Udru\u017eenje za modernu historiju je ovih dana objavilo novu knjigu pod naslovom \u201eOgledi o historiografiji i nacionalizmu u Jugoisto\u010dnoj Evropi\u201c. Rije\u010d je o zborniku radova \u010diji je urednik i autor jednog priloga Amir Duranovi\u0107, a svoje radove objavljuju i Branimir Jankovi\u0107 iz Zagreba, Adnan Preki\u0107 iz Podgorice, Milivoj Be\u0161lin iz Novog Sada, Ru\u017ea Fotiadis iz Berlina, Petar Todorov iz Skopja i Husnija Kamberovi\u0107 iz Sarajeva. Jugoisto\u010dnoevropski kontekst je temeljno obilje\u017eje zbornika. Urednik Amir Duranovi\u0107 u svoj tekstu navodi da \u201eovom knjigom nudimo mogu\u0107nost jednog komparativnog \u010ditanja historije i historiografije cijene\u0107i da to mo\u017ee pomo\u0107i, prije svega, boljoj komunikaciji i me\u0111usobnom otvaranju izme\u0111u razli\u010ditih historiografija, a posljedi\u010dno i njihovom unapre\u0111enju u perspektivi vremena koje je pred nama, budu\u0107nosti, a budu\u0107nost je jedini stvarni ‘prostor’ u kojem se mo\u017ee djelovati, ma koliko se neki historiografi trudili da ‘djeluju na pro\u0161lost’\u201d.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Knjiga je realizirana u okviru projekta \u201cHistoriografija i nacionalizam\u201d koga finansira Fondacija Heinrich B\u04e7ll \u2013 Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Razvojnu liniju projekta \u201cHistoriografija i nacionalizam\u201d u drugoj godini njegove realizacije \u017eeljeli smo pokazati na vi\u0161e na\u010dina. Dio projektnih aktivnosti tokom 2019. godine bio je usmjeren prema History Festu, dinami\u010dnoj manifestaciji koju ve\u0107 nekoliko godina uspje\u0161no osmi\u0161ljava i vodi Husnija Kamberovi\u0107. Drugi dio aktivnosti realiziran je uglavnom u istra\u017eiva\u010dkoj ti\u0161ini i miru na\u0161ih kutaka gdje radimo. Pitanja i probleme o kojima se razgovaralo krajem 2018. godine na panel-diskusiji pod nazivom \u201cHistoriografija i nacionalizam\u201d tokom 2019. godine u\u010desnici diskusija pretvorili su u manje ili ve\u0107e istra\u017eiva\u010dke radove. Uvidjev\u0161i potrebu i drugih perspektiva, u istra\u017eiva\u010dki tim uklju\u010dili smo na\u0161eg crnogorskog kolegu Adnana Preki\u0107a, koji iako nije u\u010destvovao u panel-diskusiji 2018. godine, sada daje vrijedan doprinos svojim radom o crnogorskoj historiografiji. Sve projektne aktivnosti, uklju\u010duju\u0107i i dvije nove knjige ove godine, ne bi bilo mogu\u0107e realizirati bez podr\u0161ke Fondacije Heinrich B\u04e7ll \u2013 Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Zato rije\u010di zahvalnosti idu Husniji Kamberovi\u0107u, predsjedniku Udru\u017eenja za modernu historiju (UMHIS), \u010dijih je programskih sadr\u017eaja ovaj projekt jedan dio, Marion Kraske i Ameli Sejmenovi\u0107 Buri\u0107 iz Fondacije Heinrich B\u04e7ll u Sarajevu, jer se raduju na\u0161em radu i uspjehu, te svim mojim dragim kolegicama i kolegama koji su svojim radom omogu\u0107ili nastanak i ove knjige. To su autori tekstova Branimir Jankovi\u0107, Adnan Preki\u0107, Milivoj Be\u0161lin, Ru\u017ea Fotiadis, Petar Todorov i Husnija Kamberovi\u0107, koji su svojim autorskim prilozima omogu\u0107ili realizaciju ideje koju sam nekoliko posljednjih godina razvijao u razgovorima s kolegom i prijateljem \u010diji je doprinos realizaciji projekta u cjelini zaista veliki, a to je Enes Omerovi\u0107, koji je zajedno s Verom Katz tako\u0111er doprinio okon\u010danju i ovog projekta. Potpunosti pripreme i realizacije ove knjige svoj doprinos dali su Mirela Omerovi\u0107 profesionalnom lekturom, kao i kolega Halid Buli\u0107 \u2013 onda kada je zaista trebalo, Selma \u0110uliman prijevodima rezimea na engleski jezik, Melisa Fori\u0107 podr\u0161kom u zavr\u0161noj fazi pripreme knjige za \u0161tampu. Asim Bili\u0107 je i ovu knjigu pripremao jednako vrijedno kao i prethodne, iako smo u ovoj godini, slijede\u0107i odnose u jugoisto\u010dnoj Evropi, aplicirali novi logo Fondacije Heinrich B\u04e7ll, jer je (Biv\u0161a Jugoslavenska) Republika Makedonija postala Republika Sjeverna Makedonija, a i to je pitanje tretirano sadr\u017eajem ove knjige.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Uz ve\u0107 iskazane rije\u010di zahvalnosti, posebnu zahvalnost svi mi zajedno dugujemo onima \u010dija se imena uglavnom ne nalaze u ovoj knjizi, ali koji su strpljenjem i razumijevanjem omogu\u0107avali mir da bi preuzete obaveze bile dovedene do kraja. Zato u ime svih nas, aktivnih u\u010desnika u realizaciji projekta, posebno zahvaljujem \u010dlanovima na\u0161ih porodica. Bez njih bi sve ovo bilo druga\u010dije i te\u017ee, ali samo uz njihovu podr\u0161ku ima smisla.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Sarajevo, 24\/11\/2019.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Amir Duranovi\u0107<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Sadr\u017eaj<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Amir Duranovi\u0107<\/p>\n
OGLEDI O HISTORIOGRAFIJI I NACIONALIZMU U JUGOISTO\u010cNOJ EVROPI: PRILOZI KOMPARATIVNOM \u010cITANJU SAVREMENE HISTORIJE I HISTORIOGRAFIJE<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Branimir Jankovi\u0107<\/p>\n
MEANDRI HRVATSKE HISTORIOGRAFIJE 19\u201321. STOLJE\u0106A: INSTITUCIONALIZACIJA, NACIJA, METODOLOGIJA<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Adnan Preki\u0107<\/p>\n
CRNOGORSKA ISTORIOGRAFIJA I NACIONALIZAM<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Milivoj Be\u0161lin<\/p>\n
SIMBIOTI\u010cKA VEZA ISTORIOGRAFIJE I NACIONALIZMA U POSTSOCIJALISTI\u010cKOJ SRBIJI<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Ru\u017ea Fotiadis<\/p>\n
\u201cTRADICIONALNI PRIJATELJI I PRAVOSLAVNA BRA\u0106A\u201d: STVARANJE GR\u010cKO-SRPSKOG PRIJATELJSTVA 1990-IH GODINA<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Petar Todorov<\/p>\n
ISTORIJA U MAKEDONIJI : NAUKA, POLITI\u010cKO PITANJE ILI PITANJE IDENTITETA?<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Husnija Kamberovi\u0107<\/p>\n
HISTORI\u010cARI KAO NACIONALNI RADNICI I POLITIZACIJA HISTORIOGRAFSKE SCENE U BOSNI I HERCEGOVINI<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
http:\/\/umhis.ba\/ogledi-o-historiografiji-i-nacionalizmu-u-jugoistocnoj-evropi-zbornik-radova\/<\/a><\/p>\n https:\/\/umhis.ba\/na-margini-povijesti\/<\/a><\/p>\n