<\/p>\n
Dana 2. prosinca 2019. napustio nas je dr. sc. Pavao Knezovi\u0107, poznati latinist te redovni profesor u miru Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Ro\u0111en je 26. svibnja 1949. u Crnopodu kraj Ljubu\u0161kog. Nakon zavr\u0161ene srednje \u0161kole upisuje studij klasi\u010dne filologije i arheologije. Njega je zavr\u0161io diplomiraju\u0107i 1975. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Skoplju. Od 1977. zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Tamo je, prvo kao asistent prof. \u017deljku Purati\u0107u, a kasnije kao docent, predavao predmete vezane uz latinski jezik i kulturu. Jo\u0161 kao asistent tokom 1980-ih u nekoliko navrata je odlazio na stipendije u Italiju, posebice Rim (Facolt\u00e0 di letere e filosofia<\/em>). U talijanskim knji\u017enicama i arhivima, kao i onim doma\u0107ima, istra\u017eivao je tekstove latinista iz dana\u0161nje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Uslijed izbijanja Domovinskog rata Pavao Knezovi\u0107 seli u Zagreb gdje \u0107e do 1998. predavati na nekoliko srednjih \u0161kola latinski jezik. Spomenute 1998. prelazi na Hrvatski institut za povijest, gdje \u0107e ustrojiti Odjel za latinisti\u010dku historiografiju, preko kojeg \u0107e pomo\u0107i razvoju jedne plodne generacije mla\u0111ih znanstvenika, koje \u0107e ujedno i sam zaposliti. Do sredine 2000-ih kao vanjski suradnik predaje kolegije iz rimske kulture i knji\u017eevnosti na sveu\u010dili\u0161tima u Zagrebu, Mostaru i Zadru. Godine 2005. prelazi na Hrvatske studije Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje neumornom energijom ustrojava Odsjek<\/em> za hrvatski latinitet<\/em>.<\/p>\n Znanstveni interesi prof. dr. sc. Pavla Knezovi\u0107a bili su oduvijek usmjereni istra\u017eivanju hrvatskog latiniteta. Smatrao je da je upravo latinisti\u010dka faza hrvatske povijesti, knji\u017eevnosti i (\u0161ire) kulture, koja je obilje\u017eila na\u0161u pro\u0161lost od antike pa do 19. stolje\u0107a, pomogla razvoju posebne hrvatske kulture i identiteta te da je oduvijek bila hrvatska poveznica s ostatkom kulturne Europe. U tom kontekstu treba promatrati i projekte koje je vodio u posljednja dva desetlje\u0107a, a koje je mahom stipendiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske: Knji\u017eevnojezi\u010dni latinizam u franjeva\u010dkoj ba\u0161tini<\/em>, Kanonske vizitacije Senjske i Krbavske ili Modru\u0161ke biskupije<\/em>, Percepcija Turaka u hrvatskoj latinisti\u010dkoj historiografiji<\/em>, Hrvatska latinisti\u010dka historiografija<\/em>. Usput valja naglasiti kako je bio istaknuti \u010dlan nekoliko strukovnih udru\u017eenja, poput Hrvatskoga dru\u0161tva klasi\u010dnih filologa ili Hrvatskoga arheolo\u0161koga dru\u0161tva.<\/p>\n Pavao Knezovi\u0107 autor i koautor je nekolicine srednjo\u0161kolskih i sveu\u010dili\u0161nih ud\u017ebenika latinskog jezika. Samostalno ili zajedno s raznim kolegama napisao je nekoliko knjiga koje se odnose na bogatu kulturnu povijest hrvatskog latiniteta. Sveukupno je izdao vi\u0161e od stotinu raznih radova. Uredio je mno\u0161tvo izvora koji su nam dali dosad nepoznati uvid u pro\u0161lu zbilju Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Posebno bih istakao njegov neformalni, ali dugogodi\u0161nji projekt Tihi pregaoci <\/em>u kojem su obra\u0111ivani \u017eivoti te znanstveni opusi dosad zanemarenih franjevaca, kao i doba u kojima su oni stvarali. Sve je rezultiralo sa 17 skupova u nizu, koje su pratili zbornici radova. Da nije bilo prof. Knezovi\u0107a o tim se pojedincima vjerojatno do dana\u0161njih dana ne bi ni\u0161ta pisalo.<\/p>\n Iako se na sve mogu\u0107e na\u010dine nastojao ograditi od takvog naziva prof. Knezovi\u0107 je doista bio spiritus movens<\/em> mnogih skupova i izdanja, posebice Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Pritom je \u010desto nastojao uklju\u010diti \u0161to vi\u0161e znanstvenika raznih profila i polja interesa, te okupiti ekipu<\/em> s kojom je ispunjavao mnoge obveze. Na taj na\u010din mnoge su se generacije, pogotovo mla\u0111ih znanstvenika, nau\u010dile puno o bitnim elementima znanstvenog, istra\u017eiva\u010dkog i izdava\u010dkog posla, poput prijava projekata te ure\u0111ivanja zbornika, ali i pobolj\u0161anja izlaga\u010dkih vje\u0161tina.<\/p>\n Mnogima, pa i piscu ovih redaka, kojem je prof. Knezovi\u0107 kra\u0107e vrijeme predavao (i kod njega imao zaklju\u010denu ocjenu dovoljan), ostat \u0107e u sje\u0107anju kao izvrstan predava\u010d, koji nas je tra\u017eio puno znanja, ali je bio spreman dati sve od sebe da ga se usvoji. Ispri\u010dat \u0107u ovdje samo kra\u0107u anegdotu, da ostane negdje zapisana. Ona svjedo\u010di o njegovom duhu i metodama. \u0160kolske godine 1997.\/1998. bio sam jedan od sretnika koji je upisao prvi razred Nadbiskupske klasi\u010dne gimnazije na zagreba\u010dkoj \u0160alati. Ve\u0107ina nas \u201eprva\u0161i\u0107a\u201d po prvi puta susrela se, izme\u0111u ostalog, i s latinskim jezikom. To nam je bio ne samo nov nego i te\u017eak predmet. Stoga su na ve\u0107im i manjim provjerama znanja mnogi poku\u0161avali koristiti razne \u201e\u0161alabahtere\u201d. Prof. Knezovi\u0107 je kao nastavnik toga predmeta neumoljivo, ali \u0161utke, samo sa smije\u0161kom, cijelo polugodi\u0161te plijenio takva \u201epomagala\u201d u na\u0161em i drugim razredima kojima je predavao. Do\u0161ao je tako kraj polugodi\u0161ta. Na velikom panou namijenjenom latinskom jeziku u auli na\u0161e \u0161kole, koji je bio pod staklom i zaklju\u010dan s par bravica, prije Bo\u017ei\u0107a osvanulo je \u010dudno ure\u0111eno drvce. Na velikom zelenom papiru koji je bilo izrezan da predstavlja jelku nalazile su se mnoge i raznobojne kuglice. U svakoj od njih po jedan ranije zaplijenjen \u0161alabahter, preko kojeg je kemijskom olovkom bilo napisano ime i prezime te razred \u201eprepisiva\u010da\u201d. Crvenjeli smo se tjednima, ali je u drugom polugodi\u0161tu razina poku\u0161aja \u201e\u0161vercanja\u201d drasti\u010dno pala.<\/p>\n Radi svoje stru\u010dnosti, inkluzivnosti, ali i pozitivnog pristupa, prof. Knezovi\u0107 bio je cijenjen me\u0111u kolegama i omiljen me\u0111u studentima kojima je predavao. A predavao je na vi\u0161e sveu\u010dili\u0161ta i vi\u0161e odsjeka te je bio mentor nebrojenom mno\u0161tvu studenata za raznorodne teme. Ispred glavne zgrade Hrvatskih studija, ili na kratkoj kavi, \u010desto ga se znalo sresti kako (uz nezaobilaznu cigaretu) dijeli uvide u svoje znanje, usmjerava, poti\u010de te ohrabruje studente i kolege. Njegovo umirovljenje nakon te\u0161kog sr\u010danog udara, a nekoliko godina nakon toga i smrt od mu\u010dne bolesti duboko su pogodile sve koji su ga poznavali. Nedostajat \u0107e nam njegov prepoznatljiv brk, ali jo\u0161 vi\u0161e znanje i optimizam kojim je zra\u010dio.<\/p>\n <\/p>\n Stipica Grgi\u0107<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[20,4],"tags":[],"class_list":["post-17850","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":17850,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":17850,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":17850,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":17850,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":17850,"position":4},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":17850,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17850","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17850"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17850\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17851,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17850\/revisions\/17851"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17850"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17850"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17850"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}