{"id":18186,"date":"2019-12-20T17:38:44","date_gmt":"2019-12-20T17:38:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18186"},"modified":"2019-12-20T17:38:44","modified_gmt":"2019-12-20T17:38:44","slug":"jevgenij-vodolazkin-roman-lavr","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18186","title":{"rendered":"Jevgenij Vodolazkin, roman \u201eLavr\u201c"},"content":{"rendered":"

Naklada Ljevak objavila je 2019. hrvatsko izdanje romana \u201eLavr\u201c (prevoditelj Igor Buljan) koji tematizira rusku povijest \u201eod srednjeg vijeka preko epidemije kuge 1771. godine (\u2026) do politi\u010dkih prevrata krajem 20. stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Lavr<\/strong> se doga\u0111a u 15. stolje\u0107u u Rusiji pogo\u0111enoj epidemijom kuge.<\/strong> To je Rusija s i dalje sna\u017eno prisutnom poganskom pro\u0161lo\u0161\u0107u, a istodobno i duboko kr\u0161\u0107anska zemlja. Seoski iscjelitelj Lavr uz djeda travara, koji ga je odgojio nakon smrti obaju roditelja, stje\u010de umije\u0107e misti\u010dnog lije\u010denja, ali ne uspijeva pomo\u0107i svojoj voljenoj koja umre na porodu, neudata i ne primiv\u0161i posljednju pri\u010dest. Shrvan od boli i o\u010dajan, on kre\u0107e na putovanje iskupljenja<\/strong>. No to nije obi\u010dan put: on se prote\u017ee kroz stolje\u0107a i brojne zemlje gdje Lavr susre\u0107e mno\u0161tvo nezaboravnih, ekscentri\u010dnih likova i legendarnih bi\u0107a iz najbizarnijeg srednjovjekovnog bestijarija. Lavra put vodi od srednjeg vijeka preko epidemije kuge 1771. godine,<\/strong> kada kao sveta luda pokazuje \u010dudotvorne iscjeliteljske mo\u0107i, do politi\u010dkih prevrata krajem 20. stolje\u0107a.<\/strong> U svakom stadiju svojeg putovanja on prolazi kroz preobra\u017eaj i stje\u010de duboko po\u0161tovanje Crkve i ljudi, da bi se, potkraj \u017eivota, odlu\u010dio vratiti u rodno selo i \u017eivjeti \u017eivotom redovni\u010dkog pustinjaka \u2013 ne slute\u0107i da \u0107e se upravo ovdje suo\u010diti s najte\u017eim isku\u0161enjem.<\/p>\n

\u201eRoman Lavr pro\u017eet je snovitom, gotovo halucinantnom atmosferom.<\/strong> Glavni junak gotovo je u neprestanom dijalogu s mrtvima, i vrijeme ne postoji, iako nije jasno je li Lavr toga svjestan sve do pretkraj romana, kad on, postav\u0161i redovnik i pro\u017eivjev\u0161i puni liturgijski ciklus, ka\u017ee da se vrijeme vi\u0161e ne kre\u0107e naprijed, nego u krugovima<\/strong>, jer je ispunjeno doga\u0111ajima koji se kre\u0107u u krugovima. U romanu ima jo\u0161 suptilnih natuknica koje ukazuju na to da je vrijeme iluzija. Velik, sna\u017ean roman.\u201c<\/strong>
\n– The New Yorker <\/strong><\/p>\n

\u201eVodolazkinov Lavr poga\u0111a ravno u srce ruskog vjerskog iskustva<\/strong> pa i onog izlu\u0111uju\u0107e neuhvatljivog pojma koji se ve\u0107 gotovo pretvorio u kli\u0161e: ruske du\u0161e. U romanu se otkriva op\u0107e uvjerenje koje se odra\u017eava u svim kulturama \u2013 da je \u010dovje\u010danstvo misteriozno povezano s prija\u0161njim generacijama i generacijama koje dolaze.\u201c<\/strong>
\n– Guardian <\/strong><\/p>\n

\u201eVodolazkinova duhovna odiseja<\/strong> transcendira povijest, stapaju\u0107i arhaizme i sleng u sklopu ideje da je vrijeme \u201evrsta nesporazuma, iluzije\u201c<\/strong>. Autor istra\u017euje slojevito pitanje \u201eruskosti\u201c<\/strong> i zaklju\u010duje \u2013 poput velikog ruskog pjesnika Tjut\u010deva \u2013 da se Rusiju ne mo\u017ee razumjeti racionalnim putem. To je ono \u0161to ga navodi da vjeru i ljudsku du\u0161u smjesti u sredi\u0161te svojeg svjetonazora.\u201c
\n– Kirkus<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Jevgenij Vodolazkin<\/strong> (Kijev, 1964), jedan od najuglednijih ruskih pisaca s me\u0111unarodnom knji\u017eevnom reputacijom, stru\u010dnjak je za srednjovjekovnu rusku knji\u017eevnost o kojoj je objavio vi\u0161e znanstvenih knjiga i \u010dlanaka. Bio je stipendist njema\u010dkih fondacija Toepfer i Alexander von Humboldt. Vodolazkinov debitantski roman Solovjov i Larionov<\/em> (2009.) postigao je trenutni uspjeh i bio predlo\u017een za presti\u017enu nagradu \u201eAndrej Beli\u201c<\/strong> 2009. i nagradu \u201eVelika knjiga\u201c<\/strong> 2013. Roman Lavr,<\/em> objavljen 2012. godine, dobitnik je uglednih nagrada \u201eJasna Poljana\u201c<\/strong> i \u201eVelika knjiga\u201c<\/strong> 2013. godine. Tako\u0111er nagra\u0111ivan roman Avijati\u010dar<\/em><\/strong> objavljen mu je 2016. (Naklada Ljevak objavila je hrvatsko izdanje 2018.), a roman Brisbane 2019. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.ljevak.hr\/suvremena-knjizevnost\/23848-lavr.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18187,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-18186","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/lavr.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":18186,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":18186,"position":1},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":18186,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Hrvatska kultura u Krakovu” (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":18186,"position":3},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, “Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":18186,"position":4},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":18186,"position":5},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a “Zapadni dio Zagreba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18186","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18186"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18186\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18188,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18186\/revisions\/18188"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18187"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}