{"id":18299,"date":"2019-12-28T15:20:47","date_gmt":"2019-12-28T15:20:47","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18299"},"modified":"2020-01-04T11:23:21","modified_gmt":"2020-01-04T11:23:21","slug":"michael-martens-u-pozaru-svjetova-ivo-andric-jedan-evropski-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18299","title":{"rendered":"Michael Martens, \u201cU po\u017earu svjetova. Ivo Andri\u0107: jedan evropski \u017eivot\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Izdava\u010d Buybook iz Sarajeva objavio je 2019. prijevod s njema\u010dkog (prevela Valerija Fr\u00f6hlich) biografije Ive Andri\u0107a autora Michaela Martensa \u201cU po\u017earu svjetova. Ivo Andri\u0107: jedan evropski \u017eivot\u201d, nedugo nakon \u0161to smo objavili informaciju o objavi njema\u010dkog izvornika \u201cIm Brand der Welten. Ivo Andri\u0107. Ein europ\u00e4isches Leben\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Godine 1961. Ivo Andri\u0107 je dobio Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost \u2013 \u201cza epsku snagu kojom oblikuje motive i sudbine iz istorije svoje zemlje\u201c. U majstorski napisanoj biografiji Michael Martens prati Andri\u0107ev jedinstven \u017eivotni put i slika impresivnu panoramu evropske historije 20. vijeka: od djetinjstva u Bosni, preko Sarajevskog atentata, diplomatske slu\u017ebe u Hitlerovom Berlinu, do burnih vremena u Beogradu pod njema\u010dkom okupacijom kad pi\u0161e djela koji \u0107e mu donijeti svjetsku slavu\u2026<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cAndri\u0107a smatram svojim prethodnikom jer je bio dovoljno hrabar da nam poka\u017ee da smo svi satkani od istog materijala.\u201d<\/p>\n<p>Orhan Pamuk<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Michael Martens (Hamburg, 1973) njema\u010dki je novinar i pisac. Od 1995. do 2000. \u017eivio je u Sankt Peterburgu, Kijevu i drugim gradovima isto\u010dne Evrope. Od 2002. godine politi\u010dki je dopisnik <em>Frankfurter Allgemeine Zeitunga<\/em>. Sedam godina proveo je u Beogradu, \u0161est u Istanbulu, tri u Ateni. Od 2019. \u017eivi u Be\u010du. Njegova knjiga <em>U potrazi za junakom<\/em>, objavljena 2011, pri\u010da je o njema\u010dkom vojniku koji je postao narodni heroj u Jugoslaviji. Martens je 2019. godine objavio opse\u017enu biografiju nobelovca Ive Andri\u0107a pod nazivom <em>U po\u017earu svjetova<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/1645\/u-pozaru-svjetova-ivo-andric\">https:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/1645\/u-pozaru-svjetova-ivo-andric<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Iz medija:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.buybook.ba\/novost\/9647\/promovirana-knjiga-u-pozaru-svjetova-michaela-martensa\">http:\/\/www.buybook.ba\/novost\/9647\/promovirana-knjiga-u-pozaru-svjetova-michaela-martensa<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/vijesti\/martens-ivo-andric-pred-titom-branio-otomansko-carstvo\">http:\/\/balkans.aljazeera.net\/vijesti\/martens-ivo-andric-pred-titom-branio-otomansko-carstvo<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/intervjui\/andric-je-pred-titom-branio-tursko-carstvo-507852\">https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/intervjui\/andric-je-pred-titom-branio-tursko-carstvo-507852<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/zivotopis-prezivelog-u-pozaru\/\">https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/zivotopis-prezivelog-u-pozaru\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/kultura\/o-ivi-andricu-kritici-i-kriticarima-4140\">http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/kultura\/o-ivi-andricu-kritici-i-kriticarima-4140<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/ivanlovrenovic.com\/clanci\/varia\/josip-mlakic-o-martensovoj-biografiji-ive-andrica\">http:\/\/ivanlovrenovic.com\/clanci\/varia\/josip-mlakic-o-martensovoj-biografiji-ive-andrica<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/pise-miljenko-jergovic-europski-zivot-pisca-prevelikog-za-tuzne-male-provincije-iz-svojih-proza\/9775462\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/pise-miljenko-jergovic-europski-zivot-pisca-prevelikog-za-tuzne-male-provincije-iz-svojih-proza\/9775462\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/671\/europski-zivot-ive-andrica-29698\/\">http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/671\/europski-zivot-ive-andrica-29698\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/najvece-tajne-kontroverznog-pisca-1363737\">https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/najvece-tajne-kontroverznog-pisca-1363737<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p class=\"entry-title post-title\">Michael Martens: <strong>Im Brand der Welten. Ivo Andri\u0107. Ein europ\u00e4isches Leben<\/strong><\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"rqCAGBBsmr\"><p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17226\">Michael Martens: &#8220;Im Brand der Welten. Ivo Andri\u0107. Ein europ\u00e4isches Leben&#8221;<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Michael Martens: &#8220;Im Brand der Welten. Ivo Andri\u0107. Ein europ\u00e4isches Leben&#8221;&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17226&#038;embed=true#?secret=rqCAGBBsmr\" data-secret=\"rqCAGBBsmr\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18300,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18299","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/U-POZARU-SVJETOVA.jpg?fit=220%2C333&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":18299,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":18299,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":18299,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":18299,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":18299,"position":4},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":18299,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18299"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18299\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18437,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18299\/revisions\/18437"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}