{"id":18511,"date":"2020-01-09T15:54:31","date_gmt":"2020-01-09T15:54:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18511"},"modified":"2020-01-09T15:54:31","modified_gmt":"2020-01-09T15:54:31","slug":"kristina-deskar-prikaz-zbornika-reprezentacije-socijalisticke-jugoslavije-preispitivanja-i-perspektive-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18511","title":{"rendered":"Kristina Deskar – prikaz zbornika – “Reprezentacije socijalisti\u010dke Jugoslavije: preispitivanja i perspektive”, 2019."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Hannes Grandits, Vladimir Ivanovi\u0107, Branimir Jankovi\u0107 (ur.), Reprezentacije socijalisti\u010dke Jugoslavije: preispitivanja i perspektive<\/em>, Udru\u017eenje za modernu historiju, Srednja Europa, Sarajevo \u2013 Zagreb 2019, 209 str.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Zbornik Reprezentacije socijalisti\u010dke Jugoslavije<\/em> rezultat je projekta u kojem su povjesni\u010dari s vi\u0161e institucija iz zemalja biv\u0161e Jugoslavije (Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije) sura\u0111ivali s kolegama s Katedre za povijest jugoisto\u010dne Europe Humboldtovog sveu\u010dili\u0161ta u Berlinu. Rije\u010d je o vi\u0161egodi\u0161njem DAAD projektu pod nazivom \u201eRepr\u00e4sentationen des sozialistischen Jugoslawien im Umbruch\u201c (Reprezentacije socijalisti\u010dke Jugoslavije u prijelomnim godinama) koji je zapo\u010deo 2012. godine, a fokusiran je na mijenjanje percepcije o socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji te implementaciji novih, kvalitetnijih znanstvenih i istra\u017eiva\u010dkih paradigmi.<\/p>\n

Na tragu toga, u uvodu zbornika urednici iznose nekoliko glavnih teza o poku\u0161aju \u201enormalizacije\u201c pristupa suvremene historiografije prema socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Izme\u0111u ostalih, isti\u010de se potreba za suradnjom povjesni\u010dara iz svih republika sljednica Jugoslavije, a \u201ene samo u vlastitom historiografskom znanstvenom okru\u017eenju\u201c (str. 7), u uskom nacionalnom ili nacionalisti\u010dkom diskursu. Kako su urednici primijetili, takav pristup doprinosi spoznajama i napretku svake od tih historiografija te istra\u017eenosti podru\u010dja i prezentaciji same socijalisti\u010dke Jugoslavije. Dakle, pogled na ovu temu krucijalan je kako bi i ovo razdoblje povijesti bilo sagledano u potpunosti, a ne samo parcijalno i do neke mjere subjektivno.<\/p>\n

Sam zbornik je podijeljen na tri dijela. U prvom, naslovljenom \u201eModernizacijska paradigma pod znakom pitanja\u201c, iznosi se pogled na samu historiografiju te daje pregled i odre\u0111ene smjernice za budu\u0107a istra\u017eivanja. Tako Hannes Grandits i Holm Sundhaussen zazivaju kontekstualizaciju i logi\u010dko razmi\u0161ljanje nasuprot teleolo\u0161kom pristupu Jugoslaviji koji, uz sveobuhvatnu modernizaciju, povijest socijalisti\u010dke Jugoslavije vidi kao linearan put od to\u010dke A do to\u010dke B, pri \u010demu je to\u010dka B neizbje\u017ena propast. Tako\u0111er se ne smije izolirati dru\u0161tvena, ekonomska, pa i politi\u010dka situacija u Jugoslaviji, ve\u0107 se u obzir treba uzeti da je ona uvelike ovisila o globalnim \u010dimbenicima.<\/p>\n

Kako isti\u010de Jure Ram\u0161ak, i pokret 1968. godine u Jugoslaviji je bio pod utjecajem globalnih struja, ali dok su drugi studenti pozivali na ure\u0111ivanje sustava sli\u010dnijeg jugoslavenskom, neki jugoslavenski marksisti bili su nezadovoljni napu\u0161tanjem ‘klasnih zakona’ i ‘birokratizacijom’, te su se zbog toga smatrali \u201ejedinim stvarnim\u201c revolucionarima.<\/p>\n

Aida Li\u010dina Rami\u0107 analizirala je historiografiju o rastu i razvoju tri velika jugoslavenska grada (Beogradu, Sarajevu i Zagrebu). Unato\u010d tome \u0161to se modernizacija uvelike odlikuje urbanizacijom i izgradnjom gradske infrastrukture, koje su me\u0111u glavnim karakteristikama socijalisti\u010dke Jugoslavije, u historiografiji su te teme u najmanju ruku zanemarene. Kako je autorica pokazala, postoje\u0107i radovi se fokusiraju na razdoblje od 1945. do 1970., a njihovi su autori \u010desto tek zaljubljenici u arhitekturu i povijest, dok radovi stru\u010dnjaka jo\u0161 uvijek izostaju.<\/p>\n

Pitanje percepcije razvijenosti socijalisti\u010dke Jugoslavije mo\u017ee se pratiti kroz ud\u017ebenike povijesti, koji su dio dominantnog narativa odre\u0111enog vremena i dru\u0161tva, jer su usmjereni prema najmla\u0111im nara\u0161tajima, a samim time i budu\u0107nosti tog dru\u0161tva. Ba\u0161 to je u\u010dinio Darko Stojanov, koji je analizirao makedonske ud\u017ebenike povijesti od 1970. do danas. Otkrio je da su jugoslavenski ud\u017ebenici pridavali veliku va\u017enost modernizaciji i industrijskom napretku postignutom od 1945. godine, dok je u samostalnoj Makedoniji taj aspekt povijesti Jugoslavije u potpunosti izgubio na va\u017enosti.<\/p>\n

Igor Duda u svom je \u010dlanku napravio pregled socijalne historije socijalisti\u010dke Jugoslavije. Naime, to je podru\u010dje historijske znanosti u posljednjih petnaestak godina do\u017eivjelo poseban procvat, zainteresirav\u0161i brojne strane i doma\u0107e povjesni\u010dare. Me\u0111utim, mnoga podru\u010dja su jo\u0161 uvijek neistra\u017eena. To su, na primjer, pitanja obitelji, ku\u0107anstva, privatnog \u017eivota te emancipacije, mobilnosti, klijentelizma i elite. S druge strane, me\u0111u najbolje istra\u017eenim temama je kultura sje\u0107anja, o \u010demu svjedo\u010di i zna\u010dajan dio ovog zbornika koji se bavi ba\u0161 time.<\/p>\n

Drugi dio zbornika posve\u0107en je temi \u201eDinamike otvorenosti i zatvorenosti jugoslavenskog socijalizma\u201c. O otvorenosti socijalisti\u010dke Jugoslavije svjedo\u010de radovi Ru\u017ee Fotiadis i Nemanje Radonji\u0107a. Dok se Fotiadis fokusirala na gr\u010dko-jugoslavenske odnose, Radonji\u0107 je istra\u017eio glorifikaciju jugoslavenske vanjske politike zbog pokretanja Pokreta nesvrstanih i veza zemalja koje su nekada nazivane Tre\u0107im svijetom. Oboje su zaklju\u010dili da je zbog svoje vanjske politike Jugoslavija bila cijenjena, ali Radonji\u0107 je ukazao na odnose s brojnim dr\u017eavama i mnoge teme vezane za Pokret nesvrstanih koje u suvremenoj historiografiji i dalje ostaju neistra\u017eene. To su, na primjer, ekonomski i kulturni odnosi, rasizam i odnosi sa zemljama Latinske Amerike. Katharina Tyran je u svom radu ustvrdila da je pozitivnu sliku u inozemstvu Jugoslavija ostavila i u Austriji, gdje je unato\u010d negativnom stavu gradi\u0161\u0107anskih Hrvata, nastupala kao za\u0161titnica hrvatske i slovenske nacionalne manjine.<\/p>\n

Borut Klabjan usporedio je kulturu sje\u0107anja na Drugi svjetski rat u Sloveniji i Italiji od raspada Jugoslavije do danas. Kao rezultat svog istra\u017eivanja ponudio je tezu da u kulturi sje\u0107anja izme\u0111u te dvije dr\u017eave nema esencijalnih razlika te da stoga Jugoslavija ne pripada skupini ostalih postsocijalisti\u010dkih zemalja, ve\u0107 po tome nalikuje dr\u017eavama zapadne Europe. Nadalje, poziva povjesni\u010dare da prestanu dijeliti Europu \u017deljeznom zavjesom u odnosu na kulturu sje\u0107anja, nego da se usredoto\u010de na komparativni pristup i pograni\u010dna podru\u010dja.<\/p>\n

Jugoslavija je nesumnjivo po mnogim pitanjima bila otvorenija od svojih susjeda na istoku. Jedno od njih bila je publicistika, \u0161to unato\u010d otvorenosti nikako nije zna\u010dilo da su se objavljivale knjige kriti\u010dki nastrojene prema vodstvu dr\u017eave. No, zahvaljuju\u0107i odmaku nakon sukoba Tito-Staljin, u Jugoslaviji su objavljene knjige zapadnih autora i disidenata o SSSR-u i Staljinu. Branimir Jankovi\u0107 uz ovu konstataciju poziva u svom radu i na podrobnije istra\u017eivanje povijesti knjige i \u010ditanja, kao novog podru\u010dja prou\u010davanja jugoslavenske povijesti.<\/p>\n

O va\u017enosti i mnogobrojnosti istra\u017eivanja u podru\u010dju kulture sje\u0107anja govori i to da joj je posve\u0107en tre\u0107i dio ovog zbornika, \u201eTjeskoba pogleda unazad u postjugoslavenskim historiografijama\u201c, ali i neki od radova u drugim dijelovima. Naime, dominantni narativi u historiografiji, kao i u \u0161iroj javnosti o Jugoslaviji, ve\u0107inom su negativni. Rije\u010d je o problematici poimanja Jugoslavije kao \u201eizgubljenog vremena\u201c koji prate narativi o politi\u010dkom i ekonomskom zapostavljanju odre\u0111ene republike. Zanimljivo je da se, unato\u010d zna\u010dajnim razlikama izme\u0111u naroda i republika unutar Jugoslavije, takav diskurs javlja u svim njezinim sljednicama. Prema Petru Todorovu, u Makedoniji se reflektira u dokumentarnim filmovima u kojima je Jugoslavija predstavljena kao glavni krivac za makedonsko gubljenje samostalnosti, dok se u Bosni i Hercegovini kao \u017ertva ne prikazuje dr\u017eavnost, ve\u0107 religijska autonomija Islamske zajednice, o \u010demu je u zborniku pisao Amir Duranovi\u0107. Pri tome klju\u010dnu ulogu igra odabir vokabulara koji ponekad \u0161alje eksplicitnu poruku \u010ditateljima ili gledateljima. Povodom obilje\u017eavanja stogodi\u0161njice stvaranja Jugoslavije, u Srbiji se prisje\u0107anje pretvorilo u \u201edemoniziranje, [\u2026] sotonizaciju, [\u2026] i mistifikaciju\u201c Jugoslavije. Radina Vu\u010deti\u0107 upozorava da se, druge strane, razdoblje socijalisti\u010dke Jugoslavije ponekad, pogre\u0161no, glorificira ili je se sje\u0107a s nostalgijom. Op\u0107enito, u Srbiji su posljednjih godina mnoge obljetnice ostale pre\u0161u\u0107ene, \u0161to mo\u017eda govori o srpskom dru\u0161tvu i vi\u0161e od obljetnica koje jesu obilje\u017eene.<\/p>\n

Me\u0111utim, da kritika razdoblja socijalisti\u010dke Jugoslavije ne mora nu\u017eno biti i negativizacija pokazao je Husnija Kamberovi\u0107 svojim istra\u017eivanjem. On je analizirao memoare nekoliko visokopozicioniranih jugoslavenskih politi\u010dara koji nisu u skladu s dominantnim narativom, a svoje sje\u0107anje formiraju iskustvom rata 1990-ih i raspadom Jugoslavije.<\/p>\n

Vladimir Ivanovi\u0107 je pri istra\u017eivanju sje\u0107anja bosanskih izbjeglica u Be\u010du 1990-ih godina proveo s njima 2017. godine intervjue u kojima je poku\u0161ao otkriti kakav je bio njihov pogled na situaciju u kojoj su se tada na\u0161li, ali i kako se odre\u0111uju u usporedbi s gastarbajterima<\/em> iz 1960-ih i 1970-ih, nakon \u010dega je zaklju\u010dio da se te dvije generacije uvelike razlikuju. Ovaj \u010dlanak je posebno aktualan s obzirom na trenutnu emigraciju iz svih postjugoslavenskih dr\u017eava.<\/p>\n

Svi radovi sadr\u017eani u ovom zborniku poku\u0161avaju doprinijeti promjeni paradigme isklju\u010divog pogleda na socijalisti\u010dku Jugoslaviju, to jest, previ\u0161e subjektivnog, pozitivnog ili negativnog pogleda izvan vremenskog i prostornog konteksta, te upozoriti na neistra\u017eenost pojedinih podru\u010dja njezine povijesti. Istra\u017eivanja i sugestije o budu\u0107im istra\u017eivanjima u skladu s postavkama postmodernisti\u010dke suvremene historiografije, preispitivanje dosada\u0161njih diskursa i reprezentacija, a ne puko otkrivanje i prepri\u010davanje \u010dinjenica jake su to\u010dke ovog projekta i zbornika koji je iz njega proiza\u0161ao.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kristina Deskar<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-18511","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":18511,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":18511,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":18511,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":18511,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":18511,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":18511,"position":5},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18511"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18511\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18512,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18511\/revisions\/18512"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}