{"id":180,"date":"-0001-11-30T00:00:00","date_gmt":"-0001-11-29T22:56:08","guid":{"rendered":""},"modified":"-0001-11-30T00:00:00","modified_gmt":"-0001-11-29T22:00:00","slug":"24.05.2011.","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=180","title":{"rendered":"Dani Zdravka Mali\u0107a, Zagreb, 28-29. listopada 2011."},"content":{"rendered":"

Katedra za poljski jezik i
\nknji\u017eevnost<\/span><\/p>\n

Odsjek za zapadnoslavenske
\njezike i knji\u017eevnosti<\/span><\/p>\n

Filozofski fakultet
\nSveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Dani Zdravka Mali\u0107a <\/span><\/i><\/span><\/p>\n

 <\/span><\/i><\/b><\/p>\n

Czes<\/span><\/i><\/b>\u0142<\/span><\/i><\/b>aw Mi\u0142osz \u2013 pjesnik izme\u0111u Istoka i Zapada, umjetnosti
\ni ideologije<\/span><\/i><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Me\u0111unarodna znanstvena konferencija <\/span><\/p>\n

posve\u0107ena stotoj obljetnici ro\u0111enja Czes\u0142awa Mi\u0142osza<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Zagreb, 28-29. listopada 2011.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

U listopadu 2007. godine Katedra za poljski jezik i
\nknji\u017eevnost Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i knji\u017eevnosti Filozofskog
\nfakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu organizirala je me\u0111unarodni znanstveni skup
\nposve\u0107en desetoj obljetnici smrti svog osniva\u010da i dugogodi\u0161njeg voditelja,
\nuglednog hrvatskog polonista, knji\u017eevnog povjesni\u010dara, kriti\u010dara i pjesnika
\nZdravka Mali\u0107a. Tijekom tog vrlo uspjelog skupa, na kojemu je sudjelovalo
\ndvadesetak polonista i slavista iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Poljske i
\nSlovenije predlo\u017eeno je da se Dani
\nZdravka Mali\u0107a<\/i> ustanove kao trajan oblik polonisti\u010dke znanstvene tribine u
\nokviru koje \u0107e \u010dlanovi katedre i njeni gosti izlagati i raspravljati o va\u017enim
\ntemama vezanim uz istra\u017eivanje poljske knji\u017eevnosti, jezika, kulture i dru\u0161tva,
\nkao i hrvatsko-poljskih kulturnih i znanstvenih veza.<\/span><\/p>\n

U okvirima tako zami\u0161ljenih Dana Zdravka Mali\u0107a<\/i> ove godine Katedra za poljski jezik i knji\u017eevnost,
\nu suradnji s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta, organizira svoj drugi
\nme\u0111unarodni znanstveni skup pod naslovom Czes\u0142aw Mi\u0142osz \u2013 pjesnik izme\u0111u Istoka i
\nZapada, umjetnosti i ideologije<\/i><\/b>, koji tako\u0111er ima obljetni\u010dki karakter:
\nposve\u0107en je stotoj obljetnici ro\u0111enja velikog poljskog pjesnika, esejista,
\nromanopisca i prevoditelja Czes\u0142awa Mi\u0142osza (1911-2004) \u2013 dobitnika Nobelove
\nnagrade za knji\u017eevnost, pisca \u010dije je djelo sna\u017eno obilje\u017eilo poljsku
\nknji\u017eevnost 20. stolje\u0107a, njezine misaone horizonte, ali koje je jednako tako
\nsna\u017eno doprinijelo afirmaciji poljske kulture u svijetu. <\/span><\/p>\n

Czes\u0142aw Mi\u0142osz bio je, me\u0111utim, ne samo svjedok
\nvremena i \u201epjesnik pam\u0107enja\u201c – kako ga je u jednom od svojih kriti\u010dkih tekstova
\natribuirao Zdravko Mali\u0107 \u2013 koji je itekako utjecao na reafirmaciju poljskog
\nromanti\u010dkog mita kao \u201eza\u0161titnog znaka\u201c poljskosti
\n<\/i>u vremenima njene politi\u010dke i kulturne negacije, nego je jednako tako bio,
\nsvjesno ili nesvjesno, upleten u raznovrsne ideolo\u0161ke, politi\u010dke i moralne
\nkontroverze kroz koje je prolazio poljski
\num <\/i>nakon Drugog svjetskog rata. Dovoljno je podsjetiti na zna\u010denje njegova
\neseja Zasu\u017enjeni um<\/i>, u kojemu je
\nobavio razornu vivisekciju ketmana<\/i>,
\nmimikrijske svijesti u doba totalitarizma, pokazuju\u0107i na primjerima kakve je
\nsve psihosocijalne i ideolo\u0161ke oblike \u201eproizvodila\u201c dru\u0161tvena patologija
\nsocrealizma, a s kojime je izazvao golemi interes za argumentiranu kritiku
\nstaljinizma \u2013 naravno, ponajprije na Zapadu. No istodobno, upravo \u010dinjenica da
\nje ta kritika do\u0161la od nekoga tko je aktivno participirao u obredu i
\ninstitucijama dr\u017eave i vlasti \u010dija je politika te\u017eila staljinizaciji,
\nustanovila je dvojbe oko \u201eistinskog\u201c statusa i uloge Czes\u0142awa Mi\u0142osza u idejnom
\nhorizontu poljskih i isto\u010dnoeuropskih previranja uo\u010di i nakon povijesnog
\nprijeloma 1989. godine. Unato\u010d \u010dinjenici da je njegovo iznimno knji\u017eevno djelo,
\nza koje je 1980. godine dobio Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost, do\u017eivjelo najzna\u010dajniju
\ninstitucionalnu potvrdu kojom joj je priznata univerzalna vrijednost, Mi\u0142oszevi
\n\u017eivotni, politi\u010dki, pa i knji\u017eevni izbori i dan danas se \u2013 a posebice u obzorju
\nproklamirane i slu\u017ebene politike lustracije \u2013 suo\u010davaju s raznovrsnim
\nkritikama, negacijama, difamiranjima i odbacivanjima. <\/span><\/p>\n

U poku\u0161aju ostvarivanja dubljeg uvida u takav pomalo
\nparadoksalan Mi\u0142oszev status u poljskoj kulturi, organizatori su odlu\u010dili
\npodijeliti skup u dvije sesije:<\/span><\/p>\n

– prva sesija, pod naslovom Mi\u0142osz u vrtlogu povijesti<\/i>, posve\u0107ena je povijesno-politi\u010dkim
\nimplikacijama pi\u0161\u010deva djelovanja, i okupila bi ponajprije povjesni\u010dare, publiciste
\ni sociologe, <\/span><\/p>\n

– druga sesija, pod naslovom Mi\u0142osz \u2013 Mickiewicz 20. stolje\u0107a?,<\/i> posve\u0107ena je knji\u017eevnim
\naspektima njegova stvarala\u0161tva i namijenjena je ponajprije povjesni\u010darima
\nknji\u017eevnosti, kriti\u010darima, teoreti\u010darima i kulturolozima. <\/span><\/p>\n

Naravno, obimno i raznorodno djelo Czes\u0142awa Mi\u0142osza ne
\npodnosi lako takvu diferencijaciju na \u201epodru\u010dja djelovanja\u201c, te se od sudionika
\no\u010dekuje interdisciplinarni i kriti\u010dki pristup, koji ne odbacuje nijedno od
\nmogu\u0107ih spoznajnih i analiti\u010dkih motri\u0161ta. Zbog toga se ne isklju\u010duje ni
\nmogu\u0107nost \u0161irih analiza povijesno-politi\u010dkih i knji\u017eevno-kulturolo\u0161kih pitanja
\nu \u010dijem se kontekstu Mi\u0142oszevo djelo i njegov status vide samo kao povod ili
\nargument za raspravu o temeljnim kontroverzama povijesti i kulture 20. stolje\u0107a.
\n<\/span><\/p>\n

Istodobno, Dani
\nZdravka Mali\u0107a<\/i> ostaju u jednom svom dijelu otvoreni i za druge teme koje se
\nodnose poljsku knji\u017eevnost i jezik: <\/span><\/p>\n

– tre\u0107a sesija, pod naslovom Poljska knji\u017eevnost u zagreba\u010dkom znanstvenom krugu<\/i>, otvorena je za
\nsve poloniste, slaviste, komparatiste, knji\u017eevne povjesni\u010dare, teoreti\u010dare, kriti\u010dare,
\nkao i lingviste, te tematski i metodolo\u0161ki nije ograni\u010dena. <\/span><\/p>\n

Organizatori tako\u0111er predvi\u0111aju da se u sklopu
\nznanstvenog skupa pod naslovom <\/i><\/b>Czes\u0142aw
\nMi\u0142osz \u2013 pjesnik izme\u0111u Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije<\/i>, a uz
\npomo\u0107 Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu, uprili\u010di i raznovrsna,
\nmultimedijska prezentacija pjesnikova \u017eivota i djela, koja uklju\u010duje filmove,
\nizlo\u017ebe i \u010ditanja pi\u0161\u010deva knji\u017eevnog djela. <\/span><\/p>\n

Skup \u0107e zavr\u0161iti okruglim stolom posve\u0107enom Czes\u0142awu
\nMi\u0142oszu i zna\u010denju njegova djela u hrvatskoj i poljskoj knji\u017eevnosti i kulturi.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

_______________________________________________________________________
\n<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Dani Zdravka
\nMali\u0107a<\/span><\/i> odr\u017eat \u0107e se u prostorima
\nFilozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/span><\/p>\n

Jezici skupa su hrvatski i poljski. U slu\u010daju potrebe
\nizlaganja \u0107e biti konsekutivno prevo\u0111ena. Vrijeme pojedinog izlaganja
\nograni\u010deno je na 20 minuta. <\/span><\/p>\n

Prijave za sudjelovanje na me\u0111unarodnoj znanstvenoj
\nkonferenciji Dani Zdravka Mali\u0107a<\/i> podnose
\nse do, najkasnije, 15. rujna 2011. godine. Uz ime i prezime, adresu sudionika i
\nnaziv institucije, te e-mail adresu, prijava mora sadr\u017eavati naslov izlaganja (po
\nmogu\u0107nosti na poljskom i hrvatskom jeziku), kratak sa\u017eetak, te naziv sesije u
\nokviru koje \u0107e izlaganje biti prezentirano. Kotizacija iznosi 250 kn (za
\ninozemne sudionike 35 eura), a o na\u010dinu uplate sudionici \u0107e biti naknadno
\nobavije\u0161teni. <\/span><\/p>\n

Prijave se \u0161alju na adresu tajnice skupa:<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

dr.
\nsc. \u0110ur\u0111ica \u010cili\u0107-\u0160keljo<\/span><\/p>\n

Katedra
\nza poljski jezik i knji\u017eevnost<\/span><\/p>\n

Odsjek
\nza zapadnoslavenske jezike i knji\u017eevnosti<\/span><\/p>\n

Filozofski
\nfakultet \/ soba B-221<\/span><\/p>\n

I.
\nLu\u010di\u0107a 3, 10000 Zagreb<\/span><\/p>\n

Hrvatska<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

–       
\n<\/span><\/span><\/span>odnosno na e-mail
\nadresu: dcskeljo@ffzg.hr<\/a> <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Za
\nsudionike iz inozemstva organizatori \u0107e osigurati prikladan smje\u0161taj tijekom
\ntrajanja skupa.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

U Zagrebu, 11. svibnja 2011. <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Organizacijski odbor<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Odsjek za zapadnoslavenske
\njezike i knji\u017eevnosti<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

dr. sc. Dalibor Bla\u017eina,
\nred. prof.<\/span><\/p>\n

dr. sc. \u0110ur\u0111ica
\n\u010cili\u0107-\u0160keljo, vi\u0161i asistent<\/span><\/p>\n

Jolanta Sychowska-Kaved\u017eija,
\nvi\u0161a lektorica<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Odsjek za povijest<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

dr. sc. Ivo Banac, red.
\nprof.<\/span><\/p>\n

dr. sc. Damir Agi\u010di\u0107, red.
\nprof. <\/span><\/p>\n

                                                           <\/span>dr.
\nsc. Marko \u0160ari\u0107, vi\u0161i asistent<\/span><\/p>\n

                                               <\/span><\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":0,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-180","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53873,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53873","url_meta":{"origin":180,"position":0},"title":"Europski dani arheologije 2026. u Hrvatskoj (12\u201314. lipnja)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 12. do 14. lipnja 2026. diljem Hrvatske odr\u017eat \u0107e se Europski dani arheologije, europska manifestacija posve\u0107ena popularizaciji arheolo\u0161ke ba\u0161tine i znanosti. Ove godine u programu sudjeluje 26 institucija \u2013 23 muzeja, jedan me\u0111unarodni centar, jedan institut i jedan fakultet \u2013 a svi sadr\u017eaji besplatni su za posjetitelje. Sudionici su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":180,"position":1},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53402,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53402","url_meta":{"origin":180,"position":2},"title":"Konferencija “Krajolik u obrazovanju i obrazovanje u krajoliku” u Gospi\u0107u","author":"Filip \u0160imunjak","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Krajolik u obrazovanju i obrazovanje u krajoliku\" odr\u017eava se 22.\u201323. svibnja 2026. u Gospi\u0107u, u sklopu 9. dana \u0160ime i Ante Star\u010devi\u0107a. Organizator je skupa Odjel za nastavni\u010dke studije u Gospi\u0107u Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u suradnji s Institutom za kulturnu povijest Znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoga centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52783,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52783","url_meta":{"origin":180,"position":3},"title":"\u201eDani povijesti\u201c obilje\u017eavaju se diljem Hrvatske","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Uz sredi\u0161nji program Kliofesta u Zagrebu, Festival povijesti i ove se godine obilje\u017eava diljem Hrvatske kroz manifestaciju Dani povijesti; u \u0161kolama, knji\u017enicama, muzejima i na otvorenom, povjesni\u010dari, nastavnici i u\u010denici obilje\u017eavaju tjedan povijesti predavanjima, radionicama, izlo\u017ebama i \u0161etnjama. Svako mjesto donosi svoju pri\u010du \u2013 od Pule, preko Podravini, Slavonije i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":180,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":180,"position":5},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/180","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=180"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/180\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=180"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=180"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=180"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}