{"id":17962,"date":"2019-12-11T10:05:44","date_gmt":"2019-12-11T10:05:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17962"},"modified":"2019-12-11T10:06:35","modified_gmt":"2019-12-11T10:06:35","slug":"praznici-nam-stizu-jugosloveni-na-proslavi-praznika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17962","title":{"rendered":"Praznici nam sti\u017eu. Jugosloveni na proslavi praznika"},"content":{"rendered":"

Cejus: Centar za jugoslovenske studije organizira 11. prosinca 2019. u Domu omladine Beograda tribinu o praznicima u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji na kojoj \u0107e govoriti Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107, Ana Pani\u0107, Ivana Panteli\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Deca na proslavi praznika<\/p>\n

 <\/p>\n

Velika reforma \u0161kolstva koja je sprovedena u Jugoslaviji u drugoj polovini pedesetih godina 20. veka bila je okvir za uspostavljanje nove politike ali i novog koncepta detinjstva (\u201csre\u0107no detinjstvo\u201d). Uprostoravanje nove politike obrazovanja i vaspitanja korespondiralo je sa liberalizacijom odnosa u jugoslovenskom dru\u0161tvu kao i sa porastom \u017eivotnog standarda Jugoslovena. Upravo su sve navedene okolnosti dovele do \u201cprepoznavanja\u201d dece kao va\u017ene dru\u0161tvene grupe. Pomeranje dece sa margine ka centru dru\u0161tvenih zbivanja u velikoj je meri doprinelo afirmisanju ne samo autenti\u010dne jugoslovenske kulture za decu ve\u0107 i razli\u010ditih dru\u0161tvenih praksi koje su u svom fokusu imale decu. Jedna od njih je i proslava praznika. U svom izlaganju, dr Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107 \u0107e se fokusirati na na\u010din na koji je nova jugoslovenska komunisti\u010dka vlast uspostavljala kontinuitet i samim tim obezbe\u0111ivala legitimitet transformi\u0161u\u0107i pre svega verske praznike (Vrbica, Bo\u017ei\u0107) koji su se gotovo isklju\u010divo vezivali za prostor privatnog doma u nove praznike (Nova godina) i javne manifestacije koje su se sve vi\u0161e prenosile u prostor \u201ckolektivnog\u201d kakve su ulice, \u0161kole, radni\u010dke hale itd. Na tribini \u0107e biti re\u010di i o uspostavljanju novih praznika kakva je bila proslava ro\u0111endana Josipa Broza Tita kao Dana mladosti, odnosno praznika koji su slu\u017eili legitimisanju eti\u010dkog lika detinjstva u uslovima uspostavljanja socijalisti\u010dkih dru\u0161tvenih odnosa u Jugoslaviji.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Titove i Jovankine Nove godine<\/p>\n

 <\/p>\n

Nova godina zvani\u010dno je uvr\u0161tena u kalendar dr\u017eavnih praznika zakonom iz 1955. godine. Nastojanjem da se iz prakse polako istisnu i potisnu crkveni praznici Nova godina je vremenom postala najzna\u010dajniji simbol slavlja i proslava i do danas je, u Srbiji, to i ostala. U kulturi se\u0107anja na socijalisti\u010dku Jugoslaviju posebno mesto zauzimaju Titova i Jovankina glamurozna obele\u017eavanja ovog praznika. Kako su izgledale proslave, gde su organizovane, ko su bili gosti, kakva se muzika slu\u0161ala, kakve su toalete nosili Tito i Jovanka, neke su od tema razgovora Ane Pani\u0107 i Ivane Panteli\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

O predava\u010dicama<\/p>\n

 <\/p>\n

Ana Pani\u0107 (1978) zaposlena je kao vi\u0161a kustoskinja u Muzeju Jugoslavije i jedna je od osniva\u010dica Centra za jugoslovenske studije. Autorka je vi\u0161e izlo\u017ebi koje su tematski pokrivale razli\u010dite aspekte istorije jugoslovenskog\u00a0 socijalisti\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n

 <\/p>\n

dr Ivana Panteli\u0107 (1977) zaposlena je kao nau\u010dna saradnica u Institutu za savremenu istoriju u Beogradu i jedna od osniva\u010dica Centra za jugoslovenske studije. Bavi se prou\u010davanjem istorije roda, a posebno procesima emancipacije \u017eena tokom 20. veka.<\/p>\n

 <\/p>\n

dr Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107 (1977, \u0160abac) je nau\u010dna saradnica Instituta za noviju istoriju Srbije (Beograd) i jedna od osniva\u010dica Centra za jugoslovenske studije. Bavi se dru\u0161tvenom istorijom Srbije i Jugoslavije u periodu posle Drugog svetskog rata sa posebnim osvrtom na istoriju detinjstva i obrazovanja kao i istorijom Drugog svetskog rata. Autorka je monografija: Ote\u0107emo svetlost bu\u010dnom vodopadau. Reforma osnovno\u0161kolskog sistema u Srbiji 1944-1959 (2018) i Za bezimene. Delatnost UNICEF-a u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji 1947-1954 (2008).<\/p>\n

 <\/p>\n

Moderator: dr Sr\u0111an Radovi\u0107, Etnografski institut SANU\/Cejus<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/452263245481661\/<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/cejus.jus\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17963,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-17962","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/praznici.jpg?fit=960%2C718&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":17962,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":17962,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":17962,"position":2},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":17962,"position":3},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":17962,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":17962,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17962","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17962"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17962\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17965,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17962\/revisions\/17965"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17963"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17962"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17962"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17962"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}