Poduze\u0107e osnovano 1921. u Brodu na Savi postalo je \u201cjedan od glavnih nositelja razvoja strojogradnje i metalne industrije u Hrvatskoj i tada\u0161njoj Jugoslaviji\u201d. Poduze\u0107e je 1924. zapo\u0161ljavalo oko 1 tisu\u0107u radnika, 1950-ih oko 2 tisu\u0107e, 1960-ih oko 4 tisu\u0107e, s vrhuncem u 1980-im kada je bilo zaposleno oko 15 tisu\u0107a radnika. Danas su preostali radnici u \u0161trajku zbog neisplate pla\u0107a. U prilogu donosimo informacije o pro\u0161losti i sada\u0161njosti \u201c\u0110ure \u0110akovi\u0107a\u201d.<\/p>\n
<\/p>\n
POVIJEST<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Portal hrvatske tehni\u010dke ba\u0161tine<\/p>\n Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea<\/p>\n https:\/\/tehnika.lzmk.hr\/duro-dakovic-holding-d-d\/<\/a><\/p>\n <\/p>\n \u0110uro \u0110akovi\u0107 Grupa d.\u00a0d.,<\/strong> poduze\u0107e za proizvodnju opreme za industrijska i energetska postrojenja, \u010deli\u010dnih konstrukcija, tra\u010dni\u010dkih i borbenih oklopnih vozila, poljoprivrednih i gra\u0111evinskih strojeva i dr., osnovano 1921. sa sjedi\u0161tem u Brodu na Savi, danas Slavonski Brod. Jedan je od glavnih nositelja razvoja strojogradnje i metalne industrije u Hrvatskoj i tada\u0161njoj Jugoslaviji.<\/p>\n Razdoblje od osnutka do II. svjetskog rata <\/strong><\/p>\n Poduze\u0107e je poslovanje zapo\u010delo pod nazivom Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova Brod na Savi d.\u00a0d., a bavilo se gradnjom i popravkom lokomotiva, vagona i mostova te proizvodnjom strojeva i opreme. Ideja o njegovu osnutku bila je prije svega posljedica sna\u017ene potrebe da se ubla\u017ei te\u0161ko stanje voznoga i vu\u010dnog parka dr\u017eavnih \u017eeljeznica nakon I.\u00a0svj. rata. Vozila su bila u takvom stanju da je nu\u017enost njihova popravka davala izgled vi\u0161egodi\u0161njega punog zaposlenja ve\u0107emu tvorni\u010dkom kapacitetu. Slavonski Brod izabran je zbog idealnoga smje\u0161taja na rijeci Savi koja je plovna te na va\u017enom prometnom \u017eeljezni\u010dkom putu, kojim je grad povezan s najva\u017enijim gospodarskim podru\u010djima u dr\u017eavi \u2013 Beogradom na istoku, Zagrebom na zapadu, Sarajevom i Dubrovnikom na jugu.<\/p>\n U prvim godinama rada tvornica se bavila samo popravcima vagona, a 1926. zapo\u010dela je s novogradnjom, najprije teretnih, a potom i putni\u010dkih vagona te tramvaja. Popravljati lokomotive, prvotno parne, zapo\u010dela je 1924. Prva parna lokomotiva za pruge uskotra\u010dnoga kolosijeka izra\u0111ena je 1926., no tada jo\u0161 nije bila rije\u010d o industrijskoj proizvodnji. Godine 1938. proizveden je prvi motorni vlak za potrebe prometa na uskotra\u010dnim prugama u dr\u017eavi. Industrijska proizvodnja lokomotiva po\u010dela je u malim ili srednjim serijama, \u0161to zna\u010di da se istodobno proizvodi pribli\u017eno 100 do 300 lokomotiva. Prva narud\u017eba za isporuku bila je deset lokomotiva tipa 1-B-1 serije 16 Jugoslavenskim dr\u017eavnim \u017eeljeznicama 1937. Prva parna lokomotiva pod nazivom Sava <\/em>pu\u0161tena je u pogon 1939.<\/p>\n Proizvodnju te\u0161kih \u010deli\u010dnih konstrukcija i mostova poduze\u0107e je zapo\u010delo dvije godine nakon osnutka. Ve\u0107 u prvoj godini rada bilo je izgra\u0111eno i isporu\u010deno oko 500\u00a0t prete\u017eno te\u0161kih \u010deli\u010dnih konstrukcija, dogodine koli\u010dina je bila udvostru\u010dena, a sljede\u0107ih su godina isporuke bile u stalnom porastu. Godine 1927. izgra\u0111en je i montiran kolni most preko rijeke Tise kraj Titela u Vojvodini, duljine 463\u00a0m, sa sredi\u0161njim otvorom od 154\u00a0m, mase 2700\u00a0t. Prvi izvozni posao izveden je 1929., kada su izgra\u0111ena i montirana tri \u017eeljezni\u010dka mosta na pruzi Solun\u2013Alexandropolis u Gr\u010dkoj. Tijekom 1930-ih, kada je tehnologija zavarivanja \u010delika jo\u0161 bila u razvoju i u tehnolo\u0161ki razvijenim dr\u017eavama poput Njema\u010dke, Belgije i Francuske, poduze\u0107e se gradnjom \u010deli\u010dnih mostova posebno istaknulo u svjetskim razmjerima. Najzna\u010dajniji most u zavarenoj izvedbi cestovni je most, izgra\u0111en i montiran 1939. preko rijeke Save u Zagrebu. Zna\u010dajno djelo mostovne gradnje je i \u017eeljezni\u010dki dvokolosije\u010dni most preko Save u Zagrebu, izgra\u0111en iste godine u zakovanoj izvedbi.<\/p>\n Parne kotlove (prvotno za lokomotive, poslije i za ostale namjene) i dijelove termoenergetskih postrojenja tvornica je po\u010dela proizvoditi 1926., dok se proizvodnjom industrijske opreme po\u010dela baviti u 1930-ih. Dva rezervoara za rafineriju u Bosanskome Brodu izra\u0111ena su 1931. i 1932., a nakon toga sve do 1937. izra\u0111en je niz rezervoara za rafineriju u Osijeku te za vojne potrebe. Va\u017ean proizvod tog dijela predratne proizvodnje su i destilacijske kolone za rafineriju u Bosanskome Brodu.<\/p>\n Oprema za gra\u0111evinsku industriju po\u010dela se proizvoditi 1935. Odgovaraju\u0107i potrebama tr\u017ei\u0161ta toga doba, tvornica je zapo\u010dela izradbu motornih \u010deljusnih drobilica za kamen te mlinova s valjcima za finu granulaciju zrnaca. Osobito je va\u017ean za predratnu djelatnost u podru\u010dju strojarstva bio i odjel konstrukcije te gradnje dizalica i transportnih ure\u0111aja, u kojem je prva mosna dizalica proizvedena 1935.<\/p>\n Prvi laboratorij za ispitivanje fizikalnih, odn. mehani\u010dkih svojstava materijala osnovan je u sklopu poduze\u0107a oko 1940., a slu\u017eio je ispitivanju odljevaka i zavarenih spojeva te karoserijskih limova. Projektantsko-konstrukcijski uredi razvijali su se u skladu s potrebama i mogu\u0107nostima proizvodnje te komercijalnim uvjetima tr\u017ei\u0161ta, a u njima je 1930-ih radilo oko 20 konstruktora i crta\u010da. Poduze\u0107e je 1924. zapo\u0161ljavalo oko 1100 radnika.<\/p>\n Razdoblje od po\u010detka II. svjetskog rata do 1970.<\/strong><\/p>\n Po nalogu vlasti NDH poduze\u0107e je 1941. nacionalizirano te mu je promijenjen naziv u Tvornica vagona, strojeva i mostova d.\u00a0d. Brod na Savi. Pod tim je nazivom djelovalo sve do kraja II.\u00a0svj. rata. Tvornica je dobila narud\u017ebe od njema\u010dkih vojnih vlasti za izradbu vojnoga materijala za vremensko razdoblje od vi\u0161e godina u opsegu kojim je njezin kapacitet bio potpuno iskori\u0161ten. Tijekom vremena pove\u0107avao se i broj ostalih narud\u017ebi, a bili su uspje\u0161no dovr\u0161eni i pregovori s Hrvatskim dr\u017eavnim \u017eeljeznicama za popravak starih te izradbu novih lokomotiva i vagona. Tvornica je tako\u0111er sklopila ugovor sa zapovjedni\u0161tvom mornarice NDH za popravak i podizanje potopljenih rije\u010dnih brodova. Godine 1942. preuzela je narud\u017ebe za gradnju i popravke mostova te \u010di\u0161\u0107enje rije\u010dnih korita u Br\u010dkom, Zemunu, Ra\u010di, Radonji, Begejskom kanalu i dr. Jedan dio svojih kapaciteta usmjerila je na proizvodnju artikala za vojne potrebe, primjerice zrakoplovnih bombi bez upalja\u010da. Cijeli tvorni\u010dki kompleks znatno je stradao 1944. tijekom savezni\u010dkih bombardiranja.<\/p>\n Iako je poduze\u0107e od uspostave socijalisti\u010dke Jugoslavije 1945. nastavilo poslovati u prija\u0161njem formalnopravnom obliku dioni\u010dkoga dru\u0161tva, ono je ve\u0107 tada zapravo poslovalo kao dr\u017eavno poduze\u0107e. Dono\u0161enjem Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduze\u0107a 1946., tvornica je formalno pre\u0161la u dr\u017eavno vlasni\u0161tvo, a 1947. promijenila je ime u \u0110uro \u0110akovi\u0107, industrija lokomotiva, strojeva i mostova Slavonski Brod, u \u010dast politi\u010dara, sindikalnoga \u010delnika rodom iz Brodskoga Varo\u0161a (danas u sastavu Slavonskoga Broda) koji je kao bravarski majstor u njoj radio 1927. Tvorni\u010dki kompleks je poslije ratnih razaranja obnovljen, izgra\u0111ene su nove hale te je pokrenuta intenzivna stambena izgradnja za zaposlenike (463 stana 1945\u201352).<\/p>\n U razdoblju Prvoga petogodi\u0161njega plana (1947\u201351) poduze\u0107e je popravilo i proizvelo 313 parnih lokomotiva, rekonstruiralo 263 teretna vagona, izradilo vi\u0161e od 17\u00a0000\u00a0t \u017eeljeznih konstrukcija, 1339\u00a0t opreme za strojogra\u0111evnu industriju, 866\u00a0t opreme s mehanizmima za ostalu industriju, 1492\u00a0t individualnih proizvoda bez mehanizma za razne korisnike, 1603\u00a0t parnih kotlova, 5624\u00a0t odljevaka i dr.<\/p>\n Nakon 1958. tvornica vi\u0161e nije proizvodila parne lokomotive, jer su Jugoslavenske \u017eeljeznice odlu\u010dile postupno napustiti parnu vu\u010du, odn. preusmjeriti se na motornu, a poslije i na elektri\u010dnu vu\u010du.<\/p>\n Godine 1955. poduze\u0107e je proizvelo prvu dizelsku lokomotivu od 15\u00a0kW, 1956. od 37 i 75\u00a0kW, a 1957. izradilo je lokomotivu od 135\u00a0kW, sve uglavnom za potrebe industrije. U njih su se, ovisno o snazi, ugra\u0111ivali dizelski motori s jednim, dva ili \u010detiri cilindra. Stekav\u0161i iskustvo na lokomotivama manjih snaga i jednostavnijeg (mehani\u010dkog) prijenosa, poduze\u0107e je potkraj 1950-ih pre\u0161lo na proizvodnju dizelsko-hidrauli\u010dnih i dizelsko-elektri\u010dnih lokomotiva. Do 1969. proizvelo je 33 dizelske hidrauli\u010dne lokomotive od 150\u00a0kW i 48 od 300 kW\u00a0te 55 od 450\u00a0kW i 97 dizelsko-elektri\u010dnih lokomotiva od 620\u00a0kW i 17 od 1240\u00a0kW. Uz to, 1967\u201369. proizvelo je i 12 \u010detverodijelnih motornih vlakova za pruge uskotra\u010dnoga kolosijeka.<\/p>\n U vagonskoj proizvodnji prvih desetak godina nakon II.\u00a0svj. rata izvodio se uglavnom popravak i metalizacija vagona (s iznimkom 1953\u201354. kada je proizvedeno 410 vagona za turske \u017eeljeznice), a intenzivna izradba novih vagona po\u010dela je 1957. Do 1969. u tvornici je izra\u0111eno 6877 vagona, od \u010dega su 4243 izvezena u tada\u0161nji SSSR, \u010cehoslova\u010dku, Ma\u0111arsku, Njema\u010dku i dr.<\/p>\n Razvoj gradskoga prometa u svijetu, njegova modernizacija i potreba uvo\u0111enja u promet tramvajskih vozila s okretnim postoljima doveli su do razvoja vlastitih projekata unificiranih tramvajskih vozila. Poduze\u0107e je 1956\u201369. izradilo 206 tramvajskih kola i prikolica za gradski promet u Zagrebu, Beogradu i Osijeku.<\/p>\n Poduze\u0107e je znatno pridonijelo izgradnji i rekonstrukciji tvornica \u0161e\u0107era i cementa. U tom razdoblju izgradilo je nove tvornice \u0161e\u0107era u Bitoli, Pe\u0107i, Kovinu, Senti i Sremskoj Mitrovici te nova postrojenja u ve\u0107 postoje\u0107im tvornicama u \u017dupanji, Osijeku, Vrbasu i Branjinom Vrhu. Nove tvornice cementa izgradilo je u Umagu i Omi\u0161u, te u Etiopiji, Sudanu i Indiji, a sudjelovalo je u rekonstrukciji gotovo svih postoje\u0107ih tvornica cementa u dr\u017eavi.<\/p>\n Tvornica je izradila i montirala velik broj kotlovskih postrojenja od 1 do 400\u00a0t pare na sat za gradske ili industrijske elektrane raznih vrsta. Poduze\u0107e je 1969. dospjelo na prvo mjesto u svijetu u proizvodnji automatiziranih kotlova Steamblock (ukupno ih je proizvelo 613).<\/p>\n Tijekom 1950-ih i 1960-ih izradilo je vi\u0161e od 90\u00a0000\u00a0t \u017eeljeznih konstrukcija, prete\u017eno za mostove i industrijske hale, od \u010dega je velik dio bio namijenjen izvozu. Monteri poduze\u0107a u tom su razdoblju montirali vi\u0161e od 200\u00a0000\u00a0t razne opreme i konstrukcija, vlastite ili tu\u0111e proizvodnje, uklju\u010div\u0161i 48 mostova u dr\u017eavi i inozemstvu.<\/p>\n Tvornica je 1952. zapo\u0161ljavala 2500 radnika, a 1964. \u010dak 4520 radnika. Od 1968. poduze\u0107e je nastavilo djelovati pod nazivom \u0110uro \u0110akovi\u0107, industrija \u0161inskih vozila, industrijskih i energetskih postrojenja i \u010deli\u010dnih konstrukcija Slavonski Brod.<\/p>\n Godine 1955. \u0110uro \u0110akovi\u0107 bio je jedan od \u010dlanova osniva\u010da INGRA-e, izvozne zajednice za projektiranje, izgradnju i prodaju energetskih i industrijskih postrojenja, a spajanjem razvojnih odjela i laboratorija poduze\u0107a 1961. osnovan je Institut za nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dki rad \u0110uro \u0110akovi\u0107. Godine 1993. nastavio je djelovati pod nazivom \u0110uro \u0110akovi\u0107 Centar za istra\u017eivanje i razvoj, a jedan dio stru\u010dnjaka pre\u0161ao je raditi na Strojarski fakultet u Slavonskome Brodu, za\u010detci kojega se\u017eu u 1962. kada je, zbog potrebe za stru\u010dnim kadrom, osnovan Centar za izvanredni studij Visoke tehni\u010dke \u0161kole iz Zagreba.<\/p>\n Razdoblje od po\u010detka 1970-ih do progla\u0161enja hrvatske neovisnosti<\/strong><\/p>\n U skladu s novim zakonskim odredbama, poduze\u0107e je promijenilo svoj organizacijski ustroj te je od 1973. nastavilo djelovati kao radna organizacija u sastavu koje je bilo vi\u0161e OOUR-a, a od 1976. kao SOUR u sastavu kojega je bilo vi\u0161e radnih organizacija. U SOUR-u \u0110uro \u0110akovi\u0107 1987. bilo je udru\u017eeno 26 radnih organizacija: Tvornica vozila i opreme, Specijalna vozila, Tvornica industrijskih postrojenja i nuklearne opreme, Tvornica energetskih postrojenja, Tvornica prijenosnika i ure\u0111aja, Tvornica alata i hidraulike, Tvornica sudova i opreme za plinove, Monta\u017ea, Elektromont, Proizvodnja sivog i obojenog lijeva, Tvornica poljoprivrednih strojeva i ure\u0111aja (\u017dupanja), \u010celik (Kri\u017eevci), Tvornica priklju\u010dnih ure\u0111aja za poljoprivredne strojeve (Bosanski Brod), Tvornica hidrauli\u010dnih cilindara (Obrovac), Tvornica zrakom hla\u0111enih izmjenjiva\u010da topline (Uro\u0161evac), \u0110uro \u0110akovi\u0107 Teddington \u2013 tvornica kompenzatora, Zajedni\u010dki pogoni, Informatika i ra\u010dunski centar, Otprema proizvoda, Snabdijevanje materijalom, Marsonia Commerce, Ugostiteljstvo, Dom za za\u0161titu zdravlja radnika, Institut za strojarstvo, In\u017eenjering projekt i Tehni\u010dki obrazovni centar.<\/p>\n U pogonu za proizvodnju tra\u010dni\u010dkih vozila lokomotive su se modernizirale kako bi mogle udovoljiti sve slo\u017eenijim zahtjevima eksploatacije. Ranije proizvedene lokomotive manjih snaga za industriju, do 225\u00a0kW, s mehani\u010dkim prijenosima snage, zamijenjene su lokomotivama s hidrauli\u010dkim prijenosnicima proizvodnje njema\u010dkog poduze\u0107a Voith. Austrijski dizelski motori tvornice Jenbacher Werke, koji su se do tada ugra\u0111ivali, zamijenjeni su u pojedinim serijama doma\u0107im motorima tvornice Torpedo. Za te\u0161ku ran\u017eirnu slu\u017ebu po\u010delo se proizvoditi lokomotive od 750\u00a0kW. Proizvodnja dizelsko-elektri\u010dnih lokomotiva ostvarena je u suradnji s ameri\u010dkom tvornicom General Motors. Zbog modernizacije putni\u010dkoga prometa, tvornica je 1970-ih po\u010dela proizvoditi dizelske motorne vlakove po licenci \u0161panjolskoga poduze\u0107a MACOSA. Osim teretnih vagona, znatan udio u proizvodnji tra\u010dni\u010dkih vozila zauzimale su i cisterne za prijevoz naftnih derivata i ukapljenih plinova.<\/p>\n Pogon za proizvodnju specijalnih vozila osnovan je kako bi popunio proizvodne kapacitete poduze\u0107a, koji su 1970-ih i 1980-ih zbog svjetske recesije na tr\u017ei\u0161tu \u017eeljezni\u010dke opreme, bili smanjeni. U sklopu toga pogona tvornica je 1983. po\u010dela proizvoditi tenkove tipa M-84<\/em> za JNA, a ubrzo i M-84A<\/em> za izvoz u Kuvajt. Od 1991. pogon je proizvodio tenkove M-84<\/em> i i M-84A<\/em> za potrebe HV-a, te je radio i na odr\u017eavanju drugih oklopnih sredstava za iste potrebe. Tijekom Domovinskoga rata u poduze\u0107u je razvijeno i proizvedeno oru\u017eje, oru\u0111e i streljivo za potrebe HV-a.<\/p>\n Tvornica industrijskih postrojenja i nuklearne opreme nastavila je proizvoditi strojarsku opremu za cementare (Novi Popovac, Beo\u010din), vapnare (Ozalj, Labin), \u0161e\u0107erane (Virovitica, Ormo\u017e, Po\u017earevac), petrokemijsku i naftnu industriju (INA iz Zagreba, Naftagas iz Novoga Sada, Rafinerija nafte Sisak), te za nuklearne elektrane (Kr\u0161ko). Nastavila je i proizvoditi i montirati razne vrste dizalica (mosne, portalne i poluportalne, dizalice za utovar, pretovar i uskladi\u0161tenje ruda\u010de).<\/p>\n Tvornica energetskih postrojenja je u to doba raspolagala najsuvremenijom opremom za proizvodnju kotlova s membranskim cijevnim stijenama, postavljenom 1975. u proizvodnim pogonima u Slavonskome Brodu i novoj proizvodnoj hali izgra\u0111enoj 1983. u Lu\u017eanima. Me\u0111u projektima u 1980-ima isti\u010du se kotlovi za termoelektrane u Ljubljani, Beli\u0161\u0107u te Studstrupu u Danskoj.<\/p>\n Pogon za proizvodnju \u010deli\u010dnih konstrukcija i izgradnju mostova nastavio je s radom sve do 1979., kada je proizveo \u010dak 8490\u00a0t \u010deli\u010dnih konstrukcija, \u010dime je zauzeo mjesto u samom vrhu proizvodnje \u010deli\u010dnih konstrukcija na svjetskoj razini. Ubrzo nakon toga do\u0161lo je do ozbiljnijih kadrovskih promjena i pada industrijske proizvodnje, te je mosna radionica prestala s radom 1982.<\/p>\n Tvornica sudova i opreme za plinove usmjerila se na proizvodnju visokotla\u010dnih posuda za pohranjivanje plinova, zavarenih posuda za propan-butan plin, ronila\u010dke opreme i protupo\u017earnih ure\u0111aja, dok se Teddington \u2013 tvornica kompenzatora, osnovana 1974. u suradnji s britanskim poduze\u0107em Teddington Bellows Ltd., bavila proizvodnjom vi\u0161eslojnih tankostijenih kompenzatora koji se primijenjuju u zrakoplovstvu, gradskom i centralnom grijanju, kod ispu\u0161nih sustava motora, u nuklearnom in\u017eenjerstvu i dr.<\/p>\n Tvornica poljoprivrednih strojeva i ure\u0111aja, osnovana 1984. u \u017dupanji, svoj rad zapo\u010dela je serijskom proizvodnjom kombajna po tehnologiji njema\u010dkoga poduze\u0107a Deutz-Fahr.<\/p>\n Uz odr\u017eavanje elektroinstalacija, rasvjete i pogonskih strojeva i druge elektromonta\u017ene poslove vezane uz ostale radne organizacije sustava poduze\u0107a, Elektromont je potkraj 1970-ih usvojio i program proizvodnje aparata za tople i hladne napitke i ure\u0111aje za igre na sre\u0107u. Vrhunac poslovanja poduze\u0107e je dosegnulo 1980-ih, kada je zapo\u0161ljavalo vi\u0161e od 15\u00a0000 radnika (1986. bilo je 16\u00a0339 zaposlenih).<\/p>\n Razdoblje od progla\u0161enja hrvatske neovisnosti do danas<\/strong><\/p>\n Poduze\u0107e je 1991. promijenilo organizacijski ustroj, te je nastavilo djelovati kao \u0110uro \u0110akovi\u0107 Holding d.\u00a0o.\u00a0o. (od 1993. d.\u00a0d.), registriraju\u0107i dotada\u0161nje tvornice u dru\u0161tva. Zbog raspada SFRJ te promjena u dru\u0161tveno-ekonomskim sustavima zemalja u koje je poduze\u0107e do tada izvozilo svoje proizvode, tijekom 1990-ih ta su se dru\u0161tva suo\u010dila s gubitcima tr\u017ei\u0161ta. Mnoga od njih dospjela su u ste\u010daj i prestala djelovati, dok su neka privatizirana. Od 31 dru\u0161tva koje je po\u010detkom 1990-ih bilo u sastavu holdinga, u njegovu ih je vlasni\u0161tvu 2011. ostalo sedam. Godine 1995. u poduze\u0107u je bilo zaposleno vi\u0161e od 5000 radnika, 2004. oko 2200, a 2015. 940 radnika. Od 2016. Holding je nastavio s radom pod nazivom \u0110uro \u0110akovi\u0107 Grupa d.\u00a0d., koja zajedno s \u010detiri poduze\u0107a u svom ve\u0107inskom vlasni\u0161tvu: \u0110uro \u0110akovi\u0107 Specijalna vozila d.\u00a0d., \u0110uro \u0110akovi\u0107 Industrijska rje\u0161enja d.\u00a0d., \u0110uro \u0110akovi\u0107 Strojna obrada d.\u00a0o.\u00a0o. te \u0110uro \u0110akovi\u0107 Energetika i infrastruktura d.\u00a0o.\u00a0o., \u010dini grupaciju \u0110uro \u0110akovi\u0107.<\/p>\n U podru\u010dju industrije i energetike grupacija projektira, izra\u0111uje i montira, te pu\u0161ta u pogon postrojenja za naftu i plin, energetska postrojenja, postrojenja za potrebe kemijske i petrokemijske, prehrambene i cementne industrije te metalurgije. Uz proizvodnju \u017eeljezni\u010dkih teretnih vagona za Hrvatske \u017eeljeznice i za zapadnoeuropsko tr\u017ei\u0161te (Njema\u010dka, \u0160vicarska, Francuska i dr.), grupacija pru\u017ea usluge servisa i odr\u017eavanja teretnih vagona, kao i proizvodnju komponenti za vagone.<\/p>\n Proizvodni program specijalnih vozila uklju\u010duje borbeno oklopno vozilo BOV 8\u00d78 <\/em>(po licenci finskoga poduze\u0107a Patria), borbeni tenk M-84D i razminira\u010d, te modernizaciju tenkova T-72<\/em> i M-84,<\/em> u skladu s novim vojnim tehnologijama. Nakon Domovinskoga rata, tvornica je pre\u0161la i na proizvodnju ostalih borbenih vozila za potrebe vojske te strojeva za graditeljstvo \u2013 bagera, utovariva\u010da i vili\u010dara.<\/p>\n Nekada\u0161nje poduze\u0107e Monta\u017ea od 2009. bilo je dio njema\u010dkoga koncerna za in\u017eenjering i usluge Bilfinger SE, a od 2016. ponovno je u hrvatskom vlasni\u0161tvu te je nastavilo s radom pod nazivom \u0110uro \u0110akovi\u0107 Monta\u017ea. Izvodi monta\u017ee energetskih, petrokemijskih i industrijskih postrojenja te \u010deli\u010dnih konstrukcija, a 2017. zapo\u0161ljavalo je oko 830 radnika.<\/p>\n Tvornicu poljoprivrednih strojeva i ure\u0111aja preuzeo je 2005. dotada\u0161nji partner Deutz-Fahr, te je ona nastavila djelovati pod nazivom Same Deutz-Fahr \u017detelice.<\/p>\n <\/p>\n Izvor: https:\/\/tehnika.lzmk.hr\/duro-dakovic-holding-d-d\/<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n SADA\u0160NJOST<\/p>\n <\/p>\n https:\/\/novac.jutarnji.hr\/aktualno\/neka-vlada-dode-u-brod-i-kaze-nasoj-djeci-zasto-nemaju-dok-njihova-jedu-po-restoranima\/9703042\/<\/a><\/p>\n