{"id":18466,"date":"2020-01-07T18:53:33","date_gmt":"2020-01-07T18:53:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18466"},"modified":"2020-01-07T18:53:33","modified_gmt":"2020-01-07T18:53:33","slug":"orhan-pamuk-istanbul-na-fotografijama-grad-sjecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18466","title":{"rendered":"Orhan Pamuk, \u201cIstanbul na fotografijama: Grad, sje\u0107anja\u201c"},"content":{"rendered":"

Nakladnik Vukovi\u0107 & Runji\u0107 iz Zagreba objavio je 2019. godine novo izdanje knjige Orhana Pamuka \u201cIstanbul na fotografijama: Grad, sje\u0107anja\u201c (640 str.) u prijevodu s turskog Ekrema \u010cau\u0161evi\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

U prelijevanju uspomena i povijesti, mozaiku obiteljskih fotografija, portreta pjesnika, slikara i pa\u0161a, likovne kritike, metafizi\u010dkih promi\u0161ljanja, s pokojom fantasti\u010dnom crticom, Orhan Pamuk stvara novu proznu formu: kaleidoskop rodnoga grada na susretu svjetova, koji je oblikovao njegovu knji\u017eevnu ma\u0161tu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Od djetinjstva autor sazrijeva sa spoznajom da gra\u0111ane Istanbula povezuje zajedni\u010dka sjeta: svijest da \u017eive na ru\u0161evinama slavnog carstva, u zemlji koja se trsi da postane modernom na vrtoglavu raskri\u017eju Istoka i Zapada. Na pozadini oronulih spomenika, zapu\u0161tenih vila i sablasnih uli\u010dica u izgubljenom raju na Bosporu, Pamuk vlastiti osje\u0107aj pripadnosti mjestu i povijesti preklapa sa slikama i pri\u010dama svojih prete\u010da. Iscrtava putanju bogata, a katkad i mra\u010dna \u017eivota u ma\u0161ti, koji mu je kao malenu sanjaru pru\u017eio uto\u010di\u0161te od obiteljskih sukoba i previranja \u2013 i ostao nepresu\u0161an izvor nadahnu\u0107a piscu u kojeg se prometnuo.<\/p>\n

 <\/p>\n

S dvjesto dodatnih fotografija i predgovorom, novo izdanje knjige “Istanbul \u2013 Grad, sje\u0107anja” u isti je mah panoramski i intiman, nezaobilazan portret bajnog velegrada iz pera nobelovca Orhana Pamuka.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Odavno nisam \u010ditao ovako dirljivu knjigu uspomena iz djetinjstva: nema te luksuzne turisti\u010dke bro\u0161ure koja bi u meni probudila toliku \u010de\u017enju da se ponovno na\u0111em na ulicama Istanbula.<\/em> \u2013 Noel Malcom, Sunday Telegraph<\/p>\n

 <\/p>\n

Pamukov je Istanbul mnogo vi\u0161e od metafore mosta me\u0111u kulturama i bogatog povijesnog i spomeni\u010dkog testamenta. On ga je oblikovao u pulsiraju\u0107i organizam \u2013 sli\u010dno kao Andrej Bjeli Petrograd ili James Joyce Dublin \u2013 s bezbroj lica i metamorfoza, s bezbroj pri\u010da koje se kao u Tisu\u0107u i jednoj no\u0107i nadovezuju jedna na drugu, ulan\u010davaju i me\u0111usobno preple\u0107u.<\/em> \u2013 Katarina Luketi\u0107, tportal<\/p>\n

 <\/p>\n

U\u017eitak: duboko, \u010dudesno originalno… Pamuk pripovijeda pri\u010du o gradu kroz o\u010di sje\u0107anja.<\/em> \u2013 Washington Post Book World<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Orhan Pamuk<\/strong> (Istanbul, 1952.), najistaknutiji i u svijetu naj\u010ditaniji suvremeni turski pisac \u2013 djela su mu prevedena na vi\u0161e od \u0161ezdeset jezika. Odrastao je u imu\u0107noj prozapadnja\u010dkoj obitelji. Studirao je tri godine arhitekturu i bavio se slikarstvom; diplomirao je 1977. novinarstvo (Istanbul \u00dcniversitesi), a usavr\u0161avao se i u Americi. Pisati je po\u010deo 1970-ih. Prvi je ve\u0107i uspjeh postigao povijesnim romanom “Bijeli zamak” (1985.) za koji je dobio Independentovu nagradu za stranu knji\u017eevnost i time mu otvorio put k me\u0111unarodnoj afirmaciji. Uslijedili su romani “Crna knjiga” (1990.) i “Novi \u017eivot” (1994.), najve\u0107i turski bestseler do tada, no roman “Zovem se Crvena” (1998.) uskoro ga je nadma\u0161io, priskrbiv\u0161i mu 2003. i uglednu knji\u017eevnu nagradu IMPAC Dublin. Potom je objavio roman “Snijeg” (2002.) te “Istanbul: grad, sje\u0107anja” (2003.) knjigu o vlastitom djetinjstvu i mladosti u rodnome gradu 50-ih godina. Slijede romani “Muzej nevinosti” (2008.), “\u010cudno je u mojoj glavi” (2014.), te “Crvena” (2016.),<\/p>\n

 <\/p>\n

Objavio je i zbirke odabranih eseja, \u010dlanaka, kritika, reporta\u017ea, putopisa i poeti\u010dkih razmi\u0161ljanja. Istaknuti je borac za ljudska prava i demokratizaciju; zbog liberalnih nazora \u010desto je izlo\u017een osudi i prijetnjama konzervativnih krugova u Turskoj. Dobitnik je Nobelove nagrade za knji\u017eevnost 2006.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/13212\/istanbul-na-fotografijama-grad-sjecanja<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18467,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-18466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/Pamuk.jpg?fit=769%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52415","url_meta":{"origin":18466,"position":0},"title":"\u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akcija za ljudska prava iz Podgorice objavila je 2025. godine knjigu \u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201c, koja je dostupna u pdf-formatu na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/06\/sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992\/ https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/08\/promovisana-antiratna-knjiga-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi\/ Iz medija: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/u-podgorici-promocija-antiratne-knjige-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi-u-njoj-su-i-svjedocanstva-s-obje-strane-1523590 https:\/\/dulist.hr\/rat-je-apsurd-u-podgorici-predstavljena-antiratna-knjiga-o-opsadi-dubrovnika\/989915 https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-na-dobrom-putu https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/glasovi-koji-razbijaju-tisinu Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=51637","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Sjecanja-na-rat.png?fit=480%2C681&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":18466,"position":1},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":18466,"position":2},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52884,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52884","url_meta":{"origin":18466,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na predstavljanje knjige \"Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine\" koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati, u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Knjigu \u0107e, uz autora Dinu Stani\u010di\u0107a, predstaviti Ljiljana Dobrov\u0161ak i Filip Hamer\u0161ak. Vi\u0161e o\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":18466,"position":4},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":18466,"position":5},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18466"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18468,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18466\/revisions\/18468"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}