{"id":18563,"date":"2020-01-13T11:04:01","date_gmt":"2020-01-13T11:04:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18563"},"modified":"2020-01-13T11:04:01","modified_gmt":"2020-01-13T11:04:01","slug":"predavanje-hrvoja-gracanina-avari-i-slaveni-u-srednjem-podunavlju-pogled-jednog-povjesnicara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18563","title":{"rendered":"Predavanje Hrvoja Gra\u010danina \u201eAvari i Slaveni u srednjem Podunavlju &#8211; pogled jednog povjesni\u010dara\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Predavanje \u201eAvari i Slaveni u srednjem Podunavlju \u2013 pogled jednog povjesni\u010dara\u201c odr\u017eat \u0107e u srijedu, 15. sije\u010dnja 2020. u 19 sati u Arheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu Hrvoje Gra\u010danin u sklopu ciklusa znanstveno-popularnih predavanja uz me\u0111unarodnu izlo\u017ebu \u201eAvari i Slaveni\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Avari pripadaju u skupinu izgubljenih naroda u povijesti, poput Huna glasovitih ili, jo\u0161 bolje, zloglasnih po svojemu kralju Atili koji je u\u0161ao u europsko povijesno pam\u0107enje jo\u0161 u ranome srednjovjekovlju. Smjestiv\u0161i se u drugoj polovini 6. stolje\u0107a u Panoniji, u srednjemu Podunavlju, Avari su \u2013 ba\u0161 poput neko\u0107 Huna pa stoga ne treba niti \u010duditi \u0161to su ih ranosrednjovjekovni pisani izvori poistovje\u0107ivali s njima \u2013 stvorili mo\u0107nu dr\u017eavinu koja je nekoliko desetlje\u0107a dr\u017eala u \u0161ahu i Isto\u010dno Rimsko Carstvo (uvrije\u017eilo ga se historiografski nazivati Bizantskim Carstvom, iako se nikad nije tako zaista zvalo). Ta je izrazita avarska premo\u0107 trajala otkako su 582. godine Isto\u010dnim Rimljanima preoteli grad Sirmij (dana\u0161nja Sremska Mitrovica), glavno upori\u0161te za opstanak sjeverozapadne granice Carstva, pa do neuspjele avarsko-slavenske opsade Konstantinopola (Carigrada) 626. godine. Nakon toga Avari su se povukli u svoje panonsko sredi\u0161te, suo\u010deni i s unutra\u0161njim smutnjama koje zamalo da su bile uni\u0161tile njihov sustav vlasti. Ipak, opstali su i odr\u017eali su se sve do kraja 8., odnosno po\u010detka 9. stolje\u0107a kada je njihova dr\u017eavina pala pod udarcima nove mo\u0107ne sile koja se uzdigla na zapadu \u2013 Franaka. Nisu nestali u jednome pohodu, nego je Francima ipak trebalo vi\u0161e truda. Avari su \u010dak poku\u0161ali igrati i aktivnu obranu prije nego \u0161to su morali priznati poraz. No do\u017eivjev\u0161i i poraz na bojnom polju, njihova je dr\u017eavina jo\u0161 kratko potrajala, dok nije propala u novim, ovoga puta neprevladivim, unutra\u0161njim smutnjama. Glavni pobjednici avarskoga sloma bili su Slaveni koje su Avari u srednjemu Podunavlju dr\u017eali pod svojim nadzorom jo\u0161 od samih po\u010detaka. Budu\u0107i da su pisani izvori o avarskoj, ali i slavenskoj, povijesti u srednjemu Podunavlju u ovome vremenu vrlo \u0161krti, a bave se prvenstveno po\u010decima i kraju avarske mo\u0107i, svaki je istra\u017eiva\u010d nu\u017eno upu\u0107en na materijalne (arheolo\u0161ke) izvore u poku\u0161aju da rasvijetli kako je funkcionirala avarska vlast i dru\u0161tvo. Stoga \u0107e se u predavanju prikazati i propitati \u0161to znamo i \u0161to mo\u017eemo doznati o Avarima i njihovom odnosu sa Slavenima te kako su Avari zasnovali i ustrojili svoju dr\u017eavinu koja je vi\u0161e od dva vijeka, od druge polovine 6. do kraja 8. stolje\u0107a, bila klju\u010dan \u010dimbenik mo\u0107i u srednjemu Podunavlju, a s posebnim obzirom na krajeve izme\u0111u Drave i Save.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predava\u010d:<\/p>\n<p>Hrvoje Gra\u010danin diplomirao je 1988. godine studij jednopredmetne povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 2001. zaposlen je na mati\u010dnom odsjeku. Na Filozofskom fakultutu je magistrirao (2004.) i doktorirao (2008.) te napredovao do zvanja redovitog profesora (2019.). Specijalizirao se za kasnoanti\u010dku i ranosrednjovjekovnu povijest panonskoga i isto\u010dnojadranskoga prostora, a bavi se i bizantskom povije\u0161\u0107u. Dosad je \u0161to s\u00e2m \u0161to u koautorstvu objavio sedam i uredio tri knjige te objelodanio gotovo 100 znanstvenih i stru\u010dnih radova (ne ra\u010dunaju\u0107i enciklopedijske i leksikonske natuknice) te vi\u0161e od 150 popularizacijskih radova u \u010dasopisima <em>Drvo znanja<\/em>, <em>Meridijani<\/em>, <em>\u010covjek i svemir <\/em>te u <em>Ve\u010dernjem listu<\/em>. Aktivan je u popularizaciji povijesne znanosti i u medijima pa je tako sura\u0111ivao i sura\u0111uje u radijskim i televizijskim emisijama <em>Putnici kroz vrijeme<\/em>, <em>Povijest \u010detvrtkom<\/em>, <em>Tre\u0107a povijest,<\/em>\u00a0<em>Dru\u0161tvena mre\u017ea<\/em>, <em>Povijesne kontroverze<\/em>, <em>Pogled u pro\u0161lost<\/em>. Dobitnik je i Dr\u017eavne nagrade za znanost za 2011. godinu u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti, nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najvi\u0161a znanstvena i umjetni\u010dka dostignu\u0107a u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu za podru\u010dje dru\u0161tvenih znanosti te nagrade <em>Vjekoslav Klai\u0107<\/em>\u00a0za popularizaciju povijesti Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu. Predsjednik je i jedan od osniva\u010da Hrvatskog dru\u0161tva za bizantske studije. Bio je glavni urednik znanstvenog \u010dasopisa <em>Radovi Zavoda za hrvatsku povijest<\/em> (2010.-2019.). Voditelj je Poslijediplomskog doktorskog studija predmoderne povijesti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.amz.hr\/hr\/naslovnica\/\">http:\/\/www.amz.hr\/hr\/naslovnica\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.amz.hr\/hr\/kalendar\/01-2020\/15-pred-ais-hrvoje-gracanin\/\">http:\/\/www.amz.hr\/hr\/kalendar\/01-2020\/15-pred-ais-hrvoje-gracanin\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.amz.hr\/hr\/izlozbe\/izlozbe\/avari-i-slaveni\/znanstveno-popularna-predavanja\/avari-i-slaveni-u-srednjem-podunavlju\/\">http:\/\/www.amz.hr\/hr\/izlozbe\/izlozbe\/avari-i-slaveni\/znanstveno-popularna-predavanja\/avari-i-slaveni-u-srednjem-podunavlju\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18564,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-18563","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/predavanja-6.jpg?fit=250%2C196&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":18563,"position":0},"title":"Gostuju\u0107e predavanje &#8211; Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":18563,"position":1},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":18563,"position":2},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":18563,"position":3},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":18563,"position":4},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":18563,"position":5},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18563","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18563"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18563\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18565,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18563\/revisions\/18565"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18564"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18563"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18563"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18563"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}