{"id":18191,"date":"2019-12-21T22:13:50","date_gmt":"2019-12-21T22:13:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18191"},"modified":"2019-12-21T22:13:50","modified_gmt":"2019-12-21T22:13:50","slug":"leopold-ranke-srbija-i-turska-u-devetnaestom-veku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18191","title":{"rendered":"Leopold Ranke, \u201cSrbija i Turska u devetnaestom veku\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakladni\u010dka ku\u0107a Akademska knjiga iz Novog Sada objavila je 2019. obnovljeno srpsko izdanje knjige Leopolda von Rankea \u201cSrbija i Turska u devetnaestom veku\u201d (\u201cSerbien und die T\u00fcrkei im neunzehnten Jahrhundert\u201d, preveo s njema\u010dkog Stojan Novakovi\u0107, 680 str.).<\/p>\n

 <\/p>\n

Leopold Ranke se istorijom Srba bavio tokom celog \u017eivota. \u041anjigu Srpska revolucija<\/em> posve\u0107enu Prvom i Drugom srpskom ustanku, objavio je 1829, na po\u010detku stvaranja svog gromadnog istoriografskog dela. Pro\u0161irio ju je i iznova \u0161tampao 1844. godine. Potom je, pod kraj \u017eivota, svode\u0107i ra\u010dune, sazrelih znanja i sre\u0111enih iskustava, objavio njeno tre\u0107e izdanje, skoro dvostruko obimnije od prethodnih, pod naslovom Srbija i Turska u devetnaestom veku <\/em>(1879).Uvodna poglavlja u knjizi Srbija i Turska u devetnaestom\u00a0veku<\/em>, posve\u0107ena starijoj istoriji, obi\u010dajima i kulturi Srba, zajedno sa novim delom o istoriji Srbije do sticanja nezavisnosti (1878), u\u010dinili su ovu knjigu celovitim i promi\u0161ljenim pregledom srpske istorije. \u041anjigu takvog zamaha srpska istoriografija nije dala jo\u0161 od pojave Istorije raznih slovenskih naroda<\/em> (1794\u20131795) Jovana Raji\u0107a. Velike sinteze o srpskoj istoriji, zasnovane na pa\u017eljivo prou\u010denoj izvornoj gra\u0111i, pisa\u0107e tek Stojan Novakovi\u0107 i, za njim, generacija istra\u017eiva\u010da koja \u0107e stasati po\u010detkom XX veka. Srbija i Turska u devetnaestom veku<\/em> pojavila se na srpskom jeziku 1892. godine, u prevodu Stojana Novakovi\u0107a.<\/p>\n

Delo \u201eoca nau\u010dne istoriografije\u201c preveo je \u201eutemeljitelj savremene srpske istoriografije\u201c. Do\u010dekano je laskavim ocenama i brzo rasprodato. Do danas je postalo bibliografska retkost. Obnovljeno izdanje ove knjige potvrdi\u0107e visoki ugled Leopolda Rankea u srpskoj kulturi i, nadamo se, podsta\u0107i nova istra\u017eivanja i promi\u0161ljanja srpske istorije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Leopold Ranke<\/strong> (nem. Leopold von Ranke 1795 \u2014 1886) je bio nema\u010dki istori\u010dar. Ranke se \u010desto smatra utemeljiva\u010dem nau\u010dne istoriografije i tradicionalne nema\u010dke istorijske \u0161kole. U uvodu svog dela Istorija romanskih i germanskih naroda (1495\u20141535) pod nazivom Prilog kritici starijih istoriografa, Ranke se suprotstavio dotada\u0161njoj pragmati\u010dkoj istoriji svojom \u010duvenom tvrdnjom da \u017eeli da istra\u017ei pro\u0161lost onako kako se zaista desila (wie es eigentlich gewesen). Time je on izrazio te\u017enju za potpunom objektivno\u0161\u0107u istori\u010dara. Ranke se zaista trudio da u svojim radovima ostane objekivan, u \u010demu je u velikoj meri i uspeo, ali ipak iz njegovih dela provejavaju konzervativna politi\u010dka shvatanja i obo\u017eavanje apsolutisti\u010dke pruske dr\u017eave i njenog vojnog despotizma. U dr\u017eavi je Ranke video osnovni predmet istorijskog istra\u017eivanja, budu\u0107i da ju je smatrao originalnom tvorevinom ljudskog duha i bo\u017eanske promisli. Primat je davao spoljnoj politici u odnosu na unutra\u0161nju. Smatrao je da ustavnost i unutra\u0161nje ure\u0111enje jedne dr\u017eave zavise od demonstracije njene mo\u0107i prema spoljnom svetu, tj. njenim susedima. Za Rankeovo nau\u010dno stvarala\u0161tvo i poimanje istorije karakteristi\u010dan je evropocentri\u010dan pogled na svet. On je pod Evropom podrazumevao samo romanske i germanske narode zapadne Evrope, dok je balkanskim i isto\u010dnoevropskim narodima dodelio drugorazrednu ulogu za\u0161titnika Evrope od mongolskih i turskih najezdi. Pa ipak, veoma je cenio srpsku istoriju, \u0161to se da videti iz njegove Srpske revolucije i drugih radova koje je pisao na osnovu podataka dobijenih od Vuka \u041aarad\u017ei\u0107a. Veliku pa\u017enju Ranke je posve\u0107ivao prezentaciji svojih radova. Smatrao je da bi za jedno delo bilo najbolje kad bi imalo i nau\u010dnu i umetni\u010dku vrednost, ali je ipak prednost davao verodostojnosti kazivanja nego lepoti. Izvr\u0161io je veliki uticaj ne samo na nema\u010dku istoriografiju u drugoj polovini 19. pa i u prvoj polovini 20. veka, nego i na istoriografiju drugih evropskih zemalja, pa i Amerike. \u041anjigu Srpska revolucija objavio je 1829. godine u Hamburgu, i kasnije jo\u0161 dva dopunjena izdanja, u Berlinu 1844. i u Lajpcigu 1879. \u041aoristio je tokom pisanja srpske izvore a dolazio je tim poslom i u Srbiju za vreme kneza Milo\u0161a. Istra\u017eivao je u Po\u017earevcu gde je ispitivao \u017eive svedoke – u\u010desnike doga\u0111aja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/srbija-i-turska-u-devetnaestom-veku\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18192,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18191","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Srbija-i-Turska-u-devetnaestom-veku.jpg?fit=827%2C1240&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":18191,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":18191,"position":1},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":18191,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":18191,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":18191,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":18191,"position":5},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18191"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18191\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18193,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18191\/revisions\/18193"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18192"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}