{"id":18263,"date":"2019-12-24T17:53:29","date_gmt":"2019-12-24T17:53:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18263"},"modified":"2019-12-24T17:53:29","modified_gmt":"2019-12-24T17:53:29","slug":"rodney-stark-lazna-svjedocanstva-raskrinkavanje-stoljeca-protukatolicke-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18263","title":{"rendered":"Rodney Stark, \u201cLa\u017ena svjedo\u010danstva. Raskrinkavanje stolje\u0107\u00e2 protukatoli\u010dke povijesti\u201d"},"content":{"rendered":"

O kontroverzama crkvene povijesti – je li inkvizicija bila jedno od najkrvavijih poglavlja u zapadnoj povijesti, je li papa Pio XII. bio antisemit i s pravom nazivan “Hitlerovim papom”, je li mra\u010dni srednji vijek zna\u010dio zaustavljanje napretka znanja koje \u0107e spasiti tek sekularni duh prosvjetiteljstva – vodile su se i vode se mnogobrojne rasprave, no po\u010desto pri tome bivaju vidljive neobjektivnost i nemogu\u0107nost odmaka od vlastitih pozicija ili pak nedostatak znanstvenoga i stru\u010dnog autoriteta.<\/p>\n

Od takva pristupa bitno odudara knjiga\u00a0La\u017ena svjedo\u010danstva: raskrinkavanje stolje\u0107\u00e2 protukatoli\u010dke povijesti.\u00a0<\/em>Njezin autor Rodney Stark nije katolik, deklarira se kao agnostik te, kako je sam istaknuo, nema nikakvih razloga mijenjati ili iznositi \u010dinjenice na na\u010din koji bi i\u0161ao u prilog Katoli\u010dkoj Crkvi. S druge pak strane Stark je vrhunski znanstveni autoritet i jedan je od najcjenjenijih modernih sociologa religije koji je dugi niz godina predavao sociologiju i komparativnu religiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Washingtonu te trenutno vodi katedru humanisti\u010dkih znanosti na Sveu\u010dili\u0161tu Baylor.<\/p>\n

U\u00a0La\u017enim svjedo\u010danstvima<\/em>\u00a0Stark utemeljeno i argumentirano osvjetljava kontroverzne teme iz pro\u0161losti Crkve te iznosi malo poznate \u010dinjenice o povijesti zapadne kulture i civilizacije. U svakomu poglavlju govori o dobro utvr\u0111enu protukatoli\u010dkomu mitu, daje fascinantnu povijest o tome kako je svaki mit postao uvrije\u017een i pru\u017ea zapanjuju\u0107u sliku o pravoj istini. Tako \u010ditatelj ove knjige ne \u0107e samo dobiti uvid u istinu o povijesnim kontroverzama, nego \u0107e saznati i kako one nastaju i \u0161ire se. Postat \u0107e mu razvidno i za\u0161to la\u017ei tako dugo opstaju te kako ideologija, zloba i sebeljublje pri tome u\u010dinkovito sura\u0111uju.<\/p>\n

“Nisam rimokatolik i nisam napisao ovu knjigu kako bih obranio Crkvu. Napisao sam je kako bih obranio povijest”. Rodney Stark<\/p>\n

“La\u017ena svjedo\u010danstva<\/em>\u00a0nisu prva knjiga srodne tematike na hrvatskomu, no ona su najcjelovitiji i dosada najuspje\u0161niji poku\u0161aj da se problem sagleda i razotkrije na razumljiv i pristupa\u010dan na\u010din.” dr. sc. Trpimir Vedri\u0161, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n

https:\/\/verbum.hr\/lazna-svjedocanstva<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.glasistre.hr\/kultura\/objavljena-knjiga-rodnea-starka-lazna-svjedocanstva-604840<\/a><\/p>\n

https:\/\/verbum.hr\/novosti\/predstavljena-izvrsna-knjiga-lazna-svjedocanstva-rodneyja-starka<\/a><\/p>\n

http:\/\/misija.slobodnadalmacija.hr\/bastina\/clanak\/id\/37061\/Splitski-Verbum-predstavio-knjigu-Lazna-svjedocanstva-sociologa-religije-Rodneyja-Starka<\/a><\/p>\n

http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/673%20-%20674\/pobijanje-lazne-povijesti-29795\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18264,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18263","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/lazna-svjedocanstva.jpg?fit=400%2C605&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55939","url_meta":{"origin":18263,"position":0},"title":"\u201eKako nahraniti diktatora\u201c \u2013 Witold Szab\u0142owski","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi prikazuje povijest diktatura 20. stolje\u0107a iz perspektive osobnih kuhara Fidela Castra, Pol Pota, Sadama Huseina i drugih autoritarnih vo\u0111a. O knjizi: \u0160to o povijesti mogu ispri\u010dati oni koji su kuhali u njezinim klju\u010dnim trenucima? \u0160to je kr\u010dkalo u loncima dok se krojila sudbina svijeta? \u0160to su kraji\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kako-nahraniti-diktatora.webp?fit=360%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":18263,"position":1},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55528","url_meta":{"origin":18263,"position":2},"title":"Prvi sastanak Me\u0111unarodnog savjetodavnog vije\u0107a projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 29. rujna 2026. godine, u Zagrebu \u0107e se odr\u017eati prvi sastanak Me\u0111unarodnog savjetodavnog vije\u0107a projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d, koji provodi Hrvatski institut za povijest. Projekt je posve\u0107en sustavnom istra\u017eivanju ljudskih gubitaka, \u017ertava ratova te razli\u010ditih oblika dr\u017eavnog i politi\u010dkog nasilja u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/HIP.jpg?fit=216%2C233&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55326,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55326","url_meta":{"origin":18263,"position":3},"title":"U \u0160ibeniku znanstveni skup \u201eU \u010dast Slave Grubi\u0161i\u0107a: \u0160ibenik kroz stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U suorganizaciji Muzeja grada \u0160ibenika i Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Zagrebu, u\u00a0\u0160ibeniku se od 23. do 25. rujna 2026. odr\u017eava znanstveni skup \u201eU \u010dast Slave Grubi\u0161i\u0107a: \u0160ibenik kroz stolje\u0107a\u201d. Njime se\u00a0obilje\u017eava 100. obljetnica osnutka Muzeja grada \u0160ibenika i 100. ro\u0111endan njegova nekada\u0161njeg\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sibenik2026.jpg?fit=634%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sibenik2026.jpg?fit=634%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sibenik2026.jpg?fit=634%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":18263,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55089","url_meta":{"origin":18263,"position":5},"title":"Filip \u0160imunjak: Je li vrijeme da historiografija napusti naziv \u201eBizant\u201c?","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Bizantologija (ili bizantistika), kao disciplina koja prou\u010dava razne aspekte tzv. Bizantskoga Carstva,[1] na\u0161la se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a napose godina, u neobi\u010dnom polo\u017eaju \u2013 sam naziv pod kojim se ustalila i po kojemu je prepoznatljiva postao je jednim od glavnih predmeta njezina vlastitog propitivanja. Premda dvojbe o smislenosti pojma\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18263"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18263\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18265,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18263\/revisions\/18265"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18264"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}