{"id":18461,"date":"2020-01-07T18:24:01","date_gmt":"2020-01-07T18:24:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18461"},"modified":"2020-01-07T18:27:37","modified_gmt":"2020-01-07T18:27:37","slug":"promocija-knjige-prof-dr-edina-radusica-bosnian-horrors-antiturski-narativi-o-bosni-u-britanskom-javnom-diskursu-i-njihove-politicke-posljedice-1875-1878","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18461","title":{"rendered":"Promocija knjige Edina Radu\u0161i\u0107a &#8220;Bosnian Horrors: Antiturski narativi o Bosni u britanskom javnom diskursu i njihove politi\u010dke posljedice 1875-1878&#8221; u Sarajevu"},"content":{"rendered":"<p>Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHIS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa Udru\u017eenjem za modernu historiju (UMHIS), organizuje promociju knjige prof. dr. Edina Radu\u0161i\u0107a, redovnog profesora Filozofskog fakulteta UNSA, pod naslovom Bosnian Horrors: Antiturski narativi o Bosni u britanskom javnom diskursu i njihove politi\u010dke posljedice 1875-1878.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Rukopis knjige Edina Radu\u0161i\u0107a pod prethodno navedenim, intrigantnim i motiviraju\u0107im naslovom, predstavlja onu vrstu \u0161tiva koja od naslova nadalje kroz tekst mobilizira pa\u017enju \u010ditalaca. Radi se, naime, o konceptualnom pristupu staroj temi iz bosanskohercegova\u010dke kasnoosmanske pro\u0161losti iz sasvim nove perspektive i uz konsultiranje mno\u0161tva novih, do sada uglavnom nekori\u0161tenih pa, prema tome, ni dovoljno valoriziranih izvora prvoga reda iz Foreign Officea u Londonu (Velika Britanija), ali britanske \u0161tampe, refleksa britanske politi\u010dke javnosti, prema krupnom pitanju odnosa izme\u0111u velikih sila i Osmanskog carstva u drugoj polovini 19. stolje\u0107a. Radu\u0161i\u0107 je posebno fokusiran na \u201eantiturske narative\u201c kao dio diskursa te na politi\u010dke posljedice, koje su orijentirale britansku politiku prema Bosni, ali i prema Osmanskom carstvu u cjelini.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O knjizi \u0107e govoriti prof. dr. Adnan Jahi\u0107, prof. dr. Amila Kasumovi\u0107, prof. dr. Husnija Kamberovi\u0107 i doc. dr. Amir Duranovi\u0107, kao moderator promocije, te prof. dr. Edin Radu\u0161i\u0107 kao autor.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Promocija \u0107e biti odr\u017eana na Filozofskom fakultetu u srijedu, 8. januara 2020. godine s po\u010detkom u 13 sati (Dekanat, 82).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvori:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ff.unsa.ba\/index.php\/bs\/aktuelnosti-promocije\/8318-promocija-knjige-prof-dr-edina-radusica-bosnian-horrors-antiturski-narativi-o-bosni-u-britanskom-javnom-diskursu-i-njihove-politicke-posljedice-1875-1878\">https:\/\/www.ff.unsa.ba\/index.php\/bs\/aktuelnosti-promocije\/8318-promocija-knjige-prof-dr-edina-radusica-bosnian-horrors-antiturski-narativi-o-bosni-u-britanskom-javnom-diskursu-i-njihove-politicke-posljedice-1875-1878<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=53\">https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=53<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/udruzenje.za.modernu.historiju\/\">https:\/\/www.facebook.com\/udruzenje.za.modernu.historiju\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14609,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-18461","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/radusic.jpg?fit=901%2C1280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":26186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26186","url_meta":{"origin":18461,"position":0},"title":"Kliofest 2021: Konferencija \u201cPROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. svibnja 2021.","format":false,"excerpt":"PROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja naslov je konferencije planirane ove godine u okviru festivala Kliofest (odr\u017eat \u0107e se 12. svibnja izme\u0111u 11 i 14 sati), u sklopu projekta Histoire pour la libert\u00e9, koji financira Europska komisija iz programa \u201eEuropa za gra\u0111ane\u201c. Njezina je temeljna ideja upravo poticanje rasprave\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":18461,"position":1},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":18461,"position":2},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":18461,"position":3},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54545,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54545","url_meta":{"origin":18461,"position":4},"title":"Viktoria Ko\u0161ak, &#8220;Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Viktoria Ko\u0161ak u knjizi \"Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c analizira povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove na podru\u010dju Bosne i Hercegovine nagla\u0161avaju\u0107i njihovu va\u017enu ulogu u obrazovanju, promicanju pismenosti i dru\u0161tvu.\u00a0 O knjizi\u00a0 Monografija dr. sc. Viktorije Ko\u0161ak pod naslovom \u201ePovijest \u0161kola\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54643,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54643","url_meta":{"origin":18461,"position":5},"title":"Objavljen 12. broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu tematski je posve\u0107en 75. obljetnici osnivanja Odsjeka za historiju, najstarije visoko\u0161kolske institucije ove vrste u Bosni i Hercegovini. Za razliku od uobi\u010dajenih izdanja fokusiranih na u\u017ei kronolo\u0161ki okvir, ovaj broj okuplja radove alumnija Odsjeka s ciljem prikaza suvremenih istra\u017eiva\u010dkih dosega i institucionalnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18461","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18461"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18461\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18465,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18461\/revisions\/18465"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14609"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18461"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18461"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18461"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}