{"id":18466,"date":"2020-01-07T18:53:33","date_gmt":"2020-01-07T18:53:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18466"},"modified":"2020-01-07T18:53:33","modified_gmt":"2020-01-07T18:53:33","slug":"orhan-pamuk-istanbul-na-fotografijama-grad-sjecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18466","title":{"rendered":"Orhan Pamuk, \u201cIstanbul na fotografijama: Grad, sje\u0107anja\u201c"},"content":{"rendered":"

Nakladnik Vukovi\u0107 & Runji\u0107 iz Zagreba objavio je 2019. godine novo izdanje knjige Orhana Pamuka \u201cIstanbul na fotografijama: Grad, sje\u0107anja\u201c (640 str.) u prijevodu s turskog Ekrema \u010cau\u0161evi\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

U prelijevanju uspomena i povijesti, mozaiku obiteljskih fotografija, portreta pjesnika, slikara i pa\u0161a, likovne kritike, metafizi\u010dkih promi\u0161ljanja, s pokojom fantasti\u010dnom crticom, Orhan Pamuk stvara novu proznu formu: kaleidoskop rodnoga grada na susretu svjetova, koji je oblikovao njegovu knji\u017eevnu ma\u0161tu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Od djetinjstva autor sazrijeva sa spoznajom da gra\u0111ane Istanbula povezuje zajedni\u010dka sjeta: svijest da \u017eive na ru\u0161evinama slavnog carstva, u zemlji koja se trsi da postane modernom na vrtoglavu raskri\u017eju Istoka i Zapada. Na pozadini oronulih spomenika, zapu\u0161tenih vila i sablasnih uli\u010dica u izgubljenom raju na Bosporu, Pamuk vlastiti osje\u0107aj pripadnosti mjestu i povijesti preklapa sa slikama i pri\u010dama svojih prete\u010da. Iscrtava putanju bogata, a katkad i mra\u010dna \u017eivota u ma\u0161ti, koji mu je kao malenu sanjaru pru\u017eio uto\u010di\u0161te od obiteljskih sukoba i previranja \u2013 i ostao nepresu\u0161an izvor nadahnu\u0107a piscu u kojeg se prometnuo.<\/p>\n

 <\/p>\n

S dvjesto dodatnih fotografija i predgovorom, novo izdanje knjige “Istanbul \u2013 Grad, sje\u0107anja” u isti je mah panoramski i intiman, nezaobilazan portret bajnog velegrada iz pera nobelovca Orhana Pamuka.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Odavno nisam \u010ditao ovako dirljivu knjigu uspomena iz djetinjstva: nema te luksuzne turisti\u010dke bro\u0161ure koja bi u meni probudila toliku \u010de\u017enju da se ponovno na\u0111em na ulicama Istanbula.<\/em> \u2013 Noel Malcom, Sunday Telegraph<\/p>\n

 <\/p>\n

Pamukov je Istanbul mnogo vi\u0161e od metafore mosta me\u0111u kulturama i bogatog povijesnog i spomeni\u010dkog testamenta. On ga je oblikovao u pulsiraju\u0107i organizam \u2013 sli\u010dno kao Andrej Bjeli Petrograd ili James Joyce Dublin \u2013 s bezbroj lica i metamorfoza, s bezbroj pri\u010da koje se kao u Tisu\u0107u i jednoj no\u0107i nadovezuju jedna na drugu, ulan\u010davaju i me\u0111usobno preple\u0107u.<\/em> \u2013 Katarina Luketi\u0107, tportal<\/p>\n

 <\/p>\n

U\u017eitak: duboko, \u010dudesno originalno… Pamuk pripovijeda pri\u010du o gradu kroz o\u010di sje\u0107anja.<\/em> \u2013 Washington Post Book World<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Orhan Pamuk<\/strong> (Istanbul, 1952.), najistaknutiji i u svijetu naj\u010ditaniji suvremeni turski pisac \u2013 djela su mu prevedena na vi\u0161e od \u0161ezdeset jezika. Odrastao je u imu\u0107noj prozapadnja\u010dkoj obitelji. Studirao je tri godine arhitekturu i bavio se slikarstvom; diplomirao je 1977. novinarstvo (Istanbul \u00dcniversitesi), a usavr\u0161avao se i u Americi. Pisati je po\u010deo 1970-ih. Prvi je ve\u0107i uspjeh postigao povijesnim romanom “Bijeli zamak” (1985.) za koji je dobio Independentovu nagradu za stranu knji\u017eevnost i time mu otvorio put k me\u0111unarodnoj afirmaciji. Uslijedili su romani “Crna knjiga” (1990.) i “Novi \u017eivot” (1994.), najve\u0107i turski bestseler do tada, no roman “Zovem se Crvena” (1998.) uskoro ga je nadma\u0161io, priskrbiv\u0161i mu 2003. i uglednu knji\u017eevnu nagradu IMPAC Dublin. Potom je objavio roman “Snijeg” (2002.) te “Istanbul: grad, sje\u0107anja” (2003.) knjigu o vlastitom djetinjstvu i mladosti u rodnome gradu 50-ih godina. Slijede romani “Muzej nevinosti” (2008.), “\u010cudno je u mojoj glavi” (2014.), te “Crvena” (2016.),<\/p>\n

 <\/p>\n

Objavio je i zbirke odabranih eseja, \u010dlanaka, kritika, reporta\u017ea, putopisa i poeti\u010dkih razmi\u0161ljanja. Istaknuti je borac za ljudska prava i demokratizaciju; zbog liberalnih nazora \u010desto je izlo\u017een osudi i prijetnjama konzervativnih krugova u Turskoj. Dobitnik je Nobelove nagrade za knji\u017eevnost 2006.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/13212\/istanbul-na-fotografijama-grad-sjecanja<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18467,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-18466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/Pamuk.jpg?fit=769%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":18466,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":18466,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":18466,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":18466,"position":3},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":18466,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":18466,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18466"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18468,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18466\/revisions\/18468"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}