{"id":18299,"date":"2019-12-28T15:20:47","date_gmt":"2019-12-28T15:20:47","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18299"},"modified":"2020-01-04T11:23:21","modified_gmt":"2020-01-04T11:23:21","slug":"michael-martens-u-pozaru-svjetova-ivo-andric-jedan-evropski-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18299","title":{"rendered":"Michael Martens, \u201cU po\u017earu svjetova. Ivo Andri\u0107: jedan evropski \u017eivot\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Izdava\u010d Buybook iz Sarajeva objavio je 2019. prijevod s njema\u010dkog (prevela Valerija Fr\u00f6hlich) biografije Ive Andri\u0107a autora Michaela Martensa \u201cU po\u017earu svjetova. Ivo Andri\u0107: jedan evropski \u017eivot\u201d, nedugo nakon \u0161to smo objavili informaciju o objavi njema\u010dkog izvornika \u201cIm Brand der Welten. Ivo Andri\u0107. Ein europ\u00e4isches Leben\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Godine 1961. Ivo Andri\u0107 je dobio Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost \u2013 \u201cza epsku snagu kojom oblikuje motive i sudbine iz istorije svoje zemlje\u201c. U majstorski napisanoj biografiji Michael Martens prati Andri\u0107ev jedinstven \u017eivotni put i slika impresivnu panoramu evropske historije 20. vijeka: od djetinjstva u Bosni, preko Sarajevskog atentata, diplomatske slu\u017ebe u Hitlerovom Berlinu, do burnih vremena u Beogradu pod njema\u010dkom okupacijom kad pi\u0161e djela koji \u0107e mu donijeti svjetsku slavu\u2026<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cAndri\u0107a smatram svojim prethodnikom jer je bio dovoljno hrabar da nam poka\u017ee da smo svi satkani od istog materijala.\u201d<\/p>\n<p>Orhan Pamuk<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Michael Martens (Hamburg, 1973) njema\u010dki je novinar i pisac. Od 1995. do 2000. \u017eivio je u Sankt Peterburgu, Kijevu i drugim gradovima isto\u010dne Evrope. Od 2002. godine politi\u010dki je dopisnik <em>Frankfurter Allgemeine Zeitunga<\/em>. Sedam godina proveo je u Beogradu, \u0161est u Istanbulu, tri u Ateni. Od 2019. \u017eivi u Be\u010du. Njegova knjiga <em>U potrazi za junakom<\/em>, objavljena 2011, pri\u010da je o njema\u010dkom vojniku koji je postao narodni heroj u Jugoslaviji. Martens je 2019. godine objavio opse\u017enu biografiju nobelovca Ive Andri\u0107a pod nazivom <em>U po\u017earu svjetova<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/1645\/u-pozaru-svjetova-ivo-andric\">https:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/1645\/u-pozaru-svjetova-ivo-andric<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Iz medija:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.buybook.ba\/novost\/9647\/promovirana-knjiga-u-pozaru-svjetova-michaela-martensa\">http:\/\/www.buybook.ba\/novost\/9647\/promovirana-knjiga-u-pozaru-svjetova-michaela-martensa<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/vijesti\/martens-ivo-andric-pred-titom-branio-otomansko-carstvo\">http:\/\/balkans.aljazeera.net\/vijesti\/martens-ivo-andric-pred-titom-branio-otomansko-carstvo<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/intervjui\/andric-je-pred-titom-branio-tursko-carstvo-507852\">https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/intervjui\/andric-je-pred-titom-branio-tursko-carstvo-507852<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/zivotopis-prezivelog-u-pozaru\/\">https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/zivotopis-prezivelog-u-pozaru\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/kultura\/o-ivi-andricu-kritici-i-kriticarima-4140\">http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/kultura\/o-ivi-andricu-kritici-i-kriticarima-4140<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/ivanlovrenovic.com\/clanci\/varia\/josip-mlakic-o-martensovoj-biografiji-ive-andrica\">http:\/\/ivanlovrenovic.com\/clanci\/varia\/josip-mlakic-o-martensovoj-biografiji-ive-andrica<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/pise-miljenko-jergovic-europski-zivot-pisca-prevelikog-za-tuzne-male-provincije-iz-svojih-proza\/9775462\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/pise-miljenko-jergovic-europski-zivot-pisca-prevelikog-za-tuzne-male-provincije-iz-svojih-proza\/9775462\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/671\/europski-zivot-ive-andrica-29698\/\">http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/671\/europski-zivot-ive-andrica-29698\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/najvece-tajne-kontroverznog-pisca-1363737\">https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/najvece-tajne-kontroverznog-pisca-1363737<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p class=\"entry-title post-title\">Michael Martens: <strong>Im Brand der Welten. Ivo Andri\u0107. Ein europ\u00e4isches Leben<\/strong><\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"rqCAGBBsmr\"><p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17226\">Michael Martens: &#8220;Im Brand der Welten. Ivo Andri\u0107. Ein europ\u00e4isches Leben&#8221;<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Michael Martens: &#8220;Im Brand der Welten. Ivo Andri\u0107. Ein europ\u00e4isches Leben&#8221;&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17226&#038;embed=true#?secret=rqCAGBBsmr\" data-secret=\"rqCAGBBsmr\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18300,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18299","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/U-POZARU-SVJETOVA.jpg?fit=220%2C333&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":18299,"position":0},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55995,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55995","url_meta":{"origin":18299,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Sre\u0107ka Tomasa &#8220;Podrijetlo i mladost nobelovca Ru\u017ei\u010dke&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom 50. obljetnice smrti Leopolda (Lavoslava) Ru\u017ei\u010dke Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Dr\u017eavni arhiv u Vukovaru organizirali su u ponedjeljak 26. listopada\u00a0 u Knji\u017enici HAZU predstavljanje knjige prof. dr. sc. Sre\u0107ka Tomasa Podrijetlo i mladost nobelovca Ru\u017ei\u010dke. Knjiga je plod autorova vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja \u017eivota, rada i znanstvenih postignu\u0107a hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1200%2C742&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":18299,"position":2},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55866,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866","url_meta":{"origin":18299,"position":3},"title":"Matko Globa\u010dnik, \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Prava\u0161 u reverendi koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, \u0160egvi\u0107 je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52909,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52909","url_meta":{"origin":18299,"position":4},"title":"Okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 10 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c Okrugli stol, u kojem sudjeluju Stanko Andri\u0107, Anica Bili\u0107, Matej Hriber\u0161eki\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54524,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54524","url_meta":{"origin":18299,"position":5},"title":"Zbornik radova \u201eKosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Biblioteci Posebna izdanja Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je zbornik radova Kosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra koji su uredili Milan Bo\u0161njak i \u017deljko Holjevac.\u00a0 Sadr\u017eaj:\u00a0 Dane Pejnovi\u0107Smje\u0161taj i geografski polo\u017eaj kao \u010dimbenik razvoja Kosinja\u00a0 Ante Be\u017eenKosinj u identitetu Like i Hrvatske\u00a0 Tatjana KolakKome treba arheolo\u0161ka ba\u0161tina\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18299"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18299\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18437,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18299\/revisions\/18437"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}