{"id":184,"date":"-0001-11-30T00:00:00","date_gmt":"-0001-11-29T22:56:08","guid":{"rendered":""},"modified":"-0001-11-30T00:00:00","modified_gmt":"-0001-11-29T22:00:00","slug":"08.06.2011.","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=184","title":{"rendered":"Desni\u010dini susreti 2011.: Intelektualci i rat, 1939.\u20131947. godine"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

Filozofski fakultet
\nSveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n

\n<\/div>\n

Centar za
\nkomparativnohistorijske i interkulturne studije<\/p>\n

\n<\/div>\n

Odsjek za kroatistiku
\nFilozofskog fakulteta u Zagrebu<\/p>\n

\n<\/div>\n

Hrvatsko dru\u0161tvo
\npisaca, Zagreb<\/p>\n

\n<\/div>\n

Srpsko kulturno
\ndru\u0161tvo \u00abProsvjeta\u00bb, Zagreb<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Desni\u010dini susreti 2011.:<\/span><\/b><\/p>\n

Intelektualci
\ni rat, 1939.-1947. godine <\/span><\/i><\/b><\/p>\n

 <\/p>\n

Zagreb, 16.-17. rujna 2011.,
\nIslam Gr\u010dki, 18. rujna 2011. godine<\/span><\/p>\n

<\/span><\/p>\n

<\/span>Rok za prijavu: 30. lipnja 2011.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\u0160esti
\n\u201eDesni\u010dini susreti\u201c, nastavljaju\u0107i kriti\u010dki propitivati fenomene suvremene
\nkulture i povijesti, s te\u017ei\u0161tem na komparatisti\u010dkim pristupima, ove \u0107e godine
\nraspravljati  <\/span>temu Intelektualci i rat, 1939. \u2013 1947. godine. <\/i>\u201eKratko\u201c Dvadeseto
\nstolje\u0107e (1914.-1917\/1918. \u2013 1989.) mnogima je i \u201eDoba ekstrema\u201c,  <\/span>ni\u0161ta manje i \u201eDoba netrpeljivih\u201c, ali i
\n\u201eDoba promjena\u201c, jedva usporedivih s bilo kojom drugom epohom u pisanoj
\npovijesti.  <\/span>Razdoblje 2. svjetskog rata
\n(1939. \u2013 1947.) komprimira u biti svu temeljnu civilizacijsku problematiku 20.
\nstolje\u0107a. Njegova zastra\u0161uju\u0107a ljudska cijena, nedoumice s kojima je zapo\u010det te
\nnedoumice s kojima je zavr\u0161en kori\u0161tenjem atomske bombe i sa \u201e\u017eeljeznom
\nzavjesom\u201c bitno su obilje\u017eeni scijentizacijom i intelektualizacijom \u201etotalnog
\nrata\u201c unutar i preko granica su\u010deljenih svjetonazorskih pretpostavki.
\nIntelektualci su u tome ratu, u nepreglednom mno\u0161tvu slu\u010dajeva, zagovornici
\nrata i protivnici rata, nadasve \u2013 akteri i \u017ertve, ljudi koji se o\u010dituju i ljudi
\nkoji \u0161ute\u2026, a svi skupa svjedoci kraja jednoga eurocentri\u010dnog svijeta.
\nUva\u017eavaju\u0107i razli\u010dite mogu\u0107nosti istra\u017eiva\u010dkih kriti\u010dkih pristupa, ovogodi\u0161nji
\n\u201eDesni\u010dini susreti\u201c fokusirat \u0107e se na teme<\/span> <\/span>i<\/span> <\/span>problemske<\/span> <\/span>komplekse<\/span> <\/span>u<\/span> <\/span>hrvatskom<\/span> <\/span>i<\/span> \u0161<\/span>irem<\/span> <\/span>ju<\/span>\u017e<\/span>noslavenskom<\/span>, <\/span>odnosno<\/span>, <\/span>regionalnim<\/span> <\/span>kontekstima<\/span>, <\/span>koji<\/span> <\/span>su<\/span> <\/span>dosada<\/span> <\/span>manje<\/span> <\/span>bili<\/span> <\/span>predmetom<\/span> <\/span>istra<\/span>\u017e<\/span>iva<\/span>\u010d<\/span>kih<\/span> <\/span>interesa<\/span> <\/span>ili<\/span> <\/span>pak<\/span> <\/span>stjecajem<\/span> <\/span>razli<\/span>\u010d<\/span>itih<\/span> <\/span>okolnosti<\/span> <\/span>prije<\/span> <\/span>i<\/span> <\/span>poslije<\/span> 1990. godine uop\u0107e nisu raspravljani. <\/span><\/p>\n

Prijave
\nse primaju do 30. lipnja 2011., a prihva\u0107eni sudionici du\u017eni su do 23. srpnja
\nt.g. dostaviti sa\u017eetak od cca. 2000 slovnih mjesta, koji \u0107e odmah biti
\ndostavljen svim drugim sudionicima. “Desni\u010dini susreti” zami\u0161ljeni su
\nu formi kratkih petnaestominutnih izlaganja, nakon kojih slijedi diskusija. Radni
\njezici skupa su hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski. Sudionicima \u0107e biti
\npodmireni svi tro\u0161kovi smje\u0161taja i boravka u Hrvatskoj.  <\/span>Supredsjedatelji \u201eDesni\u010dinih susreta 2011.\u201c
\nsu prof. dr. sc. Kre\u0161imir Nemec i prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107 s Filozofskog
\nfakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Tajnik \u201eSusreta\u201c je kolega asistent\/znanstveni
\nnovak Branimir Jankovi\u0107 s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta
\nu Zagrebu.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Obavijesti i prijave:<\/p>\n

kre\u0161imir.nemec@ffzg.hr<\/a><\/p>\n

drago.roksandic@ffzg.hr<\/a>, <\/p>\n

bjankovi@ffzg.hr<\/a><\/p>\n

   <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":0,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-184","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":184,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":184,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52415","url_meta":{"origin":184,"position":2},"title":"\u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akcija za ljudska prava iz Podgorice objavila je 2025. godine knjigu \u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201c, koja je dostupna u pdf-formatu na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/06\/sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992\/ https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/08\/promovisana-antiratna-knjiga-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi\/ Iz medija: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/u-podgorici-promocija-antiratne-knjige-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi-u-njoj-su-i-svjedocanstva-s-obje-strane-1523590 https:\/\/dulist.hr\/rat-je-apsurd-u-podgorici-predstavljena-antiratna-knjiga-o-opsadi-dubrovnika\/989915 https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-na-dobrom-putu https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/glasovi-koji-razbijaju-tisinu Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=51637","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Sjecanja-na-rat.png?fit=480%2C681&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":184,"position":3},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54137,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54137","url_meta":{"origin":184,"position":4},"title":"Poziv za prijavu radova za znanstveno-knji\u017eevni skup Dana Marije Juri\u0107 Zagorke: Rod, rat i mir","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem: ROD, RAT I MIR koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 27. i 28.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":184,"position":5},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/184","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=184"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/184\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}