<\/p>\n
Za\u0161to je pogre\u0161no javni institut za povijest nazvati imenom Franje Tu\u0111mana<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Skupina od devet hrvatskih akademika raznorodnih struka (me\u0111u kojima nije i povijest) i troje umirovljenih povjesni\u010dara izrazila je nedavno, otvorenim pismima i putem javnih medija, \u017eelju da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu prozove imenom Franje Tu\u0111mana, i to u prigodi dvadesete obljetnice njegove smrti koja pada 10. prosinca 2019. Kao \u0161to je to prenijela ve\u0107ina tiskanih i elektroni\u010dkih medija, autori ideje o takvom imenovanju u svojem prijedlogu \u201epodsje\u0107aju da je akademik Franjo Tu\u0111man, doktor povijesnih znanosti, istaknuti hrvatski znanstvenik i hrvatski dr\u017eavnik, 1961. u Zagrebu utemeljio Institut za historiju radni\u010dkoga pokreta i bio njegov direktor i znanstveni voditelj. Taj institut, dodaje se, poslije je nazvan Hrvatski institut za povijest. Tako\u0111er, isti\u010du, akademik Franjo Tu\u0111man bio je utemeljitelj i predsjednik HDZ-a, glavni politi\u010dki i vojni strateg uspostave neovisne, suverene i demokratske Republike Hrvatske i njezin prvi predsjednik. Bio je i zapovjednik oru\u017eanih snaga – Hrvatske vojske Republike Hrvatske, pokreta\u010d i voditelj organizirane obrane Republike Hrvatske, njezina me\u0111unarodnoga priznanja, pobjede u Domovinskom ratu te o\u010duvanja cjelovitosti Republike Hrvatske u njezinim me\u0111unarodno priznatim granicama.\u201c<\/p>\n Ve\u0107 u tom obrazlo\u017eenju sadr\u017ean je, zapravo, temeljni razlog za\u0161to Hrvatski institut za povijest ne bi trebao nositi Tu\u0111manovo ime, a malo pomnija analiza toga kratkog teksta otkriva i dodatne razloge za to. \u010cudno je \u0161to znanstvenici-predlagatelji ne vide barem taj temeljni razlog, a povjesni\u010dari me\u0111u njima jo\u0161 i one dodatne.<\/p>\n Glavni i temeljni razlog za\u0161to se institut za povijest ne treba zvati po Tu\u0111manu sastoji se u tome \u0161to je Tu\u0111man, u cjelini svoje biografije, prije i iznad svega bio politi\u010dka osoba, politi\u010dar i dr\u017eavnik. On je gotovo neusporedivo manje va\u017ean kao povjesni\u010dar i znanstvenik nego kao politi\u010dar. Onako kako su to po segmentima i po stavkama nabrojali autori prijedloga, Tu\u0111man je, sve u svemu, bez ikakve sumnje jedna od najva\u017enijih osoba novije hrvatske politi\u010dke povijesti. Ta Tu\u0111manova politi\u010dka i povijesna uloga ne mo\u017ee se nikako, ni u kakvu opisu ni definiciji toga \u0161to je Tu\u0111man bio, navesti nakon veznika \u201etako\u0111er\u201c, nego po samoj logici stvari i po sili \u010dinjenica \u2013 uvijek na prvom mjestu. Sve drugo \u0161to je Tu\u0111man bio, kao na primjer povjesni\u010dar i pisac knjiga, general Jugoslavenske narodne armije, direktor Instituta za historiju radni\u010dkog pokreta, politi\u010dki zatvorenik, i tako dalje, kudikamo je manje va\u017eno i ne odre\u0111uje Tu\u0111manovu povijesnu ulogu i zna\u010daj ni izdaleka onako fundamentalno kako je odre\u0111uje ono \u0161to autori prijedloga nabrajaju u drugom dijelu svojeg obrazlo\u017eenja. Tu\u0111man povjesni\u010dar i Tu\u0111man voditelj instituta u dubokoj je sjeni Tu\u0111mana politi\u010dara i Tu\u0111mana dr\u017eavnika.<\/p>\n Taj se odnos me\u0111u odrednicama toga \u0161to je i tko je bio Franjo Tu\u0111man jednostavno ne mo\u017ee ignorirati ni kada se njegovo ime \u017eeli nadjenuti jednoj znanstvenoj ustanovi. I tu se onda dolazi do biti problema: nazvati ustanovu koja jest i \u017eeli biti hrvatski institut za povijesnu znanost imenom jedne od najva\u017enijih osoba hrvatske (politi\u010dke) povijesti \u2013 neizbje\u017eno je pogre\u0161no. Pogre\u0161no zato \u0161to Tu\u0111man, po tome \u0161to jest, mora biti jedan od va\u017enih predmeta istra\u017eivanja institutskih povjesni\u010dara. A kako se mo\u017ee u nekoj ustanovi objektivno, dakle kriti\u010dki (u izvornom smislu rije\u010di), istra\u017eivati lik i djelo osobe \u010dije ime stoji u nazivu ustanove? Ne sugerira li ve\u0107 i samo ime ustanove duh u kojem valja raditi, ne zadaje li ono smjerove, ne postavlja li kalupe budu\u0107im tezama i zaklju\u010dcima o svemu \u0161to je s tim imenom povezano? Ho\u0107e li povjesni\u010dari s instituta koji bi nosio ime Franje Tu\u0111mana mo\u0107i ikoga uvjeriti da su kadri nepristrano i objektivno suditi i pisati o Tu\u0111manu, o njegovom \u017eivotu, njegovoj vlasti i njegovom dobu? Ako to i uzmognu, svatko \u0107e unaprijed o\u010dekivati suprotno \u2013 da pi\u0161u pristrano, apologetski, propagandno, upravo doslovce pro domo sua<\/em>. I to \u0107e s pravom o\u010dekivati, jer im to jasno sugerira ime instituta. Takvo bi ime jasno i glasno obznanjivalo da na toj ustanovi glavnu rije\u010d ima politikantstvo, a ne znanost, da su tu politi\u010dki zadaci i \u201eagende\u201c po va\u017enosti iznad nepristranog istra\u017eivanja pro\u0161losti u skladu s na\u010delima istinoljubive znanosti. Ima, poznato je, takvih koji misle da na Hrvatskom institutu za povijest tako nekako i stoje stvari, pa da bi imenovanje po Franji Tu\u0111manu ba\u0161 prikladno okrunilo takvu situaciju. No, \u010diniti ono \u0161to bi zluradi promatra\u010di voljeli da u\u010dinimo u pravilu zna\u010di postupati sebi na \u0161tetu.<\/p>\n Nazvati institut za povijest imenom va\u017enog predsjednika dr\u017eave, takvog koji je na \u010delu dr\u017eave stajao \u010ditavo desetlje\u0107e i to u prijelomnom i ratnom vremenu, bio bi ozbiljan prijestup protiv povijesne znanosti, protiv duha njezine slobode. To je toliko o\u010dito da, kao ideja, ima u sebi i ne\u0161to \u0161aljivo: pomalo podsje\u0107a na antiutopijsku fikciju, na nekakvu orvelovsku Oceaniju u kojoj bi dr\u017eavni institut za povijest, podre\u0111en Ministarstvu Istine, nesumnjivo nosio ime utemeljitelja Partije ili Velikog Brata, jer je taj, uza sve ostale zasluge, svakako bio i izvrstan povjesni\u010dar. Pa sad vi, gospodo povjesni\u010dari, izvolite metodi\u010dno i po najstro\u017eim na\u010delima svoje discipline istra\u017eivati povijest Partije i njenog najve\u0107eg \u010dlana… U demokratskom, zapadnom svijetu imena va\u017enih predsjednika dr\u017eava daju se aerodromima i nosa\u010dima zrakoplova, a ne znanstvenim institutima. U Hrvatskoj, osim najve\u0107eg aerodroma i mnogih trgova, ulica, mostova itd., Tu\u0111manovo ime nosi i sredi\u0161nje Hrvatsko vojno u\u010dili\u0161te u Zagrebu, \u0161to zacijelo ima nekakva smisla, premda bi se u hrvatskoj vojnoj povijesti, na koju smo obi\u010dno nemalo ponosni (usp. \u201eantemurale Christianitatis\u201c), trebao mo\u0107i na\u0107i i kakav izravnije dokazani ratni junak ili u vojne operacije neposrednije uklju\u010deni vojskovo\u0111a i po mogu\u0107nosti pobjednik. To bi \u0161to se ti\u010de imenovanja po Franji Tu\u0111manu trebalo biti dovoljno, ako ne \u017eelimo da nam dru\u0161tvo, po javnom iskazivanju dominantne ideologije, previ\u0161e nalikuje prezrenim \u201etotalitarnim sustavima\u201c iz nedavne pro\u0161losti.<\/p>\n Osoba \u010dije se ime daje nekoj ustanovi u\u017eiva u toj ustanovi, po logici stvari, posebne po\u010dasti i kultni status. U Hrvatskom institutu za povijest Franjo Tu\u0111man trebao bi biti tema i predmet istra\u017eivanja, a ne idol ili ikona pred kojom \u0107e se povjesni\u010dari klanjati; ne bi trebao biti ni tema koju se istra\u017euje s posebnom obzirno\u0161\u0107u i skrupulima. Jedno je s drugim \u2013 znanstveno istra\u017eivanje s kultom ili njegovim elementima \u2013 nespojivo. Institut koji bi svojim imenom navije\u0161tao da zastupa i promi\u010de tu\u0111manizam sam bi sebi oduzeo znanstvenu vjerodostojnost. Kao i svaki ideolo\u0161ki i politi\u010dki \u2013izam (marksizam, lenjinizam, maoizam, titoizam, ili degolizam, ta\u010derizam, …), i tu\u0111manizam \u2013 \u0161togod bio to\u010dan sadr\u017eaj tog pojma \u2013 stoji u suprotnosti sa znano\u0161\u0107u. Na institutu pod tom ideolo\u0161kom zastavom neizbje\u017eno bi se od povjesni\u010dara o\u010dekivalo da u nekoj mjeri mitiziraju Tu\u0111mana i njegovo doba, umjesto da ih dosljedno istra\u017euju bez predrasuda i \u0161to je mogu\u0107e objektivnije.<\/p>\n Predlagatelji imenovanja kao da su ipak donekle svjesni da im je ideja problemati\u010dna pa su, u obrazlo\u017eenju, Tu\u0111mana kao politi\u010dara i dr\u017eavnika poku\u0161ali gurnuti u drugi plan, kao sekundarni argument i potkrepu, a u prvom su redu istaknuli Tu\u0111manovu va\u017enost u vezi s povijesnom znano\u0161\u0107u. Bio je, kako vele, \u201edoktor povijesnih znanosti, istaknuti hrvatski znanstvenik\u201c, i povrh toga je \u201eutemeljio\u201c i kao direktor vodio Institut za historiju radni\u010dkog pokreta, kojega je nasljednik sada\u0161nji Hrvatski institut za povijest. Sve to ga, po njihovu sudu, vi\u0161e nego dostatno kvalificira za to da sada dade ime tom institutu, a njegova politi\u010dka i dr\u017eavni\u010dka uloga u novijoj hrvatskoj povijesti samo je dodatna potkrepa toj ideji (jer komu bi ta uloga mogla smetati, kao da pitaju autori prijedloga). Nema, ipak, sumnje da su i predlagatelji na\u010distu s time da je drugi razlog kudikamo va\u017eniji od prvoga. Jasno je kao dan da ih Tu\u0111manov historiografski opus, a jo\u0161 manje \u010dinjenica da je on bio prvi direktor Instituta za historiju radni\u010dkog pokreta, ne bi nikada potaknuli na ovakvu inicijativu, kada ne bi bilo toga drugog, istinskog, politi\u010dkog razloga. Politi\u010dki je raison<\/em> stvarni pokreta\u010d svega, a to da je Tu\u0111man bio i povjesni\u010dar i direktor instituta u neku je ruku samo izlika, korisna pojedinost, da se opravda ova u osnovi politi\u010dka akcija. Ona je, dakle, u svojoj strukturi i nekakva manipulacija. U \u010ditavoj toj akciji stoga smeta i stanovita neiskrenost njezinih aktera: da su zaista iskreni, morali bi re\u0107i da to \u0161to predla\u017eu ima u prvom redu politi\u010dke osnove i nakane, a da se politi\u010dka operacija koju predla\u017eu mo\u017ee formalno opravdati i \u010dinjenicama koje Tu\u0111mana povezuju s hrvatskom historiografijom.<\/p>\n Napokon, obrazlo\u017eenje koje su dali autori prijedloga, kakogod \u0161turo u obliku koji je javno prenesen, sadr\u017ei \u010dak i naznake one povijesne mitizacije koja bi se, kao \u0161to je gore nazna\u010deno, prirodno o\u010dekivala i vjerojatno ohrabrivala na institutu pod egidom Tu\u0111manova imena. Te se male, ali \u010dvrste, naznake kriju u rije\u010di \u201eutemeljio\u201c i u izri\u010daju \u201eistaknuti hrvatski znanstvenik\u201c. I jedno i drugo su, u najmanju ruku, izrazi tendenciozne interpretacije pro\u0161losti, ako ne i \u010diste faktografske neistine. Naime, za Tu\u0111mana se ne mo\u017ee re\u0107i da je \u201eutemeljio\u201c Institut za historiju radni\u010dkog pokreta. Utemeljili su ga u rujnu 1961. Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske i Glavni odbor Socijalisti\u010dkog saveza radnog naroda Hrvatske. Institut je tako, u pravnom smislu i po sadr\u017eaju rada, naslijedio dotada\u0161nji Arhiv za historiju radni\u010dkog pokreta Hrvatske, odnosno Historijsko odjeljenje CK SKH. U tom utemeljenju bitno su va\u017eniju rije\u010d imali hrvatski komunisti\u010dki funkcionari i mo\u0107nici Vladimir Bakari\u0107, Zvonko Brki\u0107 i Anka Berus negoli tada\u0161nji hrvatski komunist i nedavno promaknuti general-major u Studijskom odjelu General\u0161taba Jugoslavenske narodne armije u Beogradu, Franjo Tu\u0111man. Odlukom spomenutih stvarnih utemeljitelja, Tu\u0111man je mjesec dana nakon osnivanja Instituta za historiju radni\u010dkog pokreta postavljen za njegova prvog direktora. Odrekao se vojne karijere, a poslije nekoliko godina na Filozofskom fakultetu u Zadru postigao je doktorat znanosti disertacijom iz povijesti monarhisti\u010dke Jugoslavije, premda dotad nije stekao naobrazbu povjesni\u010dara i o povijesnim je temama 1950-ih godina pisao i objavljivao radove kao amater. U nastavku karijere razmjerno je mnogo pisao i objavljivao, ali je ozbiljno pitanje je li doista ikada postao \u201eistaknuti hrvatski znanstvenik\u201c. Tu\u0111manov doprinos hrvatskoj povijesnoj znanosti ipak je, po svemu sude\u0107i, skromnijih razmjera. Nezaljubljeni \u010ditatelji njegova opusa uglavnom ga dr\u017ee minornim autorom historiografskih radova. Ve\u0107ina hrvatskih povjesni\u010dara koji se bave sli\u010dnim temama svrstat \u0107e Tu\u0111manove radove prije u publicistiku negoli u istra\u017eiva\u010dku historiografiju, to jest u znanost. Izrazi uporabljeni u obrazlo\u017eenju otvorenih pisama, prema tome, bez ikakve sumnje ve\u0107 doprinose mitizaciji Tu\u0111manove biografije, uklju\u010duju se u pogon \u017eeljenog mitizacijskog retu\u0161iranja pro\u0161losti.<\/p>\n Po svemu navedenom, u cjelini i u nekim va\u017enim pojedinostima, inicijativa za imenovanje Hrvatskog instituta za povijest po Franji Tu\u0111manu pokazuje se kao, u svojoj biti, protuznanstveni \u010din.<\/p>\n <\/p>\n Stanko Andri\u0107<\/p>\n (Hrvatski institut za povijest, Podru\u017enica Slavonski Brod)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-17933","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":17933,"position":0},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":17933,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":17933,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":17933,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":17933,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":17933,"position":5},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17933","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17933"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17933\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17935,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17933\/revisions\/17935"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}