{"id":18243,"date":"2019-12-23T20:43:29","date_gmt":"2019-12-23T20:43:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18243"},"modified":"2019-12-23T20:44:56","modified_gmt":"2019-12-23T20:44:56","slug":"polemika-jurice-pavicica-i-vojislava-mazzocca-o-mjerljivosti-rada-nastavnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18243","title":{"rendered":"Polemika Jurice Pavi\u010di\u0107a i Vojislava Mazzocca o mjerljivosti rada nastavnika"},"content":{"rendered":"

\u0160trajk nastavnika potaknuo je polemiku izme\u0111u Jurice Pavi\u010di\u0107a i Vojislava Mazzocca o pitanju mjerljivosti rada nastavnika, \u0161to je komentirao i Boris Postnikov.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Vojislav Mazzocco<\/p>\n

U\u010ditelji, a da vas platimo po kvaliteti va\u0161eg proizvoda?<\/strong><\/p>\n

Index.hr<\/em><\/p>\n

23.10.2019.<\/p>\n

U\u010cITELJI i nastavnici tra\u017ee ve\u0107e pla\u0107e i to je u na\u010delu u redu. Me\u0111utim, cijela maglovita pri\u010da oko osnovica i koeficijenata je jako problemati\u010dna.<\/p>\n

Da bih to objasnio moramo se za po\u010detak slo\u017eiti da u\u010ditelji i nastavnici ne\u0161to proizvode. Dobiju repromaterijal u obliku u\u010denika i roku od devet mjeseci od njega stvore proizvod s dodanom vrijedno\u0161\u0107u \u2013 dje\u010daku ili djevoj\u010dici koji u do\u0161li prvi dan u \u0161kolu utuve neko znanje u glavu.<\/p>\n

Ako se slo\u017eimo oko te osnovne postavke da su u\u010ditelji i nastavnici proizvo\u0111a\u010di, onda bi bilo lako postaviti jednostavniji, pravedniji i u\u010dinkovitiji na\u010din izra\u010duna pla\u0107a, nagra\u0111ivanja, ali i ka\u017enjavanja.<\/p>\n

https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/ucitelji-a-da-vas-platimo-po-kvaliteti-vaseg-proizvoda\/2125983.aspx<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Boris Postnikov<\/p>\n

Neprijateljska propaganda: Ne\u0107ete vjerovati<\/strong><\/p>\n

Novosti<\/em><\/p>\n

9.11.2019.<\/p>\n

Kolumnist Indexa Vojislav Mazzocco predla\u017ee zato sljede\u0107i korak: \u2018U\u010ditelji, a da vas platimo po kvaliteti va\u0161eg proizvoda?\u2019 Njegova je zamisao da bolji dobiju vi\u0161e, a da se lo\u0161ijima smanje primanja: da se me\u0111u nastavnike uvede konkurencija i \u0161kole pribli\u017ee zakonima tr\u017ei\u0161ta. Ideja je, ukratko, toliko zanimljiva da bi je naprosto bilo \u0161teta ograni\u010diti samo na sustav obrazovanja. Za\u0161to, zaista, ne bismo objavili i iznose pla\u0107a onih novinara koji objavljuju iznose tu\u0111ih pla\u0107a? Za\u0161to ne bismo objavili milijunske iznose prihoda njihovih vlasnika? Kako bi javnost njih procijenila? Bi li joj se u\u010dinilo da zara\u0111uju u skladu s kvalitetom svoga proizvoda? Ili bi ipak zaklju\u010dila da im treba smanjiti primanja?<\/p>\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/neprijateljska-propaganda-necete-vjerovati<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Jurica Pavi\u010di\u0107<\/p>\n

Kako izmjeriti rad nastavnika<\/strong><\/p>\n

Jutarnji list<\/em><\/p>\n

7.12.2019.<\/p>\n

Rije\u010d je o poziciji brojnih liberalnih ili neoliberalnih komentatora koji su branili tezu kako bi nastavnike trebalo bolje pla\u0107ati, ali ne sve, nego bi ih trebalo pla\u0107ati po u\u010dinku, po kvaliteti rada, po nekim mjerljivim kriterijima, razdvajaju\u0107i prosvjetno \u017eito od fu\u0161erskog i reformama nesklonog kukolja. Mislim da je prvi \u010dovjek koji je izi\u0161ao s takvom meritokratskom zamisli bio kolega komentator portala Index.hr Vojislav Mazzocco.<\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/kako-izmjeriti-rad-nastavnika\/9714241\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Vojislav Mazzocco<\/p>\n

Za\u0161to svi u\u010ditelji ne bi smjeli imati iste pla\u0107e<\/strong><\/p>\n

Jutarnji list<\/em><\/p>\n

14.12.2019.<\/p>\n

Za nekog nema\u0161tovitog poput mene velika je \u010dast da ga se predstavi kao rodona\u010delnika neke ideje, pa bila to i ideja o pla\u0107anju nastavnika prema rezultatima njihovoga rada, kako je to u\u010dinio cijenjeni kolega Jurica Pavi\u010di\u0107. Ta ideja, na\u017ealost, nije izvorno moja. Brojni su znanstveni radovi napisani na tu temu, razne su metode predlo\u017eene, neke i usvojene, pa se i upotrebljavaju.<\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/vojislav-mazzocco-odgovara-jurici-pavicicu-zasto-svi-ucitelji-ne-bi-smjeli-imati-iste-place\/9746899\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Jurica Pavi\u010di\u0107<\/p>\n

Za njega je \u0161kolsko gradivo datoteka podataka nalik onoj koju posjeduju natjecatelji u ‘Potjeri’<\/strong><\/p>\n

21.12.2019.<\/p>\n

U pro\u0161lom broju Magazina kolega novinar Vojislav Mazzocco polemi\u010dki se osvrnuo na moju kolumnu od 7. prosinca, u kojoj kritiziram zamisli o vrednovanju nastavnika prema rezultatu. Odmah \u0107u re\u0107i – drago mi je da je Mazzocco objavio svoj polemi\u010dki odgovor. Drago mi je ponajprije zato \u0161to je prvi put razjasnio svoj do tada uvelike magloviti i nedefinirani prijedlog. Ali, drago mi je i zato \u0161to odgovor kolege Mazzocca dodatno potvr\u0111uje glavnu tezu mog teksta. Potvr\u0111uje, naime, da imamo fundamentalno razli\u010dite poglede na to \u0161to je \u0161kola, \u010demu \u0161kola slu\u017ei, pa samim tim i – kako se valorizira.<\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/magazin\/pavicic-odgovora-novinaru-indexa-mazzoccu-za-njega-je-skolsko-gradivo-datoteka-podataka-nalik-onoj-koju-posjeduju-natjecatelji-u-potjeri\/9776272\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18246,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-18243","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/prosvjed_2019-1.jpg?fit=1260%2C555&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":18243,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":18243,"position":1},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":18243,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":18243,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":18243,"position":4},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":18243,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18243","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18243"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18243\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18245,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18243\/revisions\/18245"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18246"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18243"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18243"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18243"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}