0161losti jer je jedini na\u010din da se pove\u017eu s ljudima taj da postanu otvoreniji, da po\u010dnu govoriti istinu.<\/p>\n<p>Omiljeni primjer, na koji se \u010desto u svojim izlaganjima poziva, jest primjer britanskog odnosa prema svojoj kolonijalnoj povijesti i ropstvu, u \u010dijem ignoriranju je, smatra Fleming, \u201eBritanija bila svjetski prvak\u201c. Ta je tema sustavno bila stavljana pod tepih, a o njoj se nije u\u010dilo u \u0161kolama jer je dana\u0161njem dru\u0161tvu neugodna i neprihvatljiva. \u201eOd povijesti treba u\u010diti, a ne ignorirati je\u201c, jedna je od temeljnih postavki kojima se u svojem radu vodi profesor Fleming premda je svjestan da to nije svugdje u svijetu lako ostvarivo jer se od straha od politike povijest nerijetko mijenja, neugodne epizode ignoriraju, a onda se od memorijalizacije lako prokli\u017ee u propagandu.<\/p>\n<p><strong>O predava\u010du:<\/strong><\/p>\n<p><strong>Dr. sc. David Fleming<\/strong> bio je na \u010delu Nacionalnih muzeja Liverpool od 2001. do 2018. godine, kojima je, zahvaljuju\u0107i promjenama koje je uveo, u\u010detverostru\u010dio broj posjetitelja sa 700 tisu\u0107a na vi\u0161e od 3,2 milijuna. Zaslu\u017ean je i za otvaranje dvaju novih muzeja u Liverpoolu, Muzeja Liverpoola i Me\u0111unarodnog muzeja ropstva, kao i Me\u0111unarodnog muzeja demokracije u Rosariju u Argentini.<\/p>\n<p>U dva mandata bio je predsjednik Museums Associationa, najve\u0107e britanske udruge muzeja. \u010clan je ICOM-ova Eti\u010dkog odbora, kao i onoga koji radi na novoj definiciji muzeja, a godinama je predsjedao ICOM-ovim Me\u0111unarodnim odborom za upravljanje muzejima (INTERCOM-om) te Odborom za financije i sredstva (FIREC-om). Predsjednik je Me\u0111unarodne federacije muzeja ljudskih prava (Federation of International Human Rights Museums, FIHRM). Danas je predava\u010d na Sveu\u010dili\u0161tu Hope u Liverpoolu.<\/p>\n<p>Autor je brojnih publikacija iz podru\u010dja muzejskog upravljanja i javnog sje\u0107anja, s temama povezanim s muzejskom teorijom i praksom, etikom, ljudskim pravima i svime onim \u0161to s\u00e2m naziva \u201eprakti\u010dnim vrijednostima muzeja u dru\u0161tvu\u201c. Me\u0111u njegovim najnovijim objavljenim naslovima su knjige <em>Is the Writing on the Wall for Private Museum Funding?<\/em> i <em>Missions and the 21st century Museum<\/em>, a ove godine iz tiska \u0107e izi\u0107i i knjiga <em>Leading the 21st Century Museum<\/em>. (Maja Kocijan)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/newsletter-14-1-2020\/#fleming\">http:\/\/mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/newsletter-14-1-2020\/#fleming<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18634,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-18633","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/fleming.jpg?fit=540%2C360&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53897,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53897","url_meta":{"origin":18633,"position":0},"title":"Objavljena online baza bizanskih pe\u010data (DBBS)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Baza podataka bizantskih olovnih pe\u010data (DBBS) (njem. Datenbank byzantinischer Bleisiegel) zami\u0161ljena je kao tehni\u010dko pomagalo za sve discipline koje se bave bizantskim olovnim pe\u010datima i bizantskom povije\u0161\u0107u u naj\u0161irem smislu. Povijesno gledano, baza obuhva\u0107a razdoblje od tzv. kasne antike, odnosno ranobizantskog carstva u 4. do 5. stolje\u0107u, pa sve do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54137,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54137","url_meta":{"origin":18633,"position":1},"title":"Poziv za prijavu radova za znanstveno-knji\u017eevni skup Dana Marije Juri\u0107 Zagorke: Rod, rat i mir","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem: ROD, RAT I MIR koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 27. i 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54367,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54367","url_meta":{"origin":18633,"position":2},"title":"O usponima i padovima vladara na OLJK-u u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Tko je bio ljubljen, tko brisan, a \u010diji spomenik ru\u0161en samo su neka pitanja za ljetno dru\u017eenje u Muzeju Slavonije. Nestat mogu vladari i dr\u017eave, ali ostat \u0107e uspomena jo\u0161 je jedno dru\u017eenje uz razgovor koje organizira Muzej Slavonije. Odr\u017eat \u0107e se 2. srpnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54085,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54085","url_meta":{"origin":18633,"position":3},"title":"Drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 17. do 19. lipnja 2026. Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u organizira drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d, posve\u0107enog kulturi sje\u0107anja, ljudskim pravima i dru\u0161tvenoj odgovornosti. Festival okuplja istra\u017eiva\u010de_ice, umjetnike_ice, novinare_ke, aktiviste_ice i predstavnike_ice civilnog dru\u0161tva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o naslje\u0111u devedesetih godina, izazovima suo\u010davanja s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":18633,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54383,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54383","url_meta":{"origin":18633,"position":5},"title":"Documenta: Objavljeni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d za podru\u010dje Li\u010dko-senjske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeni su preliminarni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji te je tablica, koja obuhva\u0107a 1135 potvr\u0111enih stradalnika, predstavljena u ponedjeljak, 29. lipnja 2026. u prostorijama KIC-a u Gospi\u0107u. Popis obuhva\u0107a 1775 osoba koje su stradale ili imale prebivali\u0161te na podru\u010dju Li\u010dko-senjske \u017eupanije. Me\u0111u njima je: \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18633","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18633"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18633\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18635,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18633\/revisions\/18635"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}