{"id":18306,"date":"2019-12-28T15:40:30","date_gmt":"2019-12-28T15:40:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18306"},"modified":"2019-12-28T15:40:30","modified_gmt":"2019-12-28T15:40:30","slug":"markus-orths-max","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18306","title":{"rendered":"Markus Orths, \u201cMax\u201d"},"content":{"rendered":"<p>U sredi\u0161tu romana <em>Max<\/em> nemirni je duh i sna\u017ena umjetni\u010dka osobnost Maxa Ernsta \u2013 jednog od najve\u0107ih umjetnika 20. stolje\u0107a, poznatog dadaista i pionira nadrealizma. Njegov \u017eivotni put pratimo od pobune protiv konzervativna oca preko rovova Prvoga svjetskog rata i prvih dadaisti\u010dkih izlo\u017eaba do bijega iz nacionalsocijalizmom zatrovane Njema\u010dke u buran pari\u0161ki \u017eivot te naposljetku u ameri\u010dki egzil. Pogonjen stalnom potragom za novim umjetni\u010dkim iskustvima i onom pravom, uzvi\u0161enom ljubavi, Max Ernst na stranicama ovoga romana postaje \u017eivopisnim protagonistom umjetni\u010dke scene koja je trajno obilje\u017eila 20. stolje\u0107e. \u0160est \u017eena, \u0161est ljubavi i cijelo jedno stolje\u0107e sa svojim lomovima i politi\u010dkim prevratima, stopili su se u autenti\u010dnu i napetu pri\u010du o umjetnosti, ljubavi i strasti, hrabrosti i humanosti, ispripovijedanu glasovima slavnih osoba toga vremena kao \u0161to su Paul \u00c9luard, Andr\u00e9 Breton, Pablo Picasso, Leonora Carrington, Dorothea Tanning, Jean Arp, Peggi Guggenheim, s kojima je Max Ernst dijelio ljubav i prijateljstvo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Iz medija:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eRoman <em>Max<\/em> nije samo istinski \u010ditateljski u\u017eitak, to je i knjiga koja nudi obilje informacija jer autor nadahnuto iscrtava panoramu jedne umjetni\u010dke scene u zanosu.\u201c<\/p>\n<p><strong><em>S\u00fcddeutsche Zeitung<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eMajstorskim pripovijedanjem Orths opisuje \u017eivotne putove veoma razli\u010ditih \u017eenskih likova koji su pratili &#8216;manijaka&#8217; i &#8216;\u017eenskara&#8217;, o kojemu je jednom zgodno re\u010deno da je na \u017eene djelovao kao droga.\u201c<\/p>\n<p><strong><em>Junge Welt<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eOrthsu uspijeva stvoriti neobi\u010dno \u017eivopisnu sliku 20. stolje\u0107a i u njoj usidriti umjetni\u010dko stvarala\u0161tvo i te\u017enje Maxa Ernsta \u2013 napisano stilom koji jam\u010di u\u017eitak u \u010ditanju.\u201c<\/p>\n<p><strong><em>Fresko<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eMarkus Orths slu\u017ei se slikovitim, osjetilnim jezikom i znala\u010dki \u017eonglira povijesnim \u010dinjenicama i fikcijom. U svakom retku osje\u0107a se koliko je autor fasciniran svojom gra\u0111om\u2026 \u0160tivo od kojeg profitiramo na razne na\u010dine.\u201c<\/p>\n<p><strong><em>Der Freitag<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Markus Orths<\/strong> ro\u0111en je 1969. Zavr\u0161io je studij filozofije, romanistike i engleskoga jezika na Sveu\u010dili\u0161tu u Freiburgu. Autor je dvanaest romana koji su dosad prevedeni na osamnaest jezika. Uz romane pi\u0161e radiodrame i knjige za djecu. Za svoj spisateljski rad dobio je brojne nagrade me\u0111u kojima su Nagrada Telekom-Austria (2008.), Nagrada Grada Krefelda (2009.) i Njema\u010dka knji\u017eevna nagrada za znanstvenu fantastiku (2015.). \u017divi u Karlsruheu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izdava\u010d: Naklada OceanMore<\/p>\n<p>Prijevod: Boris Peri\u0107<\/p>\n<p>Jezik izvornika: Njema\u010dki<\/p>\n<p>Broj stranica: 472<\/p>\n<p>Datum izdanja: 2019.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=163&amp;lang=hr\">https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=163&amp;lang=hr<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18307,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-18306","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/MarkusOrths_Max.jpg?fit=500%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53078,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53078","url_meta":{"origin":18306,"position":0},"title":"Filmski \u010detvrtak u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu &#8211; Vladimir Nazor: pjesnik \u017eivota i smrti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novo izdanje Filmskog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 18 h u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu (dvorana Katalozi) odaje po\u010dast velikom hrvatskom knji\u017eevniku Vladimiru Nazoru povodom 150. godi\u0161njice njegova ro\u0111enja (Postira na Bra\u010du, 30. svibnja 1876.). Reporta\u017ee \u017eurnala svjedo\u010de o njegovu politi\u010dkom radu i dru\u0161tvenom ugledu, a dokumentarni filmovi \u201ePjesnik \u017eivota\u201d (Obrad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":18306,"position":1},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":18306,"position":2},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53074,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53074","url_meta":{"origin":18306,"position":3},"title":"Predstavljanje zbornika znanstvenih radova &#8220;Romantizam Stanka Vraza&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na predstavljanje zbornika znanstvenih radova Romantizam Stanka Vraza\u00a0(ur. Marina Protrka \u0160timec, FFPress, POU Samobor, 2026) koje \u0107e se odr\u017eati 14. svibnja 2026. u\u00a018 sati u Booksi (Marti\u0107eva ul. 14d, Zagreb). O knjizi \u0107e govoriti: Jelena Vojvoda (POU Samobor) Andrea Milanko (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) Ana Tomljenovi\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":18306,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":18306,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18306"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18306\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18308,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18306\/revisions\/18308"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18307"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}