{"id":17825,"date":"2019-12-05T14:11:58","date_gmt":"2019-12-05T14:11:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17825"},"modified":"2019-12-05T14:11:58","modified_gmt":"2019-12-05T14:11:58","slug":"izlozba-devedesete-recnik-migracija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17825","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cDevedesete: Re\u010dnik migracija\u201d"},"content":{"rendered":"

U Muzeju Jugoslavije u Beogradu od 5. prosinca 2019. do 1. o\u017eujka 2020. godine bit \u0107e otvorena izlo\u017eba \u201cDevedesete: Re\u010dnik migracija\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Muzej Jugoslavije najavljuje izlo\u017ebu \u201eDevedesete: Re\u010dnik migracija\u201c, na kojoj \u0107e u\u010destvovati vi\u0161e od trideset savremenih umetnika, umetnica i umetni\u010dkih i aktivisti\u010dkih kolektiva, koji se bave problemom migracija stanovni\u0161tva u Srbiju i iz Srbije tokom pomenute decenije. Izlo\u017eba \u0107e biti otvorena 5. decembra u 18 \u010dasova u Muzeju \u201e25. maj\u201c, a to \u0107e ujedno biti i prva postavka u obnovljenom enterijeru pomenutog objekta, koji je deo kompleksa Muzeja Jugoslavije.<\/strong><\/p>\n

\u201ePrimarni cilj izlo\u017ebe je mapiranje razli\u010ditih formi anga\u017emana od devedestih do danas, kroz koje su u polju umetnosti adresirani dru\u0161tveni, kulturni, politi\u010dki i pravni problemi stvoreni ovim veoma slo\u017eenim i traumati\u010dnim migracionim procesima, dok je dokumentarno-istoriografski pristup stavljen u drugi plan. Osim umetni\u010dkih pozicija, u izlo\u017ebu su uklju\u010dene pojedine inicijative i organizacije iz sfere aktivizma i civilnog sektora, ali prevashodno one koje u svoj rad uklju\u010duju saradnju sa savremenim umetnicima\/umetnicama, ili koje su pokretali umetnici\/pokretale umetnice\u201c, isti\u010du kustoskinje izlo\u017ebe Simona Ognjanovi\u0107 i Ana Pani\u0107 iz Muzeja Jugoslavije, i dodaju:<\/p>\n

\u201eU izlo\u017ebu je uvedena i paralelna narativna linija, koja \u0107e mo\u0107i da se prati kroz izbor dokumenta poput zakona, politi\u010dkih sporazuma i nacionalnih strategija, koji su dominantno definisali statuse ljudi pogo\u0111enih migracionim kretanjima. Cilj ovakve strukture izlaganja je da delimi\u010dno osvetli i \u0161iri kontekst u kome nastaju ili na koji referi\u0161u umetni\u010dki radovi i inicijative.\u201c Publika \u0107e sadr\u017eaj izlo\u017ebe otkrivati kre\u0107u\u0107i se u prostoru kroz mre\u017eu pojmova, odnosno \u201ere\u010dnik migracija\u201c, koji \u0107e im pru\u017eiti aparat za \u010ditanje i tuma\u010denje izlo\u017ebe.<\/p>\n

\u201eRe\u010dnik predstavlja alternativu dominatnim diskursima kroz koje se u domenu zakona, javnih politika i u akademskoj sferi deluje i misli o ovim problemima. On otvara pitanja dometa i uloge umetnosti, aktivizma, civilnog sektora ali i javnih institucija, u rekonstrukciji pro\u0161losti i preoblikovanju op\u0161tih mesta koja dominiraju javnom sferom\u201c, obja\u0161njavaju autorke izlo\u017ebe. Pomenuti \u201ere\u010dnik\u201d nastao je saradnjom kustoskinja i u\u010desnika\/u\u010desnicaca izlo\u017ebe, a \u010dine ga slede\u0107i pojmovi, sintagme i idiomi: adresa, bespravna nu\u017enost, \u010di\u0161\u0107enje, \u010dovek, dostojanstvo\/solidarnost\/internacionalizam, hrabrost i\/ili kukavi\u010dluk, inventar, izbrisani, jugoslovenstvo, karta u jednom pravcu, kofer, kompjutersko \u010di\u0161\u0107enje\/uzaludna nada, ku\u0107a ili dom, mesto, nelagodnost, drugi, plan, predmet, prijatelji, ruke, rupe, sigurna zemlja, slobodna privremena teritorija, transfer, tuga, ustanak, zakon, zemlja\/teritorija, \u017eudnja za \u017eivotom.<\/p>\n

Na izlo\u017ebi \u201eDevedesete: Re\u010dnik migracija\u201c u\u010destvuju Asocijacija \u201eApsolutno\u201c, Aleksandrija Ajdukovi\u0107, Dejan Dimitrijevi\u0107\/Neboj\u0161a \u0160eri\u0107 Shoba, Du\u0161ica Dra\u017ei\u0107, Dionis Eskorsa (Dionis Escorsa), Jusuf Had\u017eifejzovi\u0107, \u201eKiosk \u2013 platforma za savremenu umetnost\u201d, Milena Maksimovi\u0107, Goranka Mati\u0107, Kolektiv \u201eMigrative Art\u201c, Ana Miljani\u0107\/Centar za kulturnu dekontaminaciju, Milorad Mladenovi\u0107, Ivana Mom\u010dilovi\u0107\/Loran Vanson (Lorent Wanson), Tanja Ostoji\u0107, Vesna Pavlovi\u0107, Nikola Radi\u0107 Lucati, Vladimir Radoji\u010di\u0107, Vahida Ramujki\u0107, Rena Redle (Rena R\u00e4dle) i Vladan Jeremi\u0107, Balint Sombati (B\u00e1lint Szombathy), \u0160kart, \u010cedomir Vasi\u0107, Grupa 484, udru\u017eenje \u201eKardan \u2013 kultura se\u0107anja\u201c, Vojvo\u0111anski gra\u0111anski centar, Zdru\u017eena akcija \u2013 \u201eKrov nad glavom\u201d i \u017dene u crnom.<\/p>\n

Tokom izlo\u017ebe \u201eDevedesete: Re\u010dnik migracija\u201c bi\u0107e organizovan i prate\u0107i program u vidu stru\u010dnih vo\u0111enja autorki i pojedinih u\u010desnika\/u\u010desnica kroz izlo\u017ebu, tribina, umetni\u010dkih doga\u0111aja i zimskih \u0161kola za srednjo\u0161kolce.<\/p>\n

Tim Muzeja Jugoslavije zaslu\u017ean za realizaciju izlo\u017ebe predvode kustoskinje \u2013 autorke izlo\u017ebe Simona Ognjanovi\u0107 i Ana Pani\u0107. Arhitekta postavke je Milorad Mladenovi\u0107, a vizuelni identitet je osmislio Zoran Panteli\u0107.<\/p>\n

Izlo\u017eba se realizuje u sklopu projekta \u201eNova mapiranja Evrope\u201d, koji su podr\u017eali Evropska komisija kroz program Kreativna Evropa i Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Bi\u0107e otvorena do 1. marta 2020. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n

https:\/\/www.muzej-jugoslavije.org\/exhibition\/devedesete-recnik-migracija\/<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/MuzejJugoslavijeBeograd\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17826,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-17825","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Devedesete.jpg?fit=960%2C540&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":17825,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":17825,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":17825,"position":2},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":17825,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Hrvatska kultura u Krakovu” (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":17825,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno” u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":17825,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17825","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17825"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17825\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17827,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17825\/revisions\/17827"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17826"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17825"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17825"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17825"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}