{"id":18063,"date":"2019-12-13T21:59:10","date_gmt":"2019-12-13T21:59:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=18063"},"modified":"2019-12-14T11:48:42","modified_gmt":"2019-12-14T11:48:42","slug":"henry-david-thoreau-walden-zivot-u-sumi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18063","title":{"rendered":"Henry David Thoreau, \u201cWalden: \u017divot u \u0161umi\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakladnik Planetopija u prijevodu Suzane Szabo objavio je 2019. jo\u0161 jedno hrvatsko izdanje poznate knjige \u201cWalden: \u017divot u \u0161umi\u201d Henryja Davida Thoreaua koji je naprimjer 1846. zavr\u0161io u zatvoru odbiv\u0161i platiti porez zbog protivljenja ratu Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava sa Meksikom i ropstva.<\/p>\n

 <\/p>\n

Walden: \u017divot u \u0161umi<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Henry David Thoreau, esejist, pjesnik, filozof i predani abolicionist iz Nove Engleske ro\u0111en je 1817. godine u mjestu Concord u Massachusettsu. Iako je uspje\u0161no zavr\u0161io studij latinskog, gr\u010dkog i njema\u010dkog jezika pri Sveu\u010dili\u0161tu Harvard, nije odabrao profesionalnu karijeru, nego je odlu\u010dio sa\u010duvati svoju slobodu i posvetiti se stjecanju iskustava onkraj materijalnoga svijeta u potrazi za duhovnim uvidima i autenti\u010dnosti. Thoreau je idealizam toga vremena prilagodio svom temperamentu, usmjeriv\u0161i svoj fokus vi\u0161e na prirodu.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Walden: \u017divot u \u0161umi” je kultni klasik koji u vremenu katastrofi\u010dne ekolo\u0161ke krize i dru\u0161tvenih problema donosi nenadanu inspiraciju, ali i pouku iz 19. stolje\u0107a od kojeg se i nismo tako zna\u010dajno odmakli kako to ponekad mislimo. Thoreau se povukao 1845. u \u0161umu kraj jezera Walden u Novoj Engleskoj gdje je ne\u0161to vi\u0161e od dvije godine \u017eivio u kolibi koju je sam izgradio. U \u017eelji da se udalji od civiliziranog dru\u0161tvenog \u017eivota u kojemu su ljudi \u017eivjeli u tihom o\u010daju, li\u0161eni slobode, otu\u0111eni od autenti\u010dnog \u017eivljenja i bez prilike da do\u017eive dublje duhovne uvide te otkriju istinske vlastite potrebe, Thoreau nam svojim revolucionarnim eksperimentom pokazuje kako je mogu\u0107e \u017eivjeti duhovno ispunjen, budan i slobodan. Njegovi eseji o samoodr\u017eivosti, samodostatnosti, autonomiji, svjesnosti, ekologiji, ali i svakodnevnom \u017eivotu, svojevrsni su manifest koji nas i danas poziva na bu\u0111enje i promjenu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n

https:\/\/www.hocuknjigu.hr\/proizvodi\/knjige\/knjizevnost\/drama\/walden<\/a><\/p>\n

https:\/\/citajknjigu.com\/walden-ili-zivot-u-sumi-henry-david-thoreau-kultna-knjiga-o-zivotu-u-skladu-s-prirodom\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18064,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-18063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Walden.jpg?fit=240%2C380&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55866,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866","url_meta":{"origin":18063,"position":0},"title":"Matko Globa\u010dnik, \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Prava\u0161 u reverendi koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, \u0160egvi\u0107 je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54425,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54425","url_meta":{"origin":18063,"position":1},"title":"Tanja Petrovi\u0107, “Utopija uniforme”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga \u201eUtopija uniforme\u201c autorice Tanje Petrovi\u0107 objavljena je u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada, a s engleskoga ju je prevela Katarina Jovanovi\u0107.\u00a0 O knjizi Obavezni vojni rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) stvarao je me\u0111u mladim mu\u0161karcima veze koje su nadilazile etni\u010dke, verske i dru\u0161tvene podele. Ove veze opstale\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":18063,"position":2},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":18063,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a “U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa” u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55654","url_meta":{"origin":18063,"position":4},"title":"Vlatko Smiljani\u0107, “Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zajedni\u010dkom izdanju Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Ogranka Matice hrvatske u Virovitici objavljena je monografija doc. dr. sc. Vlatka Smiljani\u0107a Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme. Knjiga donosi prvu cjelovitu znanstveno-kriti\u010dku biografiju Mirka Danijela Bogdani\u0107a, hrvatskoga matemati\u010dara, astronoma, geodeta, kartografa, povjesni\u010dara i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Bogdanic.png?fit=413%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":18063,"position":5},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18063"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18065,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18063\/revisions\/18065"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}