{"id":17822,"date":"2019-12-05T14:07:06","date_gmt":"2019-12-05T14:07:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17822"},"modified":"2019-12-05T14:07:06","modified_gmt":"2019-12-05T14:07:06","slug":"tribina-demokratske-revolucije-1989-i-suvremena-europa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17822","title":{"rendered":"Tribina \u201cDemokratske revolucije 1989. i suvremena Europa\u201d"},"content":{"rendered":"

Povodom 30. godi\u0161njice demokratskih revolucija u srednjoj i isto\u010dnoj Europi, u zagreba\u010dkoj knji\u017enici \u201eBogdan Ogrizovi\u0107\u201c odr\u017eana je 25. studenog 2019. javna tribina.<\/p>\n

 <\/p>\n

Moderator tribine, Dr. Boris Stameni\u0107 iz Documente, u uvodnim rije\u010dima se osvrnuo na istaknuto mjesto \u201ePada Berlinskog zida\u201c u javnoj percepciji demokratskih revolucija 1989. godine u Europi te postavio uvodno pitanje o sli\u010dnostima i razlikama \u201e1989.\u201c u razli\u010ditim dr\u017eavama Isto\u010dnog bloka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dr. Annemarie Franke, povjesni\u010darka s fokusom na suvremenu povijest srednje i isto\u010dne Europe, te predstavnica Njema\u010dke u Europskoj mre\u017ei sje\u0107anje i solidarnost (ENRS) sa sjedi\u0161tem u Var\u0161avi, u uvodnim rije\u010dima osvrnula se na vlastitu percepciju politi\u010dkih doga\u0111aja 1989. godine koje je ispratila kao osamnaestgodi\u0161njakinja. Va\u017eno je naglasiti ulogu doga\u0111aja u Poljskoj i Ma\u0111arskoj u prolje\u0107e 1989. za kasnije doga\u0111aje u Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj, naglasila je Franke i konstatirala da po\u010detkom 1989. nitko nije predvi\u0111ao skori \u201ePad zida\u201c i ujedinjenje Njema\u010dke.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dr. Gruia Badescu, post-doktorand na Sveu\u010dili\u0161tu u Konstanzu u Njema\u010dkoj, osvrnuo se u nastavku na doga\u0111aje 1989. godine u svojoj domovini Rumunjskoj. Badescu je naglasio da doga\u0111aji u Rumunjskoj koncem 1989. i po\u010detkom 1990. i dalje izazivaju dru\u0161tvene podjele u Rumunjskoj te da nema dru\u0161tvenog konsenzusa oko pitanja \u0161to se to\u010dno dogodilo odnosno kako te doga\u0111aje treba vrednovati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na ambivalentni polo\u017eaj demokratske revolucije u rumunjskoj kulturi sje\u0107anja osvrnuo se i profesor Christian Axboe Nielsen sa Sveu\u010dili\u0161ta u Aarhusu u Danskoj. U tom kontekstu Nielsen je publiku podsjetio i na sjajnu rumunjsku crnu komediju \u201e12:08 Isto\u010dno od Bukure\u0161ta\u201c koja u formi obljetni\u010dke debate u lokalnom tv studiju nepoznatnog provincijskog gradi\u0107a propituje pitanje individualnog i dru\u0161tvenog sje\u0107anja na revoluciju. U nastavku, profesor Nielsen osvrnuo se na pitanje o usporedivosti doga\u0111aja 1989. u razli\u010ditim Europskim zemljama te upozorio na zna\u010dajne razlike izme\u0111u pojedinih zemalja odnosno demokratskih revolucija unutar nekada\u0161njeg Isto\u010dnog bloka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Milo\u0161 Vukanovi\u0107 iz HIPMONT-a, Udru\u017eenja profesora istorije Crne Gore, publici je pribli\u017eio doga\u0111aje u Crnoj Gori 1989. te ukazao na neodvojivost dinamika u Crnoj Gori s doga\u0111anjima u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji i kasnijim dr\u017eavama sljednicama. Pored toga, Vukanovi\u0107 je govorio o krizi paradgime zaka\u0161njele demokratske tranzicije i europskog puta dr\u017eava Balkana \u010dija je realna perspektiva pridru\u017eenja Europskoj uniji u ovom trenutku vrlo upitna.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nastavak razgovora s panelistima o simboli\u010dkom i realnom zna\u010denju demokratskih revolucija 1989. za suvremena dru\u0161tva ukazao je s jedne strane na razli\u010ditosti koje \u201e1989. godina\u201c zauzima u kulturi sje\u0107anja pojedinih europskih dru\u0161tava, a s druge strane na politi\u010dku aktualnost pitanja o revoluciji. Posljedi\u010dno, ne postoji dru\u0161tveni konsenzus o pozitivnom vrednovanju demokratskih revolucija odnosno liberalne demokracije kao politi\u010dkog i vrijednosnog sustava u postkomunisti\u010dkim dru\u0161tvima, istaknulo je vi\u0161e panelista.<\/p>\n

 <\/p>\n

Otvaranje tribine za pitanja iz publike rezultiralo je brojnim i zanimljivim pitanjima koja su dodatno naglasila aktualnost teme demokratskih revolucija 1989. za suvremenu Europu te ukazala na interes gra\u0111ana za diskusiju o suvremenoj povijesti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti Europe. Zanimljiva razmi\u0161ljanja sudionika panela ponudila su publici mogu\u0107nost uvida u tematiku demokratskih revolucija u nad-nacionalnom kontekstu te makar neke od njih potaknula na razmi\u0161ljanje i refleksiju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tribina je odr\u017eana u sklopu projekta \u201c”Reshaping the Image of democratic Revolutions 1989: European contemporary Perspectives and forgotten Lessons from the Past” koji koordinira Documenta, a financira Europska unija u sklopu programa \u201cEuropa za gra\u0111ane\u201d. Slijede\u0107a prilka za razgovor s gra\u0111anima o demokratskim revolucijama 1989. godine te o va\u017enosti za\u0161tite liberalne demokracije kao politi\u010dkog i vrijednosnog poretka ponuditi \u0107e serija javnih doga\u0111anja koncem travnja u Rijeci, Europskoj prijestolnici kulture 2020. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

Documenta – Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/demokratske-revolucije-1989.-i-suvremena-europa-izvje%C5%A1taj-s-tribine.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/demokratske-revolucije-1989.-i-suvremena-europa-najava-tribine.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

<\/h1>\n

<\/h1>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17823,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-17822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Tribina-Documenta.jpeg?fit=200%2C150&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":17822,"position":0},"title":"“Kali Sara”: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":17822,"position":1},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":17822,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":17822,"position":3},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":17822,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53206","url_meta":{"origin":17822,"position":5},"title":"Predavanje Olge Pelcer-Vuja\u010di\u0107 “Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom \"Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji\". Predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Olga Pelcer-Vuja\u010di\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Izlaganje je posve\u0107eno procesima urbanizacije i formiranja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17822"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17822\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17824,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17822\/revisions\/17824"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}