{"id":18100,"date":"2019-12-14T11:41:27","date_gmt":"2019-12-14T11:41:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18100"},"modified":"2020-01-03T12:39:00","modified_gmt":"2020-01-03T12:39:00","slug":"matko-globacnik-osvrt-na-knjigu-local-dimensions-of-the-second-world-war-in-southeastern-europe-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18100","title":{"rendered":"Matko Globa\u010dnik – osvrt na knjigu – “Local Dimensions of the Second World War in Southeastern Europe”, 2019."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Xavier Bougarel, Hannes Grandits, Marija Vulesica, ur., Local Dimensions of the Second World War in Southeastern Europe<\/em>, Routledge, <\/strong>London i New York 2019, 281 str.<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ukoliko \u010ditatelj otvori prve stranice ovoga zbornika, brzo \u0107e nai\u0107i na tvrdnju da je njegov fokus na socijalnoj historiji, odnosno istra\u017eivanju preoblikovanja etni\u010dkih i religijskih zajednica, masovnih zlo\u010dina i lokalnih dimenzija holokausta u Jugoisto\u010dnoj Europi u Drugome svjetskom ratu. Urednici zbornika, Xavier Bougarel (Centre d\u2019\u00e9tudes turques, ottomanes, balkaniques et centrasiatiques, Pariz), Hannes Grandits (Humboldt-Universit\u00e4t zu Berlin) i Marija Vulesica (Zentrum f\u00fcr Antisemitismusforschung der Technischen Universit\u00e4t Berlin) u predgovoru (str. 1\u201324) obja\u0161njavaju da je on produkt francusko-njema\u010dkog projekta \u201eNew Approaches to the Second World War in Southeastern Europe\u201c koji je trajao od 2014. do 2016. godine. Ipak, kako se vidi iz petodijelne raspodjele zbornika i radova u njima, on ne obuhva\u0107a \u010ditavu Jugoisto\u010dnu Europu ve\u0107 ponajprije zemlje biv\u0161e Jugoslavije i Gr\u010dku \u010dija fragmentacija pod fa\u0161isti\u010dkom okupacijom i kontrolom, smatraju urednici (str. 19), omogu\u0107ava detaljan uvid u lokalni kontekst i izbjegavanje preuranjenih, odnosno empirijski neopravdanih generalizacija.<\/p>\n

Prvi dio zbornika pod naslovom \u201eProces stvaranja zajednica\u201c (\u201eGroup-making as a process\u201c, str. 25\u201384) otvara rad Paola Fonzija, \u201eBa\u0161tinici Rimskoga Carstva? Arumunji i fa\u0161isti\u010dka okupacija Gr\u010dke (1941\u20131943)\u201c (\u201eHeirs of the Roman Empire? Aromanians and the fascist occupation of Greece (1941\u20131943)\u201c, str. 27\u201349). U njemu se, ponajprije na temelju talijanskih arhivskih izvora, govori o poku\u0161aju suradnje arumunjske manjine u Gr\u010dkoj pod vodstvom njezinih istaknutijih pripadnika s talijanskim okupacijskim vlastima izme\u0111u 1942. i 1943. godine. Rad Daniele Simon, \u201e’Zadatak stolje\u0107a’. Lokalne dimenzije politike prisilnih prekr\u0161tavanja u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj (1941\u20131942)\u201c (\u201e’The Task of the century’. Local dimensions of the policy of forced conversion in the Independent State of Croatia (1941\u20131942)\u201c, str. 50\u201365) ima za zadatak kontekstualizirati usta\u0161ku politiku prisilnih prekr\u0161tavanja. Simon naime smatra da prije rujna 1941. godine usta\u0161ka vlast unato\u010d mjerama protiv srpskoga stanovni\u0161tva nije planirala prisilno provoditi njegovo prekr\u0161tavanje te da je prvi impuls tada do\u0161ao s lokalne razine, odnosno od \u010delni\u0161tva velikih \u017eupa i kotara. U prvoj fusnoti rada ona (pomalo nesretno) pozicionira jo\u0161 uvijek nedovoljno temeljito istra\u017eene stavove Katoli\u010dke crkve i nadbiskupa Stepinca u kontekst nedefiniranoga pojma revizionizma kojega ina\u010de razli\u010dite neokomunisti\u010dke frakcije unutar akademske zajednice znaju koristiti za obranu ideologije marksizma-lenjinizma. U radu se zaklju\u010duje (str. 60) da inicijative s lokalne razine nisu bile nu\u017eno povezane s planovima usta\u0161ke vlasti i njezinom ideologijom, \u0161to ipak proturje\u010di spoznajama u drugim radovima zbornika (str. 107\u2013108). Naime, neprijeporna je \u010dinjenica da je jedan od temelja usta\u0161ke ideologije bila dihotomija izme\u0111u katoli\u010dkoga i muslimanskog stanovni\u0161tva s jedne te pravoslavnoga stanovni\u0161tva s druge strane, \u0161to je primjerice potvr\u0111eno ve\u0107 u svibnju 1941. u javnim izjavama usta\u0161koga ideologa Mile Budaka o pravoslavnim \u201eVlasima\u201c kao \u201enajzakletijim neprijateljima\u201c Hrvata. Posljednji je u ovome dijelu zbornika rad Thomasa Porene pod naslovom \u201eNametnuti identiteti. Kori\u0161tenje kategorije ‘Jugoslaven’ za klasifikaciju zato\u010denika nacisti\u010dkih koncentracijskih logora Mauthausen, Buchenwald i Dachau (1941\u20131945)\u201c (\u201eForced identities. The use of the category ‘Yugoslav’ to classify inmates in the Mauthausen, Buchenwald and Dachau Nazi concentration camps (1941\u20131945)\u201c, str. 66\u201384). U njemu Porena, ponajprije na temelju arhivske ostav\u0161tine Rudija Supeka i brojnih primjera, zaklju\u010duje da je kategorija ‘Jugoslaven’ u navedenim koncentracijskim logorima, ali i u povezanosti s njema\u010dkim okupacijskim snagama u Jugoisto\u010dnoj Europi, pored negativne politi\u010dke, dobila i rasnu konotaciju. Treba ipak upozoriti da takav zaklju\u010dak ide predaleko s obzirom na to da su neki od najpoznatijih kolaboracionista fa\u0161izma na okupiranome jugoslavenskom podru\u010dju bili javno poznati kao eksponenti ideologije integralnoga jugoslavenstva, poput Marka Natla\u010dena u Sloveniji i Dimitrija Ljoti\u0107a u Srbiji.<\/p>\n

Drugi dio zbornika pod naslovom \u201eLokalne dinamike nasilja\u201c (\u201eLocal dynamics of violence\u201c, str. 85\u2013158) po\u010dinje radom Polymerisa Voglisa, \u201eKontroliranje prostora i ljudi. Rat, teritorijalnost i populacijski in\u017eenjering u Gr\u010dkoj tijekom 1940ih\u201c (\u201eControlling space and people. War, territoriality and population engineering in Greece during the 1940s\u201c, str. 87\u2013105). Voglis istra\u017euje kontrolu gr\u010dkoga teritorija i stanovni\u0161tva na primjeru bugarske okupacijske zone i njema\u010dkih vojnih operacija protiv gr\u010dkih partizana u prvim dvama dijelovima rada, a u tre\u0107emu dijelu na primjeru sukoba vladinih snaga protiv komunista u Gr\u010dkome gra\u0111anskom ratu. Iako je bilo po\u017eeljno u radu dodatno pojasniti karakter Narodnooslobodila\u010dke fronte (EAM), \u0161to je nedostatak koji postaje razumljiv autorovim odobravanjem rije\u010di Mao Zedonga o gerilskome na\u010dinu ratovanja i negativnome oslikavanju intervencionizma zapadnih demokracija u Hladnome ratu (str. 101\u2013102), ova nacionalna gr\u010dka tematika svakako otvara mogu\u0107nost plodonosne komparacije s Narodnooslobodila\u010dkim pokretom u Jugoslaviji. Drago Roksandi\u0107 u svojemu radu \u201eProstorne i vremenske logike nasilja. Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska u kotarima Glina i Vrginmost (travanj 1941. \u2013 sije\u010danj 1942.)\u201c (\u201eSpatial and temporal logics of violence. The Independent State of Croatia in the districts of Glina and Vrginmost (April 1941\u2013January 1942)\u201c, str. 106\u2013140) na temelju precizne baze podataka prostorno i vremenski kontekstualizira masovne usta\u0161ke zlo\u010dine nad srpskim stanovni\u0161tvom u navedenim kotarima. Autor tako\u0111er raspravlja i o ideologijama hrvatskoga selja\u010dkog, usta\u0161kog i jugoslavenskog komunisti\u010dkog pokreta u vremenu neposredno prije i u prvoj godini rata, ali u tome jugoslavenska historiografija, na koju se oslanja, iz o\u010diglednih razloga suprotstavljenosti Komunisti\u010dke partije Jugoslavije (KPJ) Ma\u010dekovoj Hrvatskoj selja\u010dkoj stranci, ne mo\u017ee biti pouzdani vodi\u010d. Unato\u010d tome, autorovi argumentirani i potkrijepljeni zaklju\u010dci o povezanosti vode\u0107ih eksponenata usta\u0161ke ideologije i masovnih zlo\u010dina nad srpskim stanovni\u0161tvom i vi\u0161e su nego opravdani. Janis Nalbadidacis u posljednjemu je radu ovoga dijela zbornika pod naslovom \u201eDinamika neograni\u010denog nasilja. Masakr u Distomu (10. lipnja 1944.)\u201c (\u201eDynamics of unrestrained violence The massacre of Distomo (10 June 1944)\u201c, str. 141\u2013158) na temelju njema\u010dkih arhivskih izvora istra\u017eio zlo\u010din jedne njema\u010dke regimente nad 223 stanovnika gr\u010dkoga sela Distoma. Nalbadidacis se u mikrohistorijskoj analizi motiva po\u010dinitelja, \u017ertava i promatra\u010da fokusirao na psihohistorijske aspekte, ali ne isklju\u010duje \u0161iri ideolo\u0161ki kontekst borbe Wehrmachta protiv gr\u010dkih partizana unutar EAM-a pod vodstvom Komunisti\u010dke partije Gr\u010dke.<\/p>\n

Tre\u0107i dio zbornika pod nazivom \u201eLokalne perspektive na holokaust\u201c (\u201eLocal perspectives on the Holocaust\u201c, str. 159\u2013234) otvara rad Nad\u00e8ge Ragaru, \u201ePoludjeli \u010dasovi lokalnoga progona. Anti\u017eidovske politike u Bitolju pod bugarskom okupacijom (1941\u20131943)\u201c (\u201eThe madding clocks of local persecution. Anti-Jewish policies in Bitola under Bulgarian occupation (1941\u20131943)\u201c, str. 161\u2013195). Autorica na temelju bugarskih arhivskih izvora minuciozno istra\u017euje mikrohistorijske aspekte holokausta u makedonskome Bitolju pod bugarskom okupacijom. Iako negira ulogu ideologija u tome, sve je prepuno konfliktnih nacionalnih politi\u010dkih ideologija, ponajprije srpske i bugarske (str. 168), a i \u201ekona\u010dno rje\u0161enje\u201c \u017eidovskoga pitanja u Bitolju u ljeto 1942. godine (str. 171) vremenski potpuno odgovara istim doga\u0111ajima na europskoj razini diktiranima nacisti\u010dkom politikom. Iako se za stru\u010dnjakinju za bugarsku i makedonsku povijest nije smjelo dogoditi da se Unutarnja makedonsko-odrinska revolucionarna organizacija (VMORO) i Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija (VMRO) tretiraju kao razli\u010dite organizacije (str. 167, 186), rad je u cjelini intelektualno vrlo poticajan. Leon Saltiel u svojemu se radu \u201eOtpor ili kolaboracija? Gr\u010dke kr\u0161\u0107anske elite Soluna u suo\u010davanju s holokaustom (1941\u20131943)\u201c (\u201eResistance or collaboration? The Greek Christian elites of Thessaloniki facing the Holocaust\u201c (1941\u20131943)\u201c, str. 196\u2013213) bavi stradanjem brojne i kroz tisu\u0107lje\u0107a prisutne \u017eidovske zajednice u Solunu za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Autor izla\u017ee stav solunske kr\u0161\u0107anske elite prema njema\u010dkim okupacijskim vlastima i holokaustu istra\u017euju\u0107i aspekte robovskoga rada na koji su \u017didovi bili prisiljeni, zatim uni\u0161tenje njihova groblja i kona\u010dno isklju\u010denje iz profesija u solunskome dru\u0161tvu. Ali s obzirom na to da je stav solunske elite prema holokaustu, kako i autor nagla\u0161ava (str. 199, 206\u2013207), bio odre\u0111en nacionalnim, dru\u0161tvenim, ekonomskim i politi\u010dkim razlozima, ostaje pitanje jesu li religiozne razlike, koje implicira naslov, imale udjela i jesu li uop\u0107e lokalne elite bile u mogu\u0107nosti u\u010diniti puno u sprje\u010davanju holokausta koji je u ljeto 1942. godine u Solunu, kao i u \u010ditavoj Europi, bio u fazi bezobzirne implementacije? Na to pitanje odgovor nudi vrlo zanimljiv rad Marije Vulesice, \u201eBiti \u017didov u Zagrebu 1941. \u017divot i smrt Lavoslava Schicka\u201c (\u201eBeing a Jew in Zagreb in 1941. Life and death of Lavoslav Schick\u201c, str. 214\u2013233), pisan ponajprije na temelju zagreba\u010dkih arhivskih izvora. Iako je ambiciozna intencija rada bila detaljno rekonstruirati \u017eivot zagreba\u010dkoga odvjetnika, izdava\u010da i u\u010denjaka \u017eidovskoga podrijetla Lavoslava Schicka tijekom 1941. godine, autorica je morala priznati (str. 228) da, zbog manjka izvora, sudbina Schicka i njegove ostav\u0161tine nije mogla biti posve rasvijetljena. Me\u0111utim, sasvim su logi\u010dni njezini zaklju\u010dci (koji se suprotstavljaju glavnim intencijama ovoga zbornika) o tome da uni\u0161tenje hrvatskih \u017didova nije bilo rezultat lokalnih dinamika nasilja ve\u0107 smi\u0161ljenoga plana protiv kojega njegove \u017ertve nisu imale mogu\u0107nosti djelovanja poslije travnja 1941. godine (str. 229).<\/p>\n

Posljednja dva dijela zbornika, \u010detvrti pod nazivom \u201eSvakodnevni \u017eivot pod okupacijom\u201c (\u201eEveryday life under occupation\u201c, str. 235\u2013260) i peti kojega \u010dini epilog (str. 261\u2013281), sastoje se od po jednoga rada. Dejan Zec u svojemu radu \u201eBijeg u normalnost. Zabava i propaganda u Beogradu tijekom okupacije (1941\u20131944)\u201c (\u201eEscape into normality. Entertainment and propaganda in Belgrade during the occupation (1941\u20131944)\u201c, str. 237\u2013260) raspravlja o aspektima \u0161iroko definirane \u201ezabave\u201c, odnosno svakodnevice (novinstva, kulture i sporta) u okupiranome Beogradu. Zec smatra da se na temelju te problematike vrlo dobro mogu prou\u010davati ina\u010de te\u017ee mjerljive kategorije poput kolaboracije s okupatorom i op\u0107enita atmosfera u dru\u0161tvu. U epilogu se rad Sabine Rutar, \u201e(Pre)mjeravanje Drugoga svjetskog rata. Historisti\u010dki re\u017eimi i naslije\u0111e Hladnoga rata u Europi\u201c (\u201e(Re-)Scaling the Second World War. Regimes of historicity and the legacies of the Cold War in Europe\u201c, str. 263\u2013281), mo\u017ee \u010ditati kao poku\u0161aj pogovora zborniku. Autorica smatra da istra\u017eivanje mikrohistorijskih aspekata Drugoga svjetskog rata u Jugoisto\u010dnoj Europi poput iskustava vojnika, me\u0111upovezanosti promjenjivih lojalnosti i radikalizacije dru\u0161tvenih konteksta te socijalne historije op\u0107enito mo\u017ee doprinijeti integraciji historiografije ovoga dijela Europe u me\u0111unarodnu historiografiju. Time ovakav \u201epogled iz Jugoisto\u010dne Europe\u201c ne vodi ponovnoj provincijalizaciji historiografije nego povratak autenti\u010dnome Drugom svjetskom ratu koji je u historiografiji, isti\u010de Rutar, bio iskrivljen hladnoratovskim iskustvom.<\/p>\n

Neki kasniji povijesni doga\u0111aji, me\u0111utim, mogu pridonijeti rasvjetljavanju i boljemu shva\u0107anju onih ranijih koji su ih \u010desto uzrokovali, a odre\u0111ene su metode u historiografiji prikladne za prou\u010davanje samo odre\u0111enih povijesnih pojava. Socijalna historija u cilju prou\u010davanja demografskih trendova i socijalnoga in\u017eenjeringa ne zahtijeva primjere ve\u0107 precizne podatke (prisutne jedino u Roksandi\u0107evu radu), ali ona nije neprikladna samo za prou\u010davanje kratkoro\u010dnih demografskih trendova ve\u0107ih etni\u010dkih zajednica u ratu nego i uni\u0161tenja manjih. Primjer ve\u0107e etni\u010dke zajednice je srpska zajednica u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj koja se pridru\u017eivala Narodnooslobodila\u010dkome pokretu pod vodstvom KPJ-a (\u0161to se u zborniku neopravdano naziva \u201ekomunisti\u010dkim partizanima\u201c, str. 7, 254) i unato\u010d usta\u0161kome teroru nastavila je biti ve\u0107inska na prostorima na kojima je bila i prije rata. Primjer manje zajednice je uni\u0161tenje \u017eidovske populacije koje je ovisilo, kako je u zborniku pokazano, o politi\u010dkoj primjeni nacisti\u010dke ideologije u odre\u0111enome povijesnom trenutku. Upravo je krucijalna povezanost kolaboracijskih re\u017eima s okupacijskim snagama problematika o kojoj ovaj zbornik ne govori, a u tome je pogledu znakoviti primjer nespominjanje (za hrvatsku problematiku) nezaobilazne gra\u0111e sakupljene u tetralogiji Bogdana Krizmana o usta\u0161kome pokretu, koja pokazuje takore\u0107i iz dana u dan navedenu suradnju i kontrolu lokalnih re\u017eima od strane fa\u0161isti\u010dkih sila. Interpretacije novije hrvatske historiografije (za razliku od oslanjanja na faktografske \u010dinjenice izlo\u017eene u njoj) u izradi zbornika uglavnom nisu uzimane u obzir, \u0161to bi trebao biti poticaj reevaluaciji njezine kvalitete istra\u017eivanja i produkcije. S druge strane, u zborniku su za glavne teme uz istra\u017eiva\u010de izvan Jugoisto\u010dne Europe (osim Roksandi\u0107a i Voglisa) zastupljeni jedino doktorandi koji djeluju unutar njema\u010dkoga i \u0161vicarskog visokoobrazovnog sustava (Simon, Porena, Nalbadidacis i Saltiel) pa teza o \u201epogledu iz Jugoisto\u010dne Europe\u201c zahtijeva dodatno opravdanje. Ta \u010dinjenica obja\u0161njava i navedene manjkavosti u radovima, \u010desto proiza\u0161le iz nedovoljne istra\u017eenosti lokalnih arhivskih izvora i odsutnosti nezaobilaznih, ali te\u017ee preglednih izvora iz periodi\u010dnih publikacija.<\/p>\n

Unato\u010d svemu navedenome, ovaj \u0107e zbornik vjerojatno najvi\u0161e koristiti profesionalni istra\u017eiva\u010di zainteresirani za problematike izlo\u017eene u pojedinim radovima od kojih je svaki na svoj na\u010din vrijedan historiografski prilog. Oni koji se upuste u \u010ditanje cijeloga zbornika dobit \u0107e vrijedno iskustvo nekonvencionalnoga i intelektualno poticajnoga pristupa Drugome svjetskom ratu u Jugoisto\u010dnoj Europi koji \u0107e po mogu\u0107nosti ubudu\u0107e imati i nastavak. Ali s obzirom na to da zbog trenutno vrlo visoke cijene zbornik \u010desto ne\u0107e biti dostupan niti u knji\u017enicama, preostaje nadati se da \u0107e on iza\u0107i i u izdanju s mekim uvezom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Matko Globa\u010dnik<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prikaz knjige napisao je i Nikica Bari\u0107 objavljen u \u010casopisu za suvremenu povijest<\/em> (br. 3, 2019) i dostupan na poveznici: https:\/\/hrcak.srce.hr\/230082<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-18100","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":18100,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52688,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52688","url_meta":{"origin":18100,"position":1},"title":"Eleonora Naxidou and Yura Konstantinova \u201eBalkan Perspectives of Europe: Between East and West\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Through the lens of the Balkan nations, this volume makes a valuable and significant contribution to the fields of European and Southeast European studies by reconsidering the East\/West dichotomy \u2013 both in terms of the Orient\u2013Occident divide and the Eastern\u2013Western Europe binary. Balkan Perspectives of Europe focuses on concepts of\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Balkan-Perspectives-of-Europe-Between-East-and-West.jpg?fit=350%2C525&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52692","url_meta":{"origin":18100,"position":2},"title":"Florian Bieber \u201eHvar in the Modern Age: Identity and Change in Southeast Europe\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Description\u00a0 In this open-access book, Florian Bieber traces the history of the Adriatic island of Hvar over half a millennium, from the advent of Venetian rule in the 15th century to the end of Yugoslavia in the late 20th century. The history of Hvar tells a larger story about modernity,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":18100,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":18100,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52580,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52580","url_meta":{"origin":18100,"position":5},"title":"Conference “Living in the aftermaths: Trauma, politics and survival in Yugoslavia and successor states, 1945 \u2013 present”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The conference aims to explore how war-related psychological distress was experienced, narrated, debated and reframed in Yugoslavia in the second half of the twentieth century. It asks how the theme of wounded psyche and wartime suffering was addressed and acknowledged in political, psychiatric and broader cultural discourses of socialist Yugoslavia,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Battle_of_Neretva_Picasso_poster-Conference-Living-in-the-aftermaths.webp?fit=564%2C954&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Battle_of_Neretva_Picasso_poster-Conference-Living-in-the-aftermaths.webp?fit=564%2C954&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Battle_of_Neretva_Picasso_poster-Conference-Living-in-the-aftermaths.webp?fit=564%2C954&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18100","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18100"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18100\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18430,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18100\/revisions\/18430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18100"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18100"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18100"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}