{"id":18094,"date":"2019-12-14T11:16:08","date_gmt":"2019-12-14T11:16:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18094"},"modified":"2019-12-14T11:19:24","modified_gmt":"2019-12-14T11:19:24","slug":"jenny-erpenbeck-roman-vecer-svih-dana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18094","title":{"rendered":"Jenny Erpenbeck, roman \u201cVe\u010der svih dana\u201d"},"content":{"rendered":"

Naklada Ljevak objavila je 2019. u prijevodu Romane Pere\u010dinec jo\u0161 jedan roman njema\u010dke knji\u017eevnice Jenny Erpenbeck koja je prilikom gostovanja u Hrvatskoj izjavila da smo odgovorni za one koji ginu poku\u0161avaju\u0107i do\u0107i u Europu. Nakon romana \u201cNepravilni glagoli\u201d o \u201cmigrantskoj krizi\u201d, u romanu \u201cVe\u010der svih dana\u201d autorica preispituje pro\u0161lost i ulogu njema\u010dke nacije u novijoj povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Jenny Erpenbeck<\/p>\n

 <\/p>\n

Ve\u010der svih dana<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Prate\u0107i pet mogu\u0107ih \u017eivotnih puteva i pet smrti jedne \u017eene \u010diji se \u017eivotni vijek prote\u017ee – ili se ne uspijeva protegnuti – tijekom dvadesetog stolje\u0107a, jedna od vode\u0107ih suvremenih njema\u010dkih autorica Jenny Erpenbeck otkriva makinacije onog \u0161to obi\u010dno nazivamo \u201esudbinom\u201c \u2013 zapravo onoga neobja\u0161njivog i neodre\u0111enog, uzajamne isprepletenosti kulture i povijesti, obiteljskih i intimnih veza.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj je roman, nagra\u0111en jednom od najzna\u010dajnijih njema\u010dkih knji\u017eevnih nagrada Hans Falada, uzburkao njema\u010dku knji\u017eevnu scenu i otvorio mnoga bolna pitanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Njezina junakinja nikad ne odraste, ugu\u0161iv\u0161i se jo\u0161 u kolijevci. Ili mo\u017eda ne? Umire zbog nesretne ljubavi u paktu o samoubojstvu sklopljenim s nepoznatim mladi\u0107em. Ili ipak ne? Umire zbog izdaje. Dobiva visoka odli\u010dja, ili biva zaboravljena od svih. Ili mo\u017eda ne? Autorica nas vodi na putovanje kroz mnoge \u017eivotne puteve koje bi mogao sadr\u017eavati jedan \u017eivotni vijek \u2013 zapo\u010dev\u0161i ga u galicijskom gradi\u0107u negdje 1900. godine, nastavljaju\u0107i ga u Be\u010du prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, pa u Staljinovoj Moskvi, da bi ga okon\u010dala u suvremenom Berlinu. U preispitivanju utjecaja politi\u010dkog i osobnog autorica daje tematski zamah jedinstvenom njema\u010dkom narativu: vje\u010dito prisutnoj potrebi da se preispituje pro\u0161lost i uloga njema\u010dke nacije u novijoj povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010citanje proze Jenny Erpenbeck izaziva drhtaj metafizi\u010dke vrtoglavice. Njezina je mudrost iskonska, pro\u017eeta gotovo zasljepljuju\u0107om pronicavo\u0161\u0107u.<\/p>\n

– Kapka Kasabova, The Guardian<\/p>\n

 <\/p>\n

Dojmljiva je brutalnost njezinih tema kojima pristupa sa zastra\u0161uju\u0107om inteligencijom i suptilnost njezine naizgled suzdr\u017eane i neuljep\u0161ane proze.<\/p>\n

– Nicole Krauss<\/p>\n

 <\/p>\n

Jenny Erpenbeck<\/strong>, jedna od najzna\u010dajnijih njema\u010dkih knji\u017eevnica, ro\u0111ena je 1967. godine u Isto\u010dnom Berlinu. Studirala je kazali\u0161nu umjetnost na Sveu\u010dili\u0161tu Humboldt u Berlinu, a potom glazbenu umjetnost na glazbenom konzervatoriju Hanns Eisler. Pisanjem se po\u010dela baviti 1990-ih godina i za svoje romane dobila je brojne najuglednije knji\u017eevne nagrade \u2013 me\u0111u ostalima i Nagradu Ingeborg Bachmann (2001.), Nagradu GEDOK (2004), Nagradu Hans Falada (2014.), nagradu \u010dasopisa \u201cIndependent\u201c za stranu beletristiku (2015.), Nagradu Thomas Mann (2016.), Nagradu Strega (2017.), a 2018. uvr\u0161tena je i u \u0161iri izbor za nagradu Booker International.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.ljevak.hr\/suvremena-knjizevnost\/23755-vecer-svih-dana.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/pogledajte-nas-bezbrizno-blesave-europljane-izbjeglice-su-elita-kad-se-radi-o-prezivljavanju-u-najtezim-okolnostima-foto-20191206<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/jenny-erpenbeck-odgovorni-smo-za-one-koji-ginu-pokusavajuci-doci-u-europu-nasa-se-sreca-temelji-na-necemu-sto-su-oni-platili-20191209<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.glasistre.hr\/kultura\/pula-njemacka-knjizevnica-jenn-erpenbeck-na-dorucku-s-autorom-609455<\/a><\/p>\n

https:\/\/magazin.hrt.hr\/564910\/sanjam-knjige-u-istri-c-magris-i-j-andruhovic<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.goethe.de\/ins\/hr\/hr\/ver.cfm?fuseaction=events.detail&event_id=21714219<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Romani koji tematiziraju migrantsku krizu i migrantska iskustva<\/strong><\/p>\n

U 2019. godini objavljena su hrvatska izdanja nekoliko romana koji sugestivno tematiziraju migrantsku krizu i migrantska iskustva: \u2018Nepravilni glagoli\u2019 Jenny Erpenbeck, \u2018Ja sam s tobom \u2013 Brigittina pri\u010da\u2019 Melanie G. Mazzucco, \u2018Zamor materijala\u2019 Mareka \u0160indelka, \u2018Europsko prolje\u0107e\u2019, Kaspara Collinga Nielsena, \u2018Marx i lutka\u2019 Maryam Madjidi, \u2018Orkestar manjina\u2019 Chigozie Obioma.<\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/?p=15754<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18095,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-18094","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/vecer-svih-dana.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":18094,"position":0},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53220,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53220","url_meta":{"origin":18094,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Tri","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva na jo\u0161 jednu filmsku ve\u010der, u suradnji sa Klubom studenata etnologije i kulturne antropologije KSEKA, ovog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 19:30h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u dvorani D4. Ovaj put se bavimo doma\u0107om suvremenom povije\u0161\u0107u, temom koja nam je gotovo svima\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":18094,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":18094,"position":3},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":18094,"position":4},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 “Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":18094,"position":5},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18094","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18094"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18094\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18099,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18094\/revisions\/18099"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18095"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18094"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18094"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18094"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}