{"id":18094,"date":"2019-12-14T11:16:08","date_gmt":"2019-12-14T11:16:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18094"},"modified":"2019-12-14T11:19:24","modified_gmt":"2019-12-14T11:19:24","slug":"jenny-erpenbeck-roman-vecer-svih-dana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18094","title":{"rendered":"Jenny Erpenbeck, roman \u201cVe\u010der svih dana\u201d"},"content":{"rendered":"

Naklada Ljevak objavila je 2019. u prijevodu Romane Pere\u010dinec jo\u0161 jedan roman njema\u010dke knji\u017eevnice Jenny Erpenbeck koja je prilikom gostovanja u Hrvatskoj izjavila da smo odgovorni za one koji ginu poku\u0161avaju\u0107i do\u0107i u Europu. Nakon romana \u201cNepravilni glagoli\u201d o \u201cmigrantskoj krizi\u201d, u romanu \u201cVe\u010der svih dana\u201d autorica preispituje pro\u0161lost i ulogu njema\u010dke nacije u novijoj povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Jenny Erpenbeck<\/p>\n

 <\/p>\n

Ve\u010der svih dana<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Prate\u0107i pet mogu\u0107ih \u017eivotnih puteva i pet smrti jedne \u017eene \u010diji se \u017eivotni vijek prote\u017ee – ili se ne uspijeva protegnuti – tijekom dvadesetog stolje\u0107a, jedna od vode\u0107ih suvremenih njema\u010dkih autorica Jenny Erpenbeck otkriva makinacije onog \u0161to obi\u010dno nazivamo \u201esudbinom\u201c \u2013 zapravo onoga neobja\u0161njivog i neodre\u0111enog, uzajamne isprepletenosti kulture i povijesti, obiteljskih i intimnih veza.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj je roman, nagra\u0111en jednom od najzna\u010dajnijih njema\u010dkih knji\u017eevnih nagrada Hans Falada, uzburkao njema\u010dku knji\u017eevnu scenu i otvorio mnoga bolna pitanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Njezina junakinja nikad ne odraste, ugu\u0161iv\u0161i se jo\u0161 u kolijevci. Ili mo\u017eda ne? Umire zbog nesretne ljubavi u paktu o samoubojstvu sklopljenim s nepoznatim mladi\u0107em. Ili ipak ne? Umire zbog izdaje. Dobiva visoka odli\u010dja, ili biva zaboravljena od svih. Ili mo\u017eda ne? Autorica nas vodi na putovanje kroz mnoge \u017eivotne puteve koje bi mogao sadr\u017eavati jedan \u017eivotni vijek \u2013 zapo\u010dev\u0161i ga u galicijskom gradi\u0107u negdje 1900. godine, nastavljaju\u0107i ga u Be\u010du prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, pa u Staljinovoj Moskvi, da bi ga okon\u010dala u suvremenom Berlinu. U preispitivanju utjecaja politi\u010dkog i osobnog autorica daje tematski zamah jedinstvenom njema\u010dkom narativu: vje\u010dito prisutnoj potrebi da se preispituje pro\u0161lost i uloga njema\u010dke nacije u novijoj povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010citanje proze Jenny Erpenbeck izaziva drhtaj metafizi\u010dke vrtoglavice. Njezina je mudrost iskonska, pro\u017eeta gotovo zasljepljuju\u0107om pronicavo\u0161\u0107u.<\/p>\n

– Kapka Kasabova, The Guardian<\/p>\n

 <\/p>\n

Dojmljiva je brutalnost njezinih tema kojima pristupa sa zastra\u0161uju\u0107om inteligencijom i suptilnost njezine naizgled suzdr\u017eane i neuljep\u0161ane proze.<\/p>\n

– Nicole Krauss<\/p>\n

 <\/p>\n

Jenny Erpenbeck<\/strong>, jedna od najzna\u010dajnijih njema\u010dkih knji\u017eevnica, ro\u0111ena je 1967. godine u Isto\u010dnom Berlinu. Studirala je kazali\u0161nu umjetnost na Sveu\u010dili\u0161tu Humboldt u Berlinu, a potom glazbenu umjetnost na glazbenom konzervatoriju Hanns Eisler. Pisanjem se po\u010dela baviti 1990-ih godina i za svoje romane dobila je brojne najuglednije knji\u017eevne nagrade \u2013 me\u0111u ostalima i Nagradu Ingeborg Bachmann (2001.), Nagradu GEDOK (2004), Nagradu Hans Falada (2014.), nagradu \u010dasopisa \u201cIndependent\u201c za stranu beletristiku (2015.), Nagradu Thomas Mann (2016.), Nagradu Strega (2017.), a 2018. uvr\u0161tena je i u \u0161iri izbor za nagradu Booker International.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.ljevak.hr\/suvremena-knjizevnost\/23755-vecer-svih-dana.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/pogledajte-nas-bezbrizno-blesave-europljane-izbjeglice-su-elita-kad-se-radi-o-prezivljavanju-u-najtezim-okolnostima-foto-20191206<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/jenny-erpenbeck-odgovorni-smo-za-one-koji-ginu-pokusavajuci-doci-u-europu-nasa-se-sreca-temelji-na-necemu-sto-su-oni-platili-20191209<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.glasistre.hr\/kultura\/pula-njemacka-knjizevnica-jenn-erpenbeck-na-dorucku-s-autorom-609455<\/a><\/p>\n

https:\/\/magazin.hrt.hr\/564910\/sanjam-knjige-u-istri-c-magris-i-j-andruhovic<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.goethe.de\/ins\/hr\/hr\/ver.cfm?fuseaction=events.detail&event_id=21714219<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Romani koji tematiziraju migrantsku krizu i migrantska iskustva<\/strong><\/p>\n

U 2019. godini objavljena su hrvatska izdanja nekoliko romana koji sugestivno tematiziraju migrantsku krizu i migrantska iskustva: \u2018Nepravilni glagoli\u2019 Jenny Erpenbeck, \u2018Ja sam s tobom \u2013 Brigittina pri\u010da\u2019 Melanie G. Mazzucco, \u2018Zamor materijala\u2019 Mareka \u0160indelka, \u2018Europsko prolje\u0107e\u2019, Kaspara Collinga Nielsena, \u2018Marx i lutka\u2019 Maryam Madjidi, \u2018Orkestar manjina\u2019 Chigozie Obioma.<\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/?p=15754<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18095,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-18094","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/vecer-svih-dana.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55718,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55718","url_meta":{"origin":18094,"position":0},"title":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Pula s ponosom najavljuje 16. Jadranske susrete studenata povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Na Filozofskom fakultetu u Puli, od 14. do 18. listopada 2026, odr\u017eat \u0107e se\u00a0 tradicionalni Jadranski susreti studenata povijesti. Jadranski susreti odr\u017eavaju se od 2005. godine, a od 2022. godine bez prekida u Puli u organizaciji Kluba studenata povijesti \u2013 ISHA Pula. Tema ovogodi\u0161njih, 16. Jadranskih susreta studenata povijesti, je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54612,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54612","url_meta":{"origin":18094,"position":1},"title":"Kristina Palokaj Perkola, \u201eThe Outlines of a Social History of Music in Kosovo, 1945\u00a0\u00a0to 2020\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Kristina Palokaj Perkola u knjizi The Outlines of a Social History of Music in Kosovo, 1945\u00a0\u00a0to 2020 donosi prvi cjelovit prikaz dru\u0161tvene povijesti glazbe na Kosovu od 1945. do 2020. godine, istra\u017euju\u0107i razvoj glazbenog \u017eivota, institucija i skladateljskog stvarala\u0161tva u njihovu povijesnom i dru\u0161tvenom kontekstu. O knjizi Knjiga Kristine\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":18094,"position":2},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":18094,"position":3},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, “Ulazi Duh”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54849,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54849","url_meta":{"origin":18094,"position":4},"title":"Glazbeno-scenska ve\u010der i predstavljanje knjige “OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"31. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Trogiru i\u201eRadovan\u201c dru\u0161tvo za za\u0161titu kulturnih dobara Trogira s rado\u0161\u0107u vas pozivaju na glazbeno-scensku ve\u010der i predstavljanje knjige OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E Sudjeluju:Vlatko Belas, baritonBarbara Gari\u0107, sopranprof. Ratko Bartulovi\u0107, glazbenikNik\u0161a Buble, recitatori autori knjige dr. sc. Danka Radi\u0107 i Radovan Slade-\u0160ilovi\u0107 Radujemo se Va\u0161em\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55209","url_meta":{"origin":18094,"position":5},"title":"Festival hrvatske vojne povijesti “RU\u017dA HRVATSKA” 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tijekom cijelog mjeseca rujna u \u0160ibeniku \u0107e trajati Festival hrvatske vojne povijesti 'RU\u017dA HRVATSKA' 2026, koji organizira Udruga 'Ru\u017ea Hrvatska \u2013 \u017dirje'. Pod krilaticom\u00a0'Zaborav je druga smrt. Ne dopustimo da nas drugi put ubiju zaboravom!', festival je zami\u0161ljen kao trajni zavjet o\u010duvanju povijesne istine o stradanjima i herojstvu hrvatskoga naroda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1.5x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 2x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18094","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18094"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18094\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18099,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18094\/revisions\/18099"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18095"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18094"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18094"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18094"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}