{"id":18306,"date":"2019-12-28T15:40:30","date_gmt":"2019-12-28T15:40:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18306"},"modified":"2019-12-28T15:40:30","modified_gmt":"2019-12-28T15:40:30","slug":"markus-orths-max","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18306","title":{"rendered":"Markus Orths, \u201cMax\u201d"},"content":{"rendered":"

U sredi\u0161tu romana Max<\/em> nemirni je duh i sna\u017ena umjetni\u010dka osobnost Maxa Ernsta \u2013 jednog od najve\u0107ih umjetnika 20. stolje\u0107a, poznatog dadaista i pionira nadrealizma. Njegov \u017eivotni put pratimo od pobune protiv konzervativna oca preko rovova Prvoga svjetskog rata i prvih dadaisti\u010dkih izlo\u017eaba do bijega iz nacionalsocijalizmom zatrovane Njema\u010dke u buran pari\u0161ki \u017eivot te naposljetku u ameri\u010dki egzil. Pogonjen stalnom potragom za novim umjetni\u010dkim iskustvima i onom pravom, uzvi\u0161enom ljubavi, Max Ernst na stranicama ovoga romana postaje \u017eivopisnim protagonistom umjetni\u010dke scene koja je trajno obilje\u017eila 20. stolje\u0107e. \u0160est \u017eena, \u0161est ljubavi i cijelo jedno stolje\u0107e sa svojim lomovima i politi\u010dkim prevratima, stopili su se u autenti\u010dnu i napetu pri\u010du o umjetnosti, ljubavi i strasti, hrabrosti i humanosti, ispripovijedanu glasovima slavnih osoba toga vremena kao \u0161to su Paul \u00c9luard, Andr\u00e9 Breton, Pablo Picasso, Leonora Carrington, Dorothea Tanning, Jean Arp, Peggi Guggenheim, s kojima je Max Ernst dijelio ljubav i prijateljstvo.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eRoman Max<\/em> nije samo istinski \u010ditateljski u\u017eitak, to je i knjiga koja nudi obilje informacija jer autor nadahnuto iscrtava panoramu jedne umjetni\u010dke scene u zanosu.\u201c<\/p>\n

S\u00fcddeutsche Zeitung<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eMajstorskim pripovijedanjem Orths opisuje \u017eivotne putove veoma razli\u010ditih \u017eenskih likova koji su pratili ‘manijaka’ i ‘\u017eenskara’, o kojemu je jednom zgodno re\u010deno da je na \u017eene djelovao kao droga.\u201c<\/p>\n

Junge Welt<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eOrthsu uspijeva stvoriti neobi\u010dno \u017eivopisnu sliku 20. stolje\u0107a i u njoj usidriti umjetni\u010dko stvarala\u0161tvo i te\u017enje Maxa Ernsta \u2013 napisano stilom koji jam\u010di u\u017eitak u \u010ditanju.\u201c<\/p>\n

Fresko<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eMarkus Orths slu\u017ei se slikovitim, osjetilnim jezikom i znala\u010dki \u017eonglira povijesnim \u010dinjenicama i fikcijom. U svakom retku osje\u0107a se koliko je autor fasciniran svojom gra\u0111om\u2026 \u0160tivo od kojeg profitiramo na razne na\u010dine.\u201c<\/p>\n

Der Freitag<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Markus Orths<\/strong> ro\u0111en je 1969. Zavr\u0161io je studij filozofije, romanistike i engleskoga jezika na Sveu\u010dili\u0161tu u Freiburgu. Autor je dvanaest romana koji su dosad prevedeni na osamnaest jezika. Uz romane pi\u0161e radiodrame i knjige za djecu. Za svoj spisateljski rad dobio je brojne nagrade me\u0111u kojima su Nagrada Telekom-Austria (2008.), Nagrada Grada Krefelda (2009.) i Njema\u010dka knji\u017eevna nagrada za znanstvenu fantastiku (2015.). \u017divi u Karlsruheu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010d: Naklada OceanMore<\/p>\n

Prijevod: Boris Peri\u0107<\/p>\n

Jezik izvornika: Njema\u010dki<\/p>\n

Broj stranica: 472<\/p>\n

Datum izdanja: 2019.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&act=show&id=163&lang=hr<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18307,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-18306","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/MarkusOrths_Max.jpg?fit=500%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":18306,"position":0},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, “Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54822,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54822","url_meta":{"origin":18306,"position":1},"title":"Kasimma, \u201ePortret za dar-mar\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbirka pri\u010da nigerijske spisateljice Kasimme prikazuje \u017eivot u za\u010dudnoj svevremenskoj perspektivi koja supostavlja povijesnu tradiciju, mitologiju i obi\u010daje nigerijskog naroda Ibo uz sliku suvremene Nigerije, najmnogoljudnije afri\u010dke zemlje koju je ve\u0107 minula panika postkolonijalnog pusto\u0161enja prirodnih resursa i poni\u017eavanja, te je zapala u duboku ekonomsku i politi\u010dku depresiju. Zemlja je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Portret-za-dar-mar.jpg?fit=296%2C468&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53078,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53078","url_meta":{"origin":18306,"position":2},"title":"Filmski \u010detvrtak u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu – Vladimir Nazor: pjesnik \u017eivota i smrti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novo izdanje Filmskog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 18 h u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu (dvorana Katalozi) odaje po\u010dast velikom hrvatskom knji\u017eevniku Vladimiru Nazoru povodom 150. godi\u0161njice njegova ro\u0111enja (Postira na Bra\u010du, 30. svibnja 1876.). Reporta\u017ee \u017eurnala svjedo\u010de o njegovu politi\u010dkom radu i dru\u0161tvenom ugledu, a dokumentarni filmovi \u201ePjesnik \u017eivota\u201d (Obrad\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":18306,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","url_meta":{"origin":18306,"position":4},"title":"Gostovanje predstave – George Bernard Shaw, “Oru\u017eje i \u010dovjek” – u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu Petak 04.09.2026. u 19:30Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska) George Bernard Shaw Oru\u017eje i \u010dovjek Prijevod: Stojan \u010caprazov i Rajko \u010caprazov Re\u017eija: John Malkovich Scenografija: Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch Kostimografija: Jordan Mihalev Oblikovanje zvuka: Julian Stoi\u010dkov Oblikovanje svjetla: Ilja Pa\u0161nin Asistentica re\u017eije:\u2026","rel":"","context":"U "Kazali\u0161ne predstave"","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1.5x"},"classes":[]},{"id":54778,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778","url_meta":{"origin":18306,"position":5},"title":"Boris Akunin, “Pelagija i crni monah”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"U ovom romanu \u010ditatelji mogu \u010duti odjeke Tolstoja, Dostojevskog i \u010cehova, u\u017eivati u intrigantnom krimi\u0107u i u dobroj knji\u017eevnosti. Los Angeles Times Mali ruski gradi\u0107 Zavol\u017esk nije se jo\u0161 do kraja oporavio od slu\u010daja Bijelog buldoga, a njegovu je snenu ruralnu rutinu uzdrmala jo\u0161 jedna neobi\u010dna pojava. U grad je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18306"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18306\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18308,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18306\/revisions\/18308"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18307"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}