{"id":18272,"date":"2019-12-24T18:23:55","date_gmt":"2019-12-24T18:23:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18272"},"modified":"2019-12-24T18:23:55","modified_gmt":"2019-12-24T18:23:55","slug":"francesca-maria-gabrielli-evine-kceri-zene-o-biblijskim-zenama-u-talijanskoj-renesansi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18272","title":{"rendered":"Francesca Maria Gabrielli, \u201cEvine k\u0107eri. \u017dene o biblijskim \u017eenama u talijanskoj renesansi&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Polaze\u0107i od Evine obrane \u0161to je humanistkinja Isotta Nogarola pu\u0161ta u optjecaj 1451, ova studija razmatra verbalne i vizualne reinterpretacije \u017eenskih biblijskih figura \u2013 Eve, Suzane, Judite i Marije \u2013 u djelima pet talijanskih autorica u \u0161iroko shva\u0107enom razdoblju renesanse, od petnaestoga do prve polovice sedamnaestog stolje\u0107a, te preispituje njihovo zna\u010denje za razvoj feministi\u010dke svijesti. Svjetovne \u017eene, osna\u017eene filoginim kulturnim imaginarijem koji se od \u010detrnaestoga stolje\u0107a nadalje po\u010dinje sve intenzivnije razvijati usporedno s jo\u0161 uvijek dominantnim mizoginim stavovima, u razmatranom razdoblju stvaraju verbalna i vizualna umjetni\u010dka djela, stupaju\u0107i na mu\u0161ki obilje\u017eeno popri\u0161te javnoga kreativnog izra\u017eavanja. Osim \u0161to nastaje na tragu Aristotelovih i Galenovih prosudaba o biolo\u0161ki utemeljenoj inferiornosti \u017eene, poimanje \u017eene \u0161to ga naslje\u0111uje renesansa temelji se na vi\u0161estoljetnoj kr\u0161\u0107anskoj tradiciji mizoginih interpretacija Svetog pisma. Budu\u0107i da je androcentri\u010dno tuma\u010denje Biblije jedan od glavnih oslonaca za ukorijenjenu predrasudu o nu\u017enoj dru\u0161tvenoj i inoj podre\u0111enosti \u017eena, ne \u010dudi da revizija biblijskog teksta i posebice \u017eenskih biblijskih figura postaje jedna od va\u017enih tematskih odrednica \u017eenske kreativnosti u talijanskoj renesansi, a nerijetko i sredstvo vi\u0161e ili manje izravne artikulacije feministi\u010dke poruke. Svrha je ove studije iskazati slojevitost strategija kojima revizije \u017eenskih biblijskih figura u djelima Isotte Nogarole, Lucrezije Tornabuoni, Vittorije Colonne, Artemisije Gentileschi i Arcangele Tarabotti depatrijarhaliziraju biblijski predlo\u017eak, feministi\u010dki ga preispisuju te njegov poseban status stavljaju u slu\u017ebu \u017eenske emancipacije.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>DISPUT<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2019<\/p>\n<p><strong>Broj stranica:<\/strong> 224<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/disput.hr\/shop\/evine-kceri\/\">http:\/\/disput.hr\/shop\/evine-kceri\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18273,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18272","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Evine-kceri.jpg?fit=500%2C617&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":18272,"position":0},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, &#8220;Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":18272,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu&#8221; u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54956,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956","url_meta":{"origin":18272,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: 14. srpnja 2026., 19 satiTrajanje izlo\u017ebe: \u00a014. srpnja \u2013 20. rujna 2026.Autorice: Aneta Bari\u0161i\u0107 i dr. sc. Ana \u0160eparovi\u0107Stru\u010dna suradnica: dr. sc. Tihana Puc U utorak, 14. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba Umjetni\u010dkog paviljona u Zagrebu Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54483","url_meta":{"origin":18272,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;ANDRIJA MAUROVI\u0106: Plakati, reklame, naslovnice 1921 \u2013 1979.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 3. srpnja 2026. u 20 sati u HDD galeriji u Zagrebu otvorena je izlo\u017eba ANDRIJA MAUROVI\u0106: PLAKATI, REKLAME, NASLOVNICE 1921 \u2013 1979. Izlo\u017eba, \u010diji je kustos iskusni istra\u017eiva\u010d stripa, izdava\u010d i filmski publicist Veljko Krul\u010di\u0107, po prvi put na jednom mjestu sa\u017eima opus najslavnijeg hrvatskog strip autora u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55939","url_meta":{"origin":18272,"position":4},"title":"\u201eKako nahraniti diktatora\u201c \u2013 Witold Szab\u0142owski","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi prikazuje povijest diktatura 20. stolje\u0107a iz perspektive osobnih kuhara Fidela Castra, Pol Pota, Sadama Huseina i drugih autoritarnih vo\u0111a. O knjizi: \u0160to o povijesti mogu ispri\u010dati oni koji su kuhali u njezinim klju\u010dnim trenucima? \u0160to je kr\u010dkalo u loncima dok se krojila sudbina svijeta? \u0160to su kraji\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kako-nahraniti-diktatora.webp?fit=360%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":18272,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18272","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18272"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18272\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18274,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18272\/revisions\/18274"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18273"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18272"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18272"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18272"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}