{"id":18501,"date":"2020-01-09T13:46:29","date_gmt":"2020-01-09T13:46:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18501"},"modified":"2020-01-09T13:46:29","modified_gmt":"2020-01-09T13:46:29","slug":"zlatni-globusi-filmu-1917-i-seriji-cernobil","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18501","title":{"rendered":"Zlatni globusi filmu ‘1917’ i seriji \u201c\u010cernobil\u201d"},"content":{"rendered":"

Nagrade Zlatni globus dobili su film redatelja Sama Mendesa o Prvom svjetskom ratu “1917” i BBC-jeva serija o nuklearnoj katastrofi “\u010cernobil”.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

—<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Zlatni globusi: ‘1917’ najbolja drama, ‘Bilo jednom u Holywoodu’ najbolja komedija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Drama o prvom svjetskom ratu “1917” i “Bilo jednom u Hollywoodu” osvojili su nagradu Zlatni globus u kategoriji drame odnosno komedije na sve\u010danoj docjeli u nedjelju na Beverly Hillsu.<\/p>\n

Film redatelja Sama Mendesa<\/strong> “1917” je u kategoriji najbolje drame pobijedio favorite “Irca” i “Bra\u010dne pri\u010de”, dok je nostalgi\u010dni “Bilo jednom u Hollywoodu” osvojio nagradu kao najbolja komedija uz jo\u0161 dvije velike nagrade – Zlatni globus za najbolji scenarij koji je pripao Quentinu Tarantinu <\/strong>i Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca Bradu Pittu<\/strong>. Veliki gubitnik ve\u010deri ispao je “Irac” Martina Scosesea<\/strong> koji je imao pet nominacija a na kraju nije osvojio ni jedan Zlatni globus.<\/p>\n

Najbolja glumica u drami je Renee Zellweger<\/strong> koja je utjelovila Judy Garland u istoimenom filmu, dok je Joaquinu Phoenixu <\/strong>nagrada u kategoriji za najboljeg glumca pripala za ulogu Jokera. U kategoriji komedije ili mjuzikla najboljom glumicom je progla\u0161ena Awkwafina<\/strong> (The Farewell), dok je Taron Egerton<\/strong> (Rocketman) slavio u kategoriji najboljeg glumca u komediji ili mjuziklu.<\/p>\n

Britanski redatelj Sam Mendes<\/strong> osvojio je globus kao najbolji redatelj.<\/p>\n

Najboljom televizijskom kratkom serijom ili filmom progla\u0161ena je BBC-ijeva serija o nuklearnoj katastrofi “\u010cernobil”.<\/p>\n

Nagrada za \u017eivotno djelo pripala je dobitniku dvaju Oscara te \u010detiriju Zlatnih globusa Tomu Hanksu<\/strong> za velika dostignu\u0107a u filmskome svijetu u kojemu je poznat i kao filmski producent, a ne samo kao glumac.<\/p>\n

Sve\u010danost dodjele je rekordni peti put vodio britanski komi\u010dar Ricky Gervais.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Sve nagrade<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Najbolji film \u2013 drama: <\/strong>“1917”<\/p>\n

Najbolji film \u2013 komedija ili mjuzikl: <\/strong>“Bilo jednom u … Hollywoodu”<\/p>\n

Najbolji glumac \u2013 drama: <\/strong>Joaquin Phoenix (Joker)<\/p>\n

Najbolja glumica \u2013 drama: <\/strong>Renee Zellweger (Judy)<\/p>\n

Najbolji glumac \u2013 komedija ili mjuzikl: <\/strong>Taron Egerton (Rocketman)<\/p>\n

Najbolja glumica \u2013 komedija ili mjuzikl: <\/strong>Awkwafina (The Farewell)<\/p>\n

Najbolji sporedni glumac: <\/strong>Brad Pitt (Bilo jednom u…Hollywoodu)<\/p>\n

Najbolja sporedna glumica: <\/strong>Laura Dern (Bra\u010dne pri\u010de)<\/p>\n

Najbolji redatelj: <\/strong>Sam Mendes za “1917”<\/p>\n

Najbolji scenarij: <\/strong>Quentin Tarantino za “Bilo jednom u \u2026 Hollywoodu”<\/p>\n

Najbolji animirani film: <\/strong>“Gospodin Link: U potrazi za skrivenim gradom”<\/p>\n

Najbolji film na stranom jeziku: <\/strong>Parazit (Bong Joon-ho)<\/p>\n

Najbolja originalna pjesma: <\/strong>“(I’m Gonna) Love Me Again,” Elton John and Bernie Taupin (“Rocketman”)<\/p>\n

Najbolja televizijska dramska serija: <\/strong>“Naslje\u0111e” (HBO)<\/p>\n

Najbolji glumac u dramskoj seriji: <\/strong>Brian Cox (Naslje\u0111e)<\/p>\n

Najbolja glumica u televizijskoj dramskoj seriji: <\/strong>Olivia Coleman<\/p>\n

Najbolja kratka televizijska serija ili film: <\/strong>“\u010cernobil”<\/p>\n

Najbolja televizijska serija komedija ili mjuzikl: <\/strong>“Fleabag”<\/p>\n

Najbolji glumac u televizijskoj seriji komediji ili mjuziklu: <\/strong>Ramy Youssef – “Ramy”<\/p>\n

Najbolja glumica u televizijskoj seriji ili komediji: <\/strong>Phoebe Waller-Bridge – \u201cFleabag\u201d<\/p>\n

Nagrada za \u017eivotno djelo:<\/strong> Tom Hanks<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/zlatni-globusi-1917-najbolja-drama-bilo-jednom-u-holywoodu-najbolja-komedija-20200106<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18502,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-18501","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/1917.jpg?fit=178%2C283&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":18501,"position":0},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":18501,"position":1},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":18501,"position":2},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":18501,"position":3},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":18501,"position":4},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":18501,"position":5},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18501","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18501"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18501\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18503,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18501\/revisions\/18503"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18502"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18501"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18501"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18501"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}