{"id":18515,"date":"2020-01-09T17:58:14","date_gmt":"2020-01-09T17:58:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18515"},"modified":"2020-01-09T18:14:59","modified_gmt":"2020-01-09T18:14:59","slug":"philippe-videlier-bakunjinov-vrt-i-druge-pripovijesti-iz-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18515","title":{"rendered":"Philippe Videlier, \u201cBakunjinov vrt i druge pripovijesti iz Povijesti\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakon \u201cTurske no\u0107i\u201d iz 2010. o \u201czlo\u010dinu nad Armencima\u201d, izdava\u010d Durieux objavio je 2019. hrvatsko izdanje knjige \u201cBakunjinov vrt i druge pripovijesti iz Povijesti\u201d (preveo s francuskog Yves-Alexandre Tripkovi\u0107) povjesni\u010dara i knji\u017eevnika Philippea Videliera.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Videlier, Philippe<\/p>\n

 <\/p>\n

Bakunjinov vrt<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Premda podsje\u0107aju na ekstravagantne pri\u010de kakve vole romanopisci, omotane velom tajni, pune tragi\u010dnih likova, sumnjivih tipova i fatalnih \u017eena, svaka je od njih istinita. Bakunjinova veli\u010dina, Lenjinova sokratska strana, hajdu\u010dki \u017eivot Pancha Ville, mra\u010dna strana Che Guevare neoptere\u0107ena legendama, provokatorica Victoria Woodhull, nesretnica Eleanor Marx ili Tina Modotti, mondena umjetnica i zarobljenica svog roda u prete\u017eno mu\u0161kom svijetu\u2026 Putevi revolucije vode neobi\u010dnim stazama: preko mirnih \u0161vicarskih jezera, \u010dudesnih otoka Mediterana, uzvisina Al\u017eira, \u0161ik \u010detvrti i slamova New Yorka, meksi\u010dkih pustinja. \u010cak i u le\u017eernosti Havane, na\u0161i heroji stolje\u0107a razotkrivaju nam se u vlastitoj krhkosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Philippe Videlier, povjesni\u010dar i knji\u017eevnik, stru\u010dnjak za dru\u0161tvene pokrete i popularne kulture, znanstvenik pri CNRS-u (francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istra\u017eivanja), voditelj je istra\u017eiva\u010dkog Odjela \u00bbDru\u0161tva u pokretu i njihovo predstavljanje\u00ab. Istra\u017eivanja u New Yorku, na Harvardu i u Londonu, kao i u \u017denevi, Madridu, Lisabonu i Rimu omogu\u0107ili su mu da ide tragom prognanika koji su, u bjegu pred okrutnom represijom pari\u0161ke Komune, iz zemlje u zemlju pronosili ideju pravednijeg svijeta. Djela: Tvornice<\/em>, Turska no\u0107<\/em>, Negacionisti \u2013 \u0161ifonjeri povijesti<\/em>, Neboder<\/em>, Cinepolis<\/em>, Al\u017eir u Lyonu – stogodi\u0161nje pam\u0107enje<\/em>, Prosvjedujte!<\/em>, Che Guevarina zvijezda<\/em>, Bakunjinov vrt i druge pripovijesti iz Povijesti<\/em>, Sveti Priest – nit dana<\/em>, Iskorijenjeni – grad \u017eivota<\/em>, Zatvor u stripovima<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/bakunjinov-vrt\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Videlier, Philippe<\/p>\n

Turska no\u0107<\/strong><\/p>\n

Durieux, Zagreb 2010.<\/p>\n

Zlo\u010din nad Armencima tek danas izlazi na puno svjetlo dana. Nakon gotovo stolje\u0107a, ovdje se pred na\u0161im o\u010dima razastire u punoj aktualnosti. Kao tragedija jednog naroda, bezo\u010dnost carigradskih politi\u010dkih i vojnih vrhu\u0161ki, medijsko zata\u0161kavanje i okretanje glave me\u0111unarodne zajednice. Francuski povjesni\u010dar izniman je pripovjeda\u010d; \u0161to je na\u0161ao u izvorima ispripovijedao je sa\u017eeto, britko i uzbudljivo. Stoga mu je knjiga, prije d\u017eepnog izdanja, iza\u0161la u najpoznatijoj svjetskoj knji\u017eevnoj biblioteci, Gallimardovoj \u00bbbijeloj seriji\u00ab. A Annie Pilibossian u listu Le Figaro napisala je: \u00bbTo je potresan izvje\u0161taj, bogat onda\u0161njim svjedo\u010danstvima, o sudbini armenskog naroda u okrilju Otomanskog carstva s konca 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a. Nevjerojatna lekcija budu\u0107im nara\u0161tajima.\u00ab<\/p>\n

http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/esejistika-publicistika\/turska-noc\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18516,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-18515","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/bakunjinov-vrt.jpg?fit=450%2C650&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52966,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52966","url_meta":{"origin":18515,"position":0},"title":"Kliofest 2026: Predstavljanje knjige “Nasilje nad \u017eenama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"NACIONALNA I SVEU\u010cILI\u0160NA KNJI\u017dNICA U ZAGREBU POZORNICA II. \u010cetvrtak, 7. svibnja 2026. 18.00-18.45 Predstavljanje knjige Nasilje nad \u017eenama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti Fondacija Heinrich B\u00f6ll, Sarajevo i Univerzitet u Sarajevu - Filozofski fakultet Sudjeluju: Amila Kasumovi\u0107, Fahd Kasumovi\u0107 Moderator: Branimir Jankovi\u0107","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":18515,"position":1},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52934,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52934","url_meta":{"origin":18515,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru Slavonski Brod","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej Brodskog Posavlja, 8. o\u017eujka (petak) 2026. u 19 sati. U sklopu ovogodi\u0161njeg, trinaestog po redu Kliofesta \u2013 festivala povijesti, odr\u017eat \u0107e se u Muzeju Brodskog Posavlja predstavljanje prve autorske knjige dr. sc. Ivana Mileca: \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":18515,"position":3},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":18515,"position":4},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54592","url_meta":{"origin":18515,"position":5},"title":"Rashid I. Khalidi, “Stogodi\u0161nji rat protiv Palestine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrabro, briljantno i referentno, ovo izvanredno djelo s polja povijesne znanosti tako\u0111er obiluje dramati\u010dno\u0161\u0107u i zapanjuju\u0107om naracijom. Khalidi iznosi uvjerljive dokaze za preispitivanje konvencionalnog zapadnja\u010dkog poimanja spomenute teme, a njegova knjiga predstavlja prekretnicu u prou\u010davanju arapsko-izraelskog sukoba. Avi Shlaim, autor knjige The Iron Wall: Israel and the Arab World Stogodi\u0161nji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18515","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18515"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18515\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18519,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18515\/revisions\/18519"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18515"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18515"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18515"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}