{"id":18225,"date":"2019-12-23T19:22:24","date_gmt":"2019-12-23T19:22:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18225"},"modified":"2019-12-23T19:22:24","modified_gmt":"2019-12-23T19:22:24","slug":"michel-foucault-o-vladanju-zivima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18225","title":{"rendered":"Michel Foucault, \u201cO vladanju \u017eivima\u201d"},"content":{"rendered":"

Zadnjih godina preveden je na hrvatski jezik niz Foucaultovih djela, a samo tijekom 2019. godine njih \u010dak tri: \u201cArheologija znanja\u201d, \u201cSubjektivnost i istina\u201d i \u201cO vladanju \u017eivima. Predavanja na Coll\u00e8ge de France 1979.\u20131980.\u201d, koja \u201cpredstavljaju preorijentaciju s analize sklopa znanja-mo\u0107i na analizu re\u017eima istine\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Michel Foucault<\/p>\n

 <\/p>\n

O vladanju \u017eivima<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod s francuskog: Maja Vuku\u0161i\u0107 Zorica<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga “O vladanju \u017eivima: Predavanja na Coll\u00e8ge de France 1979.\u20131980.” donosi jedan od najzna\u010dajnijih ciklusa predavanja koji je Michel Foucault odr\u017eao na Coll\u00e8ge de France i koji predstavlja prijelomnu to\u010dku u njegovome radu. U ovim predavanjima Foucault, vra\u0107aju\u0107i se anti\u010dkim i ranokr\u0161\u0107anskim izvorima (Sofoklo, Tertulijan, Barnaba, Klement Aleksandrijski), ocrtava nastanak i razvoj kr\u0161\u0107anskih praksi kr\u0161tenja, pokore i duhovna vodstva. Rije\u010d je o klju\u010dnom doga\u0111aju u povijesti Zapada te u tim praksama, kazuje nam Foucault, valja vidjeti zametak suvremenih praksi kontrole i preispitivanja samih sebe. Teorijski gledano, predavanja predstavljaju preorijentaciju s analize sklopa znanja-mo\u0107i na analizu re\u017eima istine, odnosno skupa praksi kojima se kroz vezu istine i govora oblikuje subjekt, \u0161to ujedno najavljuje posljednju fazu njegova rada.<\/p>\n

 <\/p>\n

Francuski filozof, psiholog i politi\u010dki teoreti\u010dar Michel Foucault (1926 \u2013 1984). Predavao na mnogim sveu\u010dili\u0161tima, a od 1970. nositelj je presti\u017ene katedre za Povijest sustava mi\u0161ljenja na Coll\u00e8ge de France. Jedan je od najzna\u010dajnijih mislioca dvadesetoga stolje\u0107a, \u010dije je djelo utjecalo na brojne dru\u0161tvene i humanisti\u010dke discipline. Filozofski je promi\u0161ljao porijeklo teorija i praksa znanosti o \u010dovjeku. Suprotstavljao se mi\u0161ljenju koje je polazilo od shva\u0107anja povijesti civilizacije kao neprekinute povijesti napretka kojim upravlja sve ve\u0107a racionalnost i smatra kako su, naprotiv, na razvoj \u010dovje\u010danstva presudno utjecali diskontinuitet, prekid i slu\u010dajnost te ono arbitrarno i neracionalno.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=275&tag=O%20vladanju%20%C5%BEivima&type=4<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Michel Foucault<\/p>\n

 <\/p>\n

Subjektivnost i istina<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod s francuskog: Mirna \u0160imat<\/p>\n

 <\/p>\n

U djelu Subjektivnost i istina Michel Foucault polazi od pitanja \u201cKako je, u razli\u010ditim trenucima i u razli\u010ditim institucionalnim kontekstima, subjekt bio uspostavljen kao objekt mogu\u0107e, po\u017eeljne ili \u010dak neophodne spoznaje?\u201d, te \u201cKako su iskustvo koje mo\u017eemo dobiti o sebi samima i znanje koje se time oblikuje bili organizirani kroz odre\u0111ene sheme? Kako su te sheme bile definirane, vrednovane, preporu\u010dane, nametane?\u201d Foucault tvrdi da je jasno \u201cda ni pozivanje na izvorno iskustvo ni prou\u010davanje filozofskih teorija o du\u0161i, strastima ili tijelu ne mogu poslu\u017eiti kao glavna okosnica jednog ovakvog istra\u017eivanja\u201d. Stoga kao nit vodilju uzima \u201ctehnike sebstva\u201d, odnosno \u201cprocedure (…) koje su ponu\u0111ene ili propisane pojedincima kako bi u\u010dvrstili svoj identitet, sa\u010duvali ga ili izmijenili ovisno o stanovitom broju ciljeva, i to zahvaljuju\u0107i odnosima vladanja sebe nad sobom ili spoznaje sebe sobom\u201d. U tom smislu, Subjektivnost i istina povezuje se s njegovim dubinskim istra\u017eivanjima iz djela Uporaba u\u017eitaka i Skrb o sebi, odnosno rasvjetljuje cjelinu Foucaultova promi\u0161ljanja \u010dovjeka, subjektivnosti, tjelesnosti, seksualnosti, itd., na tragu kriti\u010dke reafirmacije anti\u010dke filozofije.<\/p>\n

Iz recenzije Hrvoja Juri\u0107a<\/p>\n

 <\/p>\n

Francuski filozof, psiholog i politi\u010dki teoreti\u010dar Michel Foucault (1926\u20131984). Predavao na mnogim sveu\u010dili\u0161tima (od 1970. na Coll\u00e8ge de France). Filozofski je promi\u0161ljao porijeklo teorija i praksa znanosti o \u010dovjeku. Polazio je od pojma diskursa kao skupa tvrdnja, praksa, kvalifikacijskih shema i predmeta analize koji, iako nespojivi i kontradiktorni, dijele sklop diskurzivnih pravila koja njima upravljaju. Suprotstavljao se mi\u0161ljenju koje je polazilo od shva\u0107anja povijesti civilizacije kao neprekinute povijesti napretka kojim upravlja sve ve\u0107a racionalnost i smatra kako su, naprotiv, na razvoj \u010dovje\u010danstva presudno utjecali diskontinuitet, prekid i slu\u010dajnost te ono arbitrarno i neracionalno. U filozofsku analizu uveo je pojam vlasti i doveo ga u odnos sa znano\u0161\u0107u o \u010dovjeku, \u010dime je iznio izvornu teoriju sustava (dr\u017eave).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kako je spoznaja mogu\u0107a i po \u010demu spoznaju\u0107i subjekt koji prolazi to iskustvo mo\u017ee prepoznati da je zaista rije\u010d o istinskim spoznajama? Filozofski problem \u201csubjektivnosti i istine\u201d jest svojevrsno razrje\u0161avanje napetosti izme\u0111u dva suda. Istina ne mo\u017ee postojati bez subjekta za kojega je ta istina istinita, a upitno je mo\u017ee li subjekt kao subjekt zaista pristupiti istini. Je li tehni\u010dki mogu\u0107e i teorijski legitimno iskoristiti procedure i kriterije koji su svojstveni spoznaji objekta za spoznaju subjekta? \u201c\u0160to je s nama, \u0161to nam je \u010diniti, kako se moramo pona\u0161ati ako je to\u010dno da postoji i mora postojati izvjesna istina o nama, i to \u0161tovi\u0161e istina koja nam je re\u010dena kroz ono \u0161to odbacujemo \u0161to dalje od nas, to jest kroz ludilo, bolest, smrt i zlo\u010din?\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=260&tag=Subjektivnost%20i%20istina&type=4<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Michel Foucault<\/p>\n

 <\/p>\n

Arheologija znanja<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Preveo Marko Gregori\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Arheologija znanja<\/em> proizi\u0161la je iz potrebe Michela Foucaulta da se osvrne na teorijske i metodolo\u0161ke pretpostavke svojih dotada\u0161njih djela. U njoj se Foucault po prvi puta sustavno hvata u ko\u0161tac s pitanjem toga \u0161to je znanje i kako se ono preobra\u017eava kroz povijest, zastupaju\u0107i stajali\u0161te kako je znanje prvenstveno diskurs, materijalni ostvaraj kroz povijest izlo\u017een naglim prekidima, preobrazbama, nestancima i nastancima. Raskinuv\u0161i tako s dotada\u0161njim shva\u0107anjem povijesti znanja kao neprestana razvoja i napretka te subjekta kao njegova privilegiranog mjesta, Foucault, uz druge autore poput Gillesa Deleuzea i Jacquesa Derridaa, otvara put kritici filozofskih pretpostavki modernosti i moderne filozofije subjektivnosti. Ovaj klasik francuske filozofije ujedno je zaklju\u010dak Foucaultove rane faze i spomenik jednoj od najve\u0107ih teorijskih kontroverzi dvadesetoga stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

http:\/\/www.knjigolov.hr\/katalog\/Michel-Foucault\/Arheologija-znanja\/42866<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18226,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18225","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Foucault.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":18225,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":18225,"position":1},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":18225,"position":2},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":18225,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":18225,"position":4},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":18225,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18225","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18225"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18225\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18227,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18225\/revisions\/18227"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18226"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18225"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18225"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18225"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}