{"id":18563,"date":"2020-01-13T11:04:01","date_gmt":"2020-01-13T11:04:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18563"},"modified":"2020-01-13T11:04:01","modified_gmt":"2020-01-13T11:04:01","slug":"predavanje-hrvoja-gracanina-avari-i-slaveni-u-srednjem-podunavlju-pogled-jednog-povjesnicara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18563","title":{"rendered":"Predavanje Hrvoja Gra\u010danina \u201eAvari i Slaveni u srednjem Podunavlju – pogled jednog povjesni\u010dara\u201c"},"content":{"rendered":"

Predavanje \u201eAvari i Slaveni u srednjem Podunavlju \u2013 pogled jednog povjesni\u010dara\u201c odr\u017eat \u0107e u srijedu, 15. sije\u010dnja 2020. u 19 sati u Arheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu Hrvoje Gra\u010danin u sklopu ciklusa znanstveno-popularnih predavanja uz me\u0111unarodnu izlo\u017ebu \u201eAvari i Slaveni\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Avari pripadaju u skupinu izgubljenih naroda u povijesti, poput Huna glasovitih ili, jo\u0161 bolje, zloglasnih po svojemu kralju Atili koji je u\u0161ao u europsko povijesno pam\u0107enje jo\u0161 u ranome srednjovjekovlju. Smjestiv\u0161i se u drugoj polovini 6. stolje\u0107a u Panoniji, u srednjemu Podunavlju, Avari su \u2013 ba\u0161 poput neko\u0107 Huna pa stoga ne treba niti \u010duditi \u0161to su ih ranosrednjovjekovni pisani izvori poistovje\u0107ivali s njima \u2013 stvorili mo\u0107nu dr\u017eavinu koja je nekoliko desetlje\u0107a dr\u017eala u \u0161ahu i Isto\u010dno Rimsko Carstvo (uvrije\u017eilo ga se historiografski nazivati Bizantskim Carstvom, iako se nikad nije tako zaista zvalo). Ta je izrazita avarska premo\u0107 trajala otkako su 582. godine Isto\u010dnim Rimljanima preoteli grad Sirmij (dana\u0161nja Sremska Mitrovica), glavno upori\u0161te za opstanak sjeverozapadne granice Carstva, pa do neuspjele avarsko-slavenske opsade Konstantinopola (Carigrada) 626. godine. Nakon toga Avari su se povukli u svoje panonsko sredi\u0161te, suo\u010deni i s unutra\u0161njim smutnjama koje zamalo da su bile uni\u0161tile njihov sustav vlasti. Ipak, opstali su i odr\u017eali su se sve do kraja 8., odnosno po\u010detka 9. stolje\u0107a kada je njihova dr\u017eavina pala pod udarcima nove mo\u0107ne sile koja se uzdigla na zapadu \u2013 Franaka. Nisu nestali u jednome pohodu, nego je Francima ipak trebalo vi\u0161e truda. Avari su \u010dak poku\u0161ali igrati i aktivnu obranu prije nego \u0161to su morali priznati poraz. No do\u017eivjev\u0161i i poraz na bojnom polju, njihova je dr\u017eavina jo\u0161 kratko potrajala, dok nije propala u novim, ovoga puta neprevladivim, unutra\u0161njim smutnjama. Glavni pobjednici avarskoga sloma bili su Slaveni koje su Avari u srednjemu Podunavlju dr\u017eali pod svojim nadzorom jo\u0161 od samih po\u010detaka. Budu\u0107i da su pisani izvori o avarskoj, ali i slavenskoj, povijesti u srednjemu Podunavlju u ovome vremenu vrlo \u0161krti, a bave se prvenstveno po\u010decima i kraju avarske mo\u0107i, svaki je istra\u017eiva\u010d nu\u017eno upu\u0107en na materijalne (arheolo\u0161ke) izvore u poku\u0161aju da rasvijetli kako je funkcionirala avarska vlast i dru\u0161tvo. Stoga \u0107e se u predavanju prikazati i propitati \u0161to znamo i \u0161to mo\u017eemo doznati o Avarima i njihovom odnosu sa Slavenima te kako su Avari zasnovali i ustrojili svoju dr\u017eavinu koja je vi\u0161e od dva vijeka, od druge polovine 6. do kraja 8. stolje\u0107a, bila klju\u010dan \u010dimbenik mo\u0107i u srednjemu Podunavlju, a s posebnim obzirom na krajeve izme\u0111u Drave i Save.<\/p>\n

 <\/p>\n

Predava\u010d:<\/p>\n

Hrvoje Gra\u010danin diplomirao je 1988. godine studij jednopredmetne povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 2001. zaposlen je na mati\u010dnom odsjeku. Na Filozofskom fakultutu je magistrirao (2004.) i doktorirao (2008.) te napredovao do zvanja redovitog profesora (2019.). Specijalizirao se za kasnoanti\u010dku i ranosrednjovjekovnu povijest panonskoga i isto\u010dnojadranskoga prostora, a bavi se i bizantskom povije\u0161\u0107u. Dosad je \u0161to s\u00e2m \u0161to u koautorstvu objavio sedam i uredio tri knjige te objelodanio gotovo 100 znanstvenih i stru\u010dnih radova (ne ra\u010dunaju\u0107i enciklopedijske i leksikonske natuknice) te vi\u0161e od 150 popularizacijskih radova u \u010dasopisima Drvo znanja<\/em>, Meridijani<\/em>, \u010covjek i svemir <\/em>te u Ve\u010dernjem listu<\/em>. Aktivan je u popularizaciji povijesne znanosti i u medijima pa je tako sura\u0111ivao i sura\u0111uje u radijskim i televizijskim emisijama Putnici kroz vrijeme<\/em>, Povijest \u010detvrtkom<\/em>, Tre\u0107a povijest,<\/em>\u00a0Dru\u0161tvena mre\u017ea<\/em>, Povijesne kontroverze<\/em>, Pogled u pro\u0161lost<\/em>. Dobitnik je i Dr\u017eavne nagrade za znanost za 2011. godinu u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti, nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najvi\u0161a znanstvena i umjetni\u010dka dostignu\u0107a u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu za podru\u010dje dru\u0161tvenih znanosti te nagrade Vjekoslav Klai\u0107<\/em>\u00a0za popularizaciju povijesti Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu. Predsjednik je i jedan od osniva\u010da Hrvatskog dru\u0161tva za bizantske studije. Bio je glavni urednik znanstvenog \u010dasopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest<\/em> (2010.-2019.). Voditelj je Poslijediplomskog doktorskog studija predmoderne povijesti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

http:\/\/www.amz.hr\/hr\/naslovnica\/<\/a><\/p>\n

http:\/\/www.amz.hr\/hr\/kalendar\/01-2020\/15-pred-ais-hrvoje-gracanin\/<\/a><\/p>\n

http:\/\/www.amz.hr\/hr\/izlozbe\/izlozbe\/avari-i-slaveni\/znanstveno-popularna-predavanja\/avari-i-slaveni-u-srednjem-podunavlju\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18564,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-18563","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/predavanja-6.jpg?fit=250%2C196&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53249,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53249","url_meta":{"origin":18563,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Stanka Andri\u0107a: \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 \u010cetvrto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Stanka Andri\u0107a\u00a0\u2013 \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c. Predavanje\u00a0je odr\u017eano\u00a013. svibnja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":18563,"position":1},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":18563,"position":2},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":18563,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":18563,"position":4},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":18563,"position":5},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, “Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18563","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18563"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18563\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18565,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18563\/revisions\/18565"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18564"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18563"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18563"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18563"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}