{"id":18191,"date":"2019-12-21T22:13:50","date_gmt":"2019-12-21T22:13:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18191"},"modified":"2019-12-21T22:13:50","modified_gmt":"2019-12-21T22:13:50","slug":"leopold-ranke-srbija-i-turska-u-devetnaestom-veku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18191","title":{"rendered":"Leopold Ranke, \u201cSrbija i Turska u devetnaestom veku\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakladni\u010dka ku\u0107a Akademska knjiga iz Novog Sada objavila je 2019. obnovljeno srpsko izdanje knjige Leopolda von Rankea \u201cSrbija i Turska u devetnaestom veku\u201d (\u201cSerbien und die T\u00fcrkei im neunzehnten Jahrhundert\u201d, preveo s njema\u010dkog Stojan Novakovi\u0107, 680 str.).<\/p>\n

 <\/p>\n

Leopold Ranke se istorijom Srba bavio tokom celog \u017eivota. \u041anjigu Srpska revolucija<\/em> posve\u0107enu Prvom i Drugom srpskom ustanku, objavio je 1829, na po\u010detku stvaranja svog gromadnog istoriografskog dela. Pro\u0161irio ju je i iznova \u0161tampao 1844. godine. Potom je, pod kraj \u017eivota, svode\u0107i ra\u010dune, sazrelih znanja i sre\u0111enih iskustava, objavio njeno tre\u0107e izdanje, skoro dvostruko obimnije od prethodnih, pod naslovom Srbija i Turska u devetnaestom veku <\/em>(1879).Uvodna poglavlja u knjizi Srbija i Turska u devetnaestom\u00a0veku<\/em>, posve\u0107ena starijoj istoriji, obi\u010dajima i kulturi Srba, zajedno sa novim delom o istoriji Srbije do sticanja nezavisnosti (1878), u\u010dinili su ovu knjigu celovitim i promi\u0161ljenim pregledom srpske istorije. \u041anjigu takvog zamaha srpska istoriografija nije dala jo\u0161 od pojave Istorije raznih slovenskih naroda<\/em> (1794\u20131795) Jovana Raji\u0107a. Velike sinteze o srpskoj istoriji, zasnovane na pa\u017eljivo prou\u010denoj izvornoj gra\u0111i, pisa\u0107e tek Stojan Novakovi\u0107 i, za njim, generacija istra\u017eiva\u010da koja \u0107e stasati po\u010detkom XX veka. Srbija i Turska u devetnaestom veku<\/em> pojavila se na srpskom jeziku 1892. godine, u prevodu Stojana Novakovi\u0107a.<\/p>\n

Delo \u201eoca nau\u010dne istoriografije\u201c preveo je \u201eutemeljitelj savremene srpske istoriografije\u201c. Do\u010dekano je laskavim ocenama i brzo rasprodato. Do danas je postalo bibliografska retkost. Obnovljeno izdanje ove knjige potvrdi\u0107e visoki ugled Leopolda Rankea u srpskoj kulturi i, nadamo se, podsta\u0107i nova istra\u017eivanja i promi\u0161ljanja srpske istorije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Leopold Ranke<\/strong> (nem. Leopold von Ranke 1795 \u2014 1886) je bio nema\u010dki istori\u010dar. Ranke se \u010desto smatra utemeljiva\u010dem nau\u010dne istoriografije i tradicionalne nema\u010dke istorijske \u0161kole. U uvodu svog dela Istorija romanskih i germanskih naroda (1495\u20141535) pod nazivom Prilog kritici starijih istoriografa, Ranke se suprotstavio dotada\u0161njoj pragmati\u010dkoj istoriji svojom \u010duvenom tvrdnjom da \u017eeli da istra\u017ei pro\u0161lost onako kako se zaista desila (wie es eigentlich gewesen). Time je on izrazio te\u017enju za potpunom objektivno\u0161\u0107u istori\u010dara. Ranke se zaista trudio da u svojim radovima ostane objekivan, u \u010demu je u velikoj meri i uspeo, ali ipak iz njegovih dela provejavaju konzervativna politi\u010dka shvatanja i obo\u017eavanje apsolutisti\u010dke pruske dr\u017eave i njenog vojnog despotizma. U dr\u017eavi je Ranke video osnovni predmet istorijskog istra\u017eivanja, budu\u0107i da ju je smatrao originalnom tvorevinom ljudskog duha i bo\u017eanske promisli. Primat je davao spoljnoj politici u odnosu na unutra\u0161nju. Smatrao je da ustavnost i unutra\u0161nje ure\u0111enje jedne dr\u017eave zavise od demonstracije njene mo\u0107i prema spoljnom svetu, tj. njenim susedima. Za Rankeovo nau\u010dno stvarala\u0161tvo i poimanje istorije karakteristi\u010dan je evropocentri\u010dan pogled na svet. On je pod Evropom podrazumevao samo romanske i germanske narode zapadne Evrope, dok je balkanskim i isto\u010dnoevropskim narodima dodelio drugorazrednu ulogu za\u0161titnika Evrope od mongolskih i turskih najezdi. Pa ipak, veoma je cenio srpsku istoriju, \u0161to se da videti iz njegove Srpske revolucije i drugih radova koje je pisao na osnovu podataka dobijenih od Vuka \u041aarad\u017ei\u0107a. Veliku pa\u017enju Ranke je posve\u0107ivao prezentaciji svojih radova. Smatrao je da bi za jedno delo bilo najbolje kad bi imalo i nau\u010dnu i umetni\u010dku vrednost, ali je ipak prednost davao verodostojnosti kazivanja nego lepoti. Izvr\u0161io je veliki uticaj ne samo na nema\u010dku istoriografiju u drugoj polovini 19. pa i u prvoj polovini 20. veka, nego i na istoriografiju drugih evropskih zemalja, pa i Amerike. \u041anjigu Srpska revolucija objavio je 1829. godine u Hamburgu, i kasnije jo\u0161 dva dopunjena izdanja, u Berlinu 1844. i u Lajpcigu 1879. \u041aoristio je tokom pisanja srpske izvore a dolazio je tim poslom i u Srbiju za vreme kneza Milo\u0161a. Istra\u017eivao je u Po\u017earevcu gde je ispitivao \u017eive svedoke – u\u010desnike doga\u0111aja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/srbija-i-turska-u-devetnaestom-veku\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18192,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18191","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Srbija-i-Turska-u-devetnaestom-veku.jpg?fit=827%2C1240&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":18191,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":18191,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":18191,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":18191,"position":3},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":18191,"position":4},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":18191,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18191"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18191\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18193,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18191\/revisions\/18193"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18192"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}