{"id":18363,"date":"2019-12-31T13:28:07","date_gmt":"2019-12-31T13:28:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18363"},"modified":"2019-12-31T13:28:07","modified_gmt":"2019-12-31T13:28:07","slug":"ivan-krastev-sto-nakon-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18363","title":{"rendered":"Ivan Krastev, \u201c\u0160to nakon Europe?\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Europljani danas, kao i prije stotinu godina, \u017eive u paraliziraju\u0107oj neizvjesnosti koja zaokuplja dru\u0161tveni imaginarij. Trenutak je to kada su i politi\u010dki vo\u0111e i obi\u010dni gra\u0111ani rastrgani izme\u0111u u\u017eurbanog djelovanja i fatalisti\u010dke pasivnosti, kada se neko\u0107 nezamisliva dezintegracija Unije po\u010dinje doimati neizbje\u017enom te kada se narativi i pretpostavke koji su jo\u0161 do ju\u010der vodili na\u0161e postupke \u010dine ne samo zastarjelima, ve\u0107 i gotovo nerazumljivima.<br \/>\nU ovoj provokativnoj knjizi Ivan Krastev promi\u0161lja o budu\u0107nosti Europske unije i o mogu\u0107em nepostojanju te budu\u0107nosti. Dok su \u0161irom Europe ultradesni\u010darske stranke u usponu, Europska unija je zbunjena i mu\u010de je sumnje ve\u0107e nego ikada dosad. Krastev smatra da \u0107e, raspadne li se Unija, logika njene fragmentacije biti ista kao kod \u201ebankarske panike\u201c, a ne kao kod revolucije. Jedini na\u010din kontrole rizika od raspadanja jest prepoznavanje da je njegov korijen u izbjegli\u010dkoj krizi, koja je dramati\u010dno izmijenila prirodu nacionalnih demokratskih politika \u0161irom Europe.<\/p>\n<p>Svrha ove knjige nije spa\u0161avanje Europske unije ni naricanje nad njom. Ona nije jo\u0161 jedan traktat o etiologiji europske krize ili pamflet protiv korupcije i nemo\u0107i europskih elita. Kona\u010dno, ovo nikako nije knjiga koju je napisao euroskeptik. Rije\u010d je o promi\u0161ljanju ne\u010dega \u0161to \u0107e se vjerojatno dogoditi i analizi toga kako na\u0161a osobna iskustva radikalne povijesne promjene oblikuju sada\u0161nje postupke.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Krastev je jedan od najzanimljivijih europskih intelektualaca. U knjizi tvrdi da izbjegli\u010dka kriza prijeti produbljivanjem jaza izme\u0111u elita i bira\u010da i ugro\u017eava budu\u0107nost \u010ditavog europskog projekta.<br \/>\nGideon Rachman,<em> Financial Times<\/em><\/p>\n<p>Psiholo\u0161ki pronicljiva, moralno duboka i na trenutke \u010dak poeti\u010dna, ova knjiga je nezaobilazno \u0161tivo za razumijevanje sudbine Europe u 21. sto\u00adlje\u0107u. Krastev je Tocqueville na\u0161eg vremena: on otkriva unutra\u0161nju dinamiku politi\u010dkih doga\u0111a\u00adnja i daje mudre savjete o tome kako sa\u010duvati demokraciju u te\u0161kim okolnostima.<br \/>\nJan-Werner M\u00fcller, autor knjige <em>\u0160to je populizam?<\/em><\/p>\n<p>Krastev je \u017eongler paradoksima i napada\u010d konvencionalnih mudrosti. Mo\u017eda neke njegove tvrdnje ne\u0107ete prihvatiti, ali vam uz njega nikad ne\u0107e biti dosadno. Ova knjiga je protuotrov naivnom optimizmu i ravnodu\u0161nom pesimizmu, ali i o\u010daravaju\u0107e razmi\u0161ljanje o kolapsu Europe kakvu poznajemo.<br \/>\nRobert Kagan, Brookings Institution<\/p>\n<p>\u010citati ovu knjigu zna\u010di biti u dru\u0161tvu jednog od velikih europskih umova dana\u0161njice. Svojom prepoznatljivom kombinacijom pronicljivosti i suosje\u0107anja, Ivan Krastev nam daje upravo ono \u0161to trebamo kako bismo razumjeli europsku krizu \u2013 i kako bismo razmi\u0161ljali o vlastitoj.<br \/>\nTimothy Snyder, Sveu\u010dili\u0161te Yale<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Politolog Ivan Krastev (1965.) jedan je od najistaknutijih javnih intelektualaca dana\u0161nje Europe i stru\u010dnjak za isto\u010dnoeuropske demokracije. Predsjednik je Centra za liberalne strategije u Sofiji, stalni suradnik Instituta za znanosti o \u010dovjeku u Be\u010du te \u010dlan upravnog odbora Europskog vije\u0107a za vanjske poslove i odbora povjerenika Me\u0111unarodne krizne skupine. Od 2015. godine za me\u0111unarodno izdanje <em>New York Timesa<\/em> pi\u0161e mjese\u010dne kolumne o politi\u010dkim i kulturnim pitanjima srednje i isto\u010dne Europe.<\/p>\n<p>Krastev je od 2004. do 2006. godine bio izvr\u0161ni direktor Me\u0111unarodne komisije za Balkan, a od 2005. do 2011. glavni urednik bugarskog izdanja \u010dasopisa<em> Foreign policy<\/em> i \u010dlan Vije\u0107a Me\u0111unarodnog instituta za strate\u0161ke studije u Londonu.<\/p>\n<p><em>\u0160to nakon Europe?<\/em> prva je knjiga Ivana Krasteva objavljena u Hrvatskoj. Iz njegova bogatog stvarala\u010dkog opusa izdvajamo i knjige <em>Democracy Disrupted: The Politics of Global Protest<\/em>, <em>Shifting Obsessions: Three Essays on the Politics of Anticorruption<\/em> i <em>In Mistrust We Trust: Can Democracy Survive When We Don\u2019t Trust Our Leaders?.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>TIM press<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-8075-6-50<\/li>\n<li><strong>Dimenzije:<\/strong> 138&#215;195 mm<\/li>\n<li><strong>Broj stranica:<\/strong> 152<\/li>\n<li><strong>Uvez:<\/strong> tvrdi<\/li>\n<li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2019.<\/li>\n<li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> After Europe<\/li>\n<li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> engleski<\/li>\n<li><strong>Prijevod:<\/strong> Vi\u0161eslav Raos<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Prelistaj uzorak:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/sto-nakon-europe\/\">https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/sto-nakon-europe\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18364,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18363","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/sto_nakon_europe.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":18363,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":18363,"position":1},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":18363,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":18363,"position":3},"title":"&#8220;Polji\u010dica &#8211; Savez za Poljica&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":18363,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":18363,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18363"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18363\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18365,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18363\/revisions\/18365"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18364"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}