Priznanje \u201eKrunoslav Suki\u0107\u201c – Knjiga godine 2019. dodijeljena je trima knjigama: Hrvoju Klasi\u0107u za knjigu \u201eBijelo na crno\u201c, Luki Tomcu za knjigu \u201eStories from the Front Lines of Climate Change \u2013 1 \u00b0c rising\u201c, Hrvoju Polanu, Viktoru Ivan\u010di\u0107u i Nemanji Stjepanovi\u0107u za knjigu \u201eIza sedam logora: od zlo\u010dina do kulture zlo\u010dina\u201c.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Priznanje \u201eKrunoslav Suki\u0107\u201c KNJIGA GODINE 2019.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Dodijeljeno je trima knjigama:<\/p>\n <\/p>\n Hrvoju Klasi\u0107u <\/strong>za knjigu <\/em>\u201e<\/em><\/strong>Bijelo na crno\u201c<\/strong>,\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n za \u0161tivo koje ima potencijal pobuditi propitivanje savjesti nas gra\u0111ana i na\u0161ega dru\u0161tva; koje poziva slijediti misiju istra\u017eivanja povijesti radi dosezanja istine i radi\u00a0 sada\u0161njosti, a za bolju budu\u0107nost.<\/em><\/p>\n Bijelo na crno, najnovije djelo uglednog povjesni\u010dara i publicista Hrvoja Klasi\u0107a, zbirka je kolumni koje je u jednogodi\u0161njem razdoblju (od svibnja 2018. do velja\u010de 2019.) i tjednom ritmu pisao za portal Net.hr. Knjiga zrcali crno-bijelu polarizaciju Hrvatske, s agresivnim nadiranjem isklju\u010divosti i crnog mrzila\u010dkog spektra. Svojim znanstvenim kapacitetom, neortodoksnim, ali argumentiranim stavom prema povijesnim \u010dinjenicama te britkim i \u017eivim spisateljskim stilom, Klasi\u0107 je ispisao svojevrsni dnevnik na\u0161eg balkanskog apsurdistana, dru\u0161tvenu i politi\u010dku kroniku dru\u0161tva koje sve br\u017ee tone u \u017eivo blato nastalo od raspada regula, institucija i morala. Ne vidimo malicioznost ili netrpeljivosi, nego iznimnu preciznost i zabrinutost kojom autor ukazuje na retrogradne trendove u Hrvatskoj. On neumorno demaskira svaku farizejsku domoljubnu zavjesu, palu preko neskrivenog grabe\u017ea. Mudro prokazuje demonta\u017ee demokratskih procesa, bijedu politi\u010darskih opsjena i uru\u0161avanje ljudskosti. Jasno se obra\u010dunava s revizionisti\u010dkim navalama na antifa\u0161isti\u010dku tradiciju Hrvatske. Koncentrirano i strpljivo osu\u0111uje ideje prelakiravanja povijesti kojima se fa\u0161isti\u010dkoj ideologiji pere obraz. Pokazuju\u0107i koliko su takve ideje opasne, ne samo kao platforma pogroma i progona, nego i kao prostor svakodnevne netrpeljivosti, Klasi\u0107 ustrajno poziva na me\u0111usobno uva\u017eavanje i izmjenu tolerancija.<\/p>\n Zahvalni smo autoru za ovo \u0161tivo koje ima potencijal pobuditi propitivanje savjesti nas gra\u0111ana i na\u0161ega dru\u0161tva; koje poziva slijediti misiju istra\u017eivanja povijesti radi dosezanja istine i radi \u00a0sada\u0161njosti, a za bolju budu\u0107nost. Hvala.<\/p>\n <\/p>\n Luki Tomcu <\/strong>za knjigu <\/em>\u201e<\/em><\/strong>Stories from the Front Lines of Climate Change \u2013 1 \u00b0c rising\u201c\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n koja fotografijom, pri\u010dama pojedinaca, narativima zajednica i degradiranih \u010ditavih ekosustava vodi u smo srce klimatske krize – ispunjava nas tugom, ali i nadom u pozitivnu promjenu koja le\u017ei u ljudima.<\/em><\/p>\n <\/p>\n Hrvoju Polanu, Viktoru Ivan\u010di\u0107u i Nemanji Stjepanovi\u0107u <\/strong>za knjigu \u201eIza sedam logora: od zlo\u010dina do kulture zlo\u010dina \u201c<\/strong><\/em><\/p>\n za knjigu koja izaziva nelagodu, ali je dragocjen prilog i putokaz za daljnja istra\u017eivanja i tematiziranja pre\u0161u\u0107enih dijelova vlastite povijesti nu\u017enih za procese koje dovode do suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, a time i do toliko potrebnoga pomirenja. Ova knjiga poma\u017ee tra\u017eiti odgovore na pitanja koja ne bi trebala ostati samo retori\u010dka: \u201e\u0160to nam se to dogodilo, i kako je mogu\u0107e da nam se to dogodilo?\u201c.<\/em><\/p>\n \u00a0<\/strong>Monografiju Iza sedam logora: od zlo\u010dina kulture do kulture zlo\u010dina objavio je forumZFD 2018. godine. Tekst monografije napisao je Viktor Ivan\u010di\u0107, fotografije je snimio Hrvoje Polan, a Nemanja Stjepanovi\u0107 je napisao \u201eKulturologorski vodi\u010d\u201c na samome kraju knjige.<\/p>\n U knjizi se tematiziraju, fotografiraju i analiziraju slu\u010dajevi prostora masovnih egzekucija u ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu od 1991. do 1995. godine, u prostorima domova kulture u gradovima i selima. Ti prostori, kako \u0107e i autori navesti, izabrani su za mjesta masovnih egzekucija iz vrlo pragmati\u010dnih razloga \u2013 naime, bila su to, uglavnom, jedina mjesta koja su imala potreban prostor da se u njima smjesti, pa zatim i mu\u010di te pogubljuje ve\u0107i broj ljudi. No, uz taj, mogli bismo re\u0107i, prozai\u010dan razlog da bi o njemu bila napisana ova programatska monografija, autor Viktor Ivan\u010di\u0107 u svojemu tekstu polazi od analize kulture koja je pripremala rat, pa i mu\u010denja na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije. Iz te perspektive, domovi u kojima se odvijala kulturna djelatnost predstavljali su samo logi\u010dki nastavak rata na drugom podru\u010dju \u2013 podru\u010dju jezika i kulture koja je, kako \u0107e autor sjajno primijetiti, u te \u010detiri dr\u017eave, Srbiji, BiH, \u00a0\u00a0Hrvatskoj i Kosovu, funkcionirala i gradila se na na\u010delu \u201evrta\u201c \u2013 iskorjenjivanja svega onoga \u0161to predstavlja korov, bilo da se radi o nepo\u0107udnom pismu, jeziku, knjigama ili autorima.<\/p>\n Ovo djelo kod \u010ditatelja izaziva veliku nelagodu, jer na svjetlo javnosti izvla\u010di doga\u0111aje, procese i \u010dinjenice koje su nam se doga\u0111ale pred o\u010dima, ali ih nismo \u017eeljeli, htjeli ili nismo ih bili opremljeni vidjeti i na njih reagirati. Primjeri takve nelagode koja se odigravala pred o\u010dima gra\u0111ana izazivaju primjeri mu\u010denja u splitskoj luci Lora, smje\u0161tenoj u samome centru grada ili u domu kulture u Palama, smje\u0161tenima usred (naseljenog) stambenog naselja. Spominjemo samo ova dva slu\u010daja, iako svi navedeni u knjizi posve upu\u0107uju na na\u0161u \u0161utnju i okretanje glave, ukoliko bi netko pomislio i rekao: \u201eNisam znao.\u201c Negiranje jo\u0161 traje: svi prostori u kojima su se vr\u0161ila mu\u010denja onih \u201eDrugih\u201c do dan danas nisu obilje\u017eeni nikakvim spomenom na te doga\u0111aje. Naprotiv, mnogi od njih su obilje\u017eeni znamenjima u slavu mu\u010ditelja.<\/p>\n Autorima smo zahvalni za hrabrost da tematiziraju bolne, a pre\u0161u\u0107ivane teme o zlo\u010dinima koji su po\u010dinjeni u ime vlastitoga naroda ili vladaju\u0107e politike. Njih nije mogu\u0107e zaobi\u0107i i zato je va\u017eno tra\u017eiti, napipavati na\u010dine koji \u0107e omogu\u0107iti da se s njima suo\u010dimo i ostavimo ih iza sebe kako bismo zakora\u010dili prema toliko potrebnom pomirenju sa sobom i s drugima. Ova je knjiga putokaz; hvala!<\/p>\n <\/p>\n Izvor:<\/p>\n http:\/\/krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr\/nagrada-2018\/<\/a><\/p>\n