{"id":17891,"date":"2019-12-07T14:47:58","date_gmt":"2019-12-07T14:47:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17891"},"modified":"2020-12-21T16:27:10","modified_gmt":"2020-12-21T16:27:10","slug":"sven-cvek-jasna-racic-snjezana-ivcic-borovo-u-strajku-rad-u-tranziciji-1987-1991","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17891","title":{"rendered":"Sven Cvek, Jasna Ra\u010di\u0107, Snje\u017eana Iv\u010di\u0107, \u201cBorovo u \u0161trajku: rad u tranziciji (1987. &#8211; 1991.)\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Baza za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju objavila je u Zagrebu 2019. godine knjigu Svena Cveka, Jasne Ra\u010di\u0107 i Snje\u017eane Iv\u010di\u0107 \u201cBorovo u \u0161trajku: rad u tranziciji (1987.-1991.)\u201d koja je dostupna i online u pdf-formatu.<\/p>\n<p><strong>\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8212;<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><em><strong>BOROVO U \u0160TRAJKU: rad u tranziciji 1987. &#8211; 1991.<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Autori\/ce: Sven Cvek, Jasna Ra\u010di\u0107 i Snje\u017eana Iv\u010di\u0107 (Grupa Borovo)<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Izdava\u010d: Baza za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju, Trg kralja Petra Kre\u0161imira IV br. 2, Zagreb<\/p>\n<p>Za izdava\u010da: Petra Iv\u0161i\u0107<\/p>\n<p>Recenzenti: dr. sc. Neboj\u0161a Blanu\u0161a, dr. sc. Branimir Jankovi\u0107<\/p>\n<p>Oblikovanje i prijelom: Barbara Majnari\u0107, Slobodna domena<\/p>\n<p>Lektura: Anita Buhin<\/p>\n<p>Tisak: Kerschoffset, Zagreb<\/p>\n<p>Naklada: 500<\/p>\n<p>Prvo izdanje, 2019.<\/p>\n<p>ISBN: 978-953-58721-3-9<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Objavljivanje ove knjige omogu\u0107ila je Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe sredstvima Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njema\u010dke. Ova knjiga ili njezini dijelovi mogu se koristiti bez naknade uz obavezno navo\u0111enje izvora. Sadr\u017eaj publikacije isklju\u010diva je odgovornost autor(ic)a i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong>Knjiga je dostupna u pdf-obliku na sljede\u0107em linku:<\/strong><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/borovo1988.radnickaprava.org\/hr\/borovo-u-strajku\">http:\/\/borovo1988.radnickaprava.org\/hr\/borovo-u-strajku<\/a><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/radnickaprava.org\/\">https:\/\/www.facebook.com\/radnickaprava.org\/<\/a><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong>&#8212;<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Posebna intencija knjiga bila je ilustrirati povijest odozdo i ukazati na djelovanje samih radnika te prenijeti njihovo iskustvo na temelju razli\u010ditog izvornog materijala, napose izjava u tvorni\u010dkim novinama i medijima, ali i intervjua sa radnicima \u0161to su ih autori proveli. Sli\u010dno kao historiografija o dru\u0161tvenim protestima koja je umjesto na iracionalno djelovanje mase ukazivala na racionalno pona\u0161anje i motivaciju aktera, tako se i borovski radnici u knjizi ne prikazuju kao iracionalni ili pasivni u vremenima krize i sveobuhvatnih politi\u010dkih, ekonomskih i socijalnih promjena nego kao upu\u0107eni i aktivni akteri. Iako je politi\u010dka i dr\u017eavna razina mogu\u0107no\u0161\u0107u i va\u017eno\u0161\u0107u svoga djelovanja uglavnom presudna u dono\u0161enju formativnih odluka, ne treba nikako zanemariti radnike kao aktere \u2013 posebno u \u0161trajku ili protestu \u2013 kao sna\u017ean vid pritiska, pristajanja ili otpora.<\/p>\n<p>(&#8230;)<\/p>\n<p>Velika socijalna drama radni\u0161tva u tranziciji 1980-ih i 1990-ih \u2013 obilje\u017eena ste\u010dajevima i \u0161trajkovima, otkazima i nezaposleno\u0161\u0107u \u2013 uspje\u0161no je prenesena u knjigu <em>Borovo u \u0161trajku<\/em> koja se \u010dita podjednako dramati\u010dno. Iako stru\u010dno upu\u0107ena i fundirana, itekako je otvorena \u0161irem \u010ditateljstvu. Pod time se dakako misli i na one koji su sami radili u brojnim jugoslavenskim i hrvatskim poduze\u0107ima te na svojoj ko\u017ei pro\u017eivljavali dramu krize, tranzicije i rata. Sugestivnom \u010ditanju doprinosi i dono\u0161enje pjesama iz tada\u0161nje popularne kulture koje su tematizirale rad, radnike i \u0161trajkove, kao i statisti\u010dki prilozi i izvaci iz govora i intervjua radnika i radnica. Knjiga je osim toga temeljena na bogatim novinskim izvorima vi\u0161e lokalnih i republi\u010dkih novina, posebno prvorazrednim i iznimno sugestivnim Tjednikom Borovo.<\/p>\n<p><strong>(Iz recenzije Branimira Jankovi\u0107a)<\/strong><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>Borovo je, kako to i ova knjiga nastoji prikazati, egzemplar i metafora poraza ne samo radni\u010dke borbe protiv nositelja politi\u010dke mo\u0107i i uru\u0161avanja samoupravnog socijalizma te nastupanja hrvatskog orta\u010dkog kapitalizma, ve\u0107 i simbol uni\u0161tenja vi\u0161enacionalne lokalne zajednice pod okriljem ideologije stvaranja etni\u010dki homogenih prostora. Autori do ovog problema dolaze eksploratornim pristupom promatraju\u0107i slu\u010daj Borova kroz lupu strukturnih ekonomsko-politi\u010dkih previranja u biv\u0161oj Jugoslaviji, usredoto\u010duju\u0107i se na razdoblje od 1987. do 1991. godine. Pri tom, problemu pristupaju interdisciplinarno u pravom smislu rije\u010di tako da je zavr\u0161ni proizvod, kako i sami ka\u017eu, amalgam historiografije, historijske sociologije i etnologije i time zna\u010dajan prilog povijesti radni\u010dkog pokreta ali i pitka znanstveno-popularna studija o razdoblju bliske pro\u0161losti koje se naj\u010de\u0161\u0107e nekriti\u010dki pre\u0161u\u0107uje i tretira kao dio \u2013 mra\u010dnog komunizma \u2013 iz kojeg se tobo\u017ee nazire samo bezdan nacionalnog utamni\u010denja i vrijeme koje bi trebalo \u010dim prije zaboraviti. Ova se knjiga zagledava upravo u to razdoblje i rastvara povijesni vakuum kriti\u010dki prikazuju\u0107i uzroke propasti kombinata Borovo, dinamiku radni\u010dkog otpora i klju\u010dne to\u010dke rastakanja njihove solidarnosti kroz nastupaju\u0107i neoliberalizam i politike nacionalne dr\u017eave koja se odri\u010de vlastite pro\u0161losti i tada\u0161njih institucija radni\u010dkog samoupravljanja.<\/p>\n<p>(\u2026)<\/p>\n<p>U ovoj vje\u0161to i pristupa\u010dno napisanoj mikropovijesti zadnjih godina Borova ogleda se i raspad SFRJ, posebice preko razvoja uvjeta ekonomske destabilizacije, osiroma\u0161enja radni\u0161tva, razaranja radni\u010dkih prava i socijalne dr\u017eave, uni\u0161tenja infrastrukture na kojoj je po\u010divala, i posljedi\u010dno, stvaranja anomije kao preduvjeta za prijem\u010divost dotada\u0161njih su-radnika za nacionalisti\u010dke interpretacije o tome tko kome o glavi radi. Premda knjiga zavr\u0161ava tamo gdje po\u010dinju oru\u017eani sukobi, ona vrlo jasno ocrtava transformaciju dru\u0161tvene klime u kojoj je eskalacija sukoba uop\u0107e mogla po\u010deti.<\/p>\n<p><strong>(Iz recenzije Neboj\u0161e Blanu\u0161e)<\/strong><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong>&#8212;<\/strong><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong>Odjeci:<\/strong><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/236050\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/236050<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/237651\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/237651<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/238212\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/238212<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/borovo-ili-kako-je-rat-pobijedio-rad\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/borovo-ili-kako-je-rat-pobijedio-rad<\/a><\/p>\n<p><blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"UCMyzTOAmM\"><a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30127\">&#8220;Borovo u \u0161trajku&#8221;: knjiga koju svatko treba pro\u010ditati<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;&#8220;Borovo u \u0161trajku&#8221;: knjiga koju svatko treba pro\u010ditati&#8221; &#8212; Bilten\" src=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30127&#038;embed=true#?secret=UCMyzTOAmM\" data-secret=\"UCMyzTOAmM\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17892,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[19,8,3],"tags":[],"class_list":["post-17891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-e-knjige","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Borovo-u-strajku.jpg?fit=720%2C561&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":17891,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":17891,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":17891,"position":2},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":17891,"position":3},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":17891,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":17891,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17891"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24172,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17891\/revisions\/24172"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}