{"id":18578,"date":"2020-01-13T17:16:21","date_gmt":"2020-01-13T17:16:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18578"},"modified":"2020-01-13T17:20:00","modified_gmt":"2020-01-13T17:20:00","slug":"andrej-rodinis-o-iskrenosti-i-nebulozama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18578","title":{"rendered":"Andrej Rodinis – O iskrenosti i nebulozama"},"content":{"rendered":"

Nakon \u0161to je portal historiografija.ba prenio moj tekst “Crni arhivski dani”, reagirao je Izet \u0160aboti\u0107,[1]<\/a> profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli.<\/p>\n

Profesor \u0160aboti\u0107 zapo\u010dinje da svoj stav \u017eeli iznijeti “kao jedan od pomenutih predsjednika Arhivisti\u010dkog udru\u017eenja Bosne i Hercegovine”, premda je on u mojem tekstu spomenut kao “biv\u0161i predsjednik”, a i to samo zato \u0161to je tako predstavljen u “Mre\u017ei” Federalne televizije, emitiranoj 27.05.2019.[2]<\/a>, meni do sada jedinim poznatim javnim istupom struke u Bosni i Hercegovini u svezi s arhivskim gradivom o kojemu je rije\u010d. Me\u0111utim, \u0160aboti\u0107 se ne javlja (samo) kao “jedan od pomenutih predsjednika”, nego \u017eeli iznijeti “svoje vi\u0111enje, kao i stav Upravnog odbora Arhivisti\u010dkog udru\u017eenja Bosne i Hercegovine (kao krovne stru\u010dne arhivske asocijacije u dr\u017eavi)”. \u0160tovi\u0161e, kako je njegov tekst pisan uglavnom u prvom licu mno\u017eine<\/em>, moglo bi se zaklju\u010diti da on vi\u0161e prenosi stav Upravnoga odbora. Veoma je va\u017eno naglasiti, da u svojoj najavi \u0160aboti\u0107 isti\u010de da pisanje medija – koje je povod i va\u017ean predmet moga teksta – ne \u017eeli “komentarisati, niti se time na bilo koji na\u010din baviti”.<\/p>\n

Izet \u0160aboti\u0107, koji \u0107e sadr\u017einu moga teksta \u010dak dvaput nazvati nebulozama, iznosi da ih “\u010dudi da nam gospodin Rodinis zamjera \u0161to smo otvorili navedeno pitanje, \u0161to smo tra\u017eili ono \u0161to je na\u0161e, \u0161to pripada dr\u017eavi Bosni i Hercegovini”!<\/p>\n

A gdje sam ja to njima zamjerio?<\/p>\n

Ja njima uop\u0107e nisam zamjerio <\/em>\u0161to su otvorili navedeno pitanje…<\/p>\n

\u0160to oni zamjeraju meni?<\/p>\n

Njih je “iznenadila informacija da je doti\u010dni od samog po\u010detka znao za ovaj ‘slu\u010daj’ a nije reagirao”. Oni dr\u017ee da sam trebao upoznati nadle\u017ene institucije, tim prije \u0161to sam “dugo vremena bio slu\u017ebenik i visokopozicionirani funkcioner Arhiva Bosne i Hercegovine”. Od moga su teksta oni o\u010dekivali “neka osnovna poja\u0161njenja” o tom slu\u010daju, ali i da im odgovorim na pitanja ova:<\/p>\n

1) “otkud navedena arhivska gra\u0111a koja se odnosi na period rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) u hrvatskim institucijama” i<\/p>\n

2) “Kako je, odnosno po kojoj osnovi taj isti dr. Rodinis sre\u0111ivao navedenu gra\u0111u u hrvatskim institucijama, iako je bio zaposlenik Arhiva Bosne i Hercegovine? (U arhivskoj praksi takvi primjeri nisu nam poznati!)”.<\/p>\n

A kako im ja na ta pitanja “u nazna\u010denom tekstu” nisam odgovorio, Izet \u0160aboti\u0107 me poziva da to i u\u010dinim:<\/p>\n

“Gospodina Rodinisa pozivam, kako se javno osmjelio i napisao pomenuti tekst, da nam javno odgovori na gore postavljena pitanja. Jer smatramo, da nam njegov iskreni odgovor mo\u017ee dati pravu sliku navedenog ‘slu\u010daja’ otu\u0111enja arhivske gra\u0111e, i tako nam pomo\u0107i u vra\u0107anju iste dr\u017eavi Bosni i Hercegovini, a \u0161to nam je krajnji cilj”.<\/p>\n

Moj iskreni odgovor ne mo\u017ee im, na \u017ealost, ni\u0161ta pomo\u0107i. Jer ne znam otkud to gradivo u “hrvatskim institucijama” i isto uop\u0107e nisam “sre\u0111ivao”.<\/p>\n

I dalje ostaje neshvatljivo \u0161to su do sada \u010dekali?! Sada tim vi\u0161e, \u0161to \u0160aboti\u0107 isti\u010de kako su “u \u010ditavom ovom postupku bili… profesionalni i jako korektni prema gospodinu Rodinisu”. Za\u0161to nisu prijavili stvar nadle\u017enima \u010dim su saznali, \u0161to \u0107e re\u0107i \u010dim je iza\u0161ao zbornik radova s 49. savjetovanja hrvatskih arhivista na Plitvicama – dakle, jo\u0161 u studenome 2016. godine? Za\u0161to su im trebale tri godine<\/em> da mi postave pitanja otkud znam ono \u0161to ne znam i kako sam radio ono \u0161to nisam radio? I to tek u reakciji<\/em> na moj tekst, kao da ne bi ni bila postavljena da nije bilo teksta!<\/p>\n

Za\u0161to se, opet, treba zadr\u017eati na pitanju drugom?<\/p>\n

Na samome po\u010detku svoga javljanja, prof. dr. Izet \u0160aboti\u0107 se pomalo arogantno ogradio da pisanje medija ne \u017eeli “komentarisati, niti se time na bilo koji na\u010din baviti”, ali njegov, a mo\u017eda i stav Upravnog odbora “krovne stru\u010dne arhivske asocijacije u dr\u017eavi” ostaje na istoj shizofrenoj liniji: da sam sre\u0111ivao arhivsko gradivo u “hrvatskim institucijama” kao “zaposlenik Arhiva Bosne i Hercegovine”! Ako je ne\u0161to takvo istina, postupak koji se pokre\u0107e u najmanju je ruku disciplinski. Ali, ako ne\u0161to takvo ne odgovara istini, onda se radi o odvratnoj kleveti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Andrej Rodinis<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> “Otkud arhivska gra\u0111a o ratu u Bosni i Hercegovini u hrvatskim institucijama?”; http:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=55<\/a><\/p>\n

[2]<\/a> http:\/\/www.federalna.ba\/bhs\/vijest\/276639\/mreza-27052019<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-18578","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":18578,"position":0},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":18578,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":18578,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":18578,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":18578,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":18578,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18578","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18578"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18578\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18580,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18578\/revisions\/18580"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18578"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18578"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18578"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}