{"id":17822,"date":"2019-12-05T14:07:06","date_gmt":"2019-12-05T14:07:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17822"},"modified":"2019-12-05T14:07:06","modified_gmt":"2019-12-05T14:07:06","slug":"tribina-demokratske-revolucije-1989-i-suvremena-europa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17822","title":{"rendered":"Tribina \u201cDemokratske revolucije 1989. i suvremena Europa\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Povodom 30. godi\u0161njice demokratskih revolucija u srednjoj i isto\u010dnoj Europi, u zagreba\u010dkoj knji\u017enici \u201eBogdan Ogrizovi\u0107\u201c odr\u017eana je 25. studenog 2019. javna tribina.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Moderator tribine, Dr. Boris Stameni\u0107 iz Documente, u uvodnim rije\u010dima se osvrnuo na istaknuto mjesto \u201ePada Berlinskog zida\u201c u javnoj percepciji demokratskih revolucija 1989. godine u Europi te postavio uvodno pitanje o sli\u010dnostima i razlikama \u201e1989.\u201c u razli\u010ditim dr\u017eavama Isto\u010dnog bloka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. Annemarie Franke, povjesni\u010darka s fokusom na suvremenu povijest srednje i isto\u010dne Europe, te predstavnica Njema\u010dke u Europskoj mre\u017ei sje\u0107anje i solidarnost (ENRS) sa sjedi\u0161tem u Var\u0161avi, u uvodnim rije\u010dima osvrnula se na vlastitu percepciju politi\u010dkih doga\u0111aja 1989. godine koje je ispratila kao osamnaestgodi\u0161njakinja. Va\u017eno je naglasiti ulogu doga\u0111aja u Poljskoj i Ma\u0111arskoj u prolje\u0107e 1989. za kasnije doga\u0111aje u Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj, naglasila je Franke i konstatirala da po\u010detkom 1989. nitko nije predvi\u0111ao skori \u201ePad zida\u201c i ujedinjenje Njema\u010dke.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. Gruia Badescu, post-doktorand na Sveu\u010dili\u0161tu u Konstanzu u Njema\u010dkoj, osvrnuo se u nastavku na doga\u0111aje 1989. godine u svojoj domovini Rumunjskoj. Badescu je naglasio da doga\u0111aji u Rumunjskoj koncem 1989. i po\u010detkom 1990. i dalje izazivaju dru\u0161tvene podjele u Rumunjskoj te da nema dru\u0161tvenog konsenzusa oko pitanja \u0161to se to\u010dno dogodilo odnosno kako te doga\u0111aje treba vrednovati.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na ambivalentni polo\u017eaj demokratske revolucije u rumunjskoj kulturi sje\u0107anja osvrnuo se i profesor Christian Axboe Nielsen sa Sveu\u010dili\u0161ta u Aarhusu u Danskoj. U tom kontekstu Nielsen je publiku podsjetio i na sjajnu rumunjsku crnu komediju \u201e12:08 Isto\u010dno od Bukure\u0161ta\u201c koja u formi obljetni\u010dke debate u lokalnom tv studiju nepoznatnog provincijskog gradi\u0107a propituje pitanje individualnog i dru\u0161tvenog sje\u0107anja na revoluciju. U nastavku, profesor Nielsen osvrnuo se na pitanje o usporedivosti doga\u0111aja 1989. u razli\u010ditim Europskim zemljama te upozorio na zna\u010dajne razlike izme\u0111u pojedinih zemalja odnosno demokratskih revolucija unutar nekada\u0161njeg Isto\u010dnog bloka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Milo\u0161 Vukanovi\u0107 iz HIPMONT-a, Udru\u017eenja profesora istorije Crne Gore, publici je pribli\u017eio doga\u0111aje u Crnoj Gori 1989. te ukazao na neodvojivost dinamika u Crnoj Gori s doga\u0111anjima u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji i kasnijim dr\u017eavama sljednicama. Pored toga, Vukanovi\u0107 je govorio o krizi paradgime zaka\u0161njele demokratske tranzicije i europskog puta dr\u017eava Balkana \u010dija je realna perspektiva pridru\u017eenja Europskoj uniji u ovom trenutku vrlo upitna.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nastavak razgovora s panelistima o simboli\u010dkom i realnom zna\u010denju demokratskih revolucija 1989. za suvremena dru\u0161tva ukazao je s jedne strane na razli\u010ditosti koje \u201e1989. godina\u201c zauzima u kulturi sje\u0107anja pojedinih europskih dru\u0161tava, a s druge strane na politi\u010dku aktualnost pitanja o revoluciji. Posljedi\u010dno, ne postoji dru\u0161tveni konsenzus o pozitivnom vrednovanju demokratskih revolucija odnosno liberalne demokracije kao politi\u010dkog i vrijednosnog sustava u postkomunisti\u010dkim dru\u0161tvima, istaknulo je vi\u0161e panelista.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Otvaranje tribine za pitanja iz publike rezultiralo je brojnim i zanimljivim pitanjima koja su dodatno naglasila aktualnost teme demokratskih revolucija 1989. za suvremenu Europu te ukazala na interes gra\u0111ana za diskusiju o suvremenoj povijesti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti Europe. Zanimljiva razmi\u0161ljanja sudionika panela ponudila su publici mogu\u0107nost uvida u tematiku demokratskih revolucija u nad-nacionalnom kontekstu te makar neke od njih potaknula na razmi\u0161ljanje i refleksiju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tribina je odr\u017eana u sklopu projekta \u201c&#8221;Reshaping the Image of democratic Revolutions 1989: European contemporary Perspectives and forgotten Lessons from the Past&#8221; koji koordinira Documenta, a financira Europska unija u sklopu programa \u201cEuropa za gra\u0111ane\u201d. Slijede\u0107a prilka za razgovor s gra\u0111anima o demokratskim revolucijama 1989. godine te o va\u017enosti za\u0161tite liberalne demokracije kao politi\u010dkog i vrijednosnog poretka ponuditi \u0107e serija javnih doga\u0111anja koncem travnja u Rijeci, Europskoj prijestolnici kulture 2020. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Documenta &#8211; Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/demokratske-revolucije-1989.-i-suvremena-europa-izvje%C5%A1taj-s-tribine.html\">https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/demokratske-revolucije-1989.-i-suvremena-europa-izvje%C5%A1taj-s-tribine.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/demokratske-revolucije-1989.-i-suvremena-europa-najava-tribine.html\">https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/demokratske-revolucije-1989.-i-suvremena-europa-najava-tribine.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h1><\/h1>\n<h1><\/h1>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17823,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-17822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Tribina-Documenta.jpeg?fit=200%2C150&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":17822,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":17822,"position":1},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":17822,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":17822,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":17822,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52852,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52852","url_meta":{"origin":17822,"position":5},"title":"Vladan Vukli\u0161, &#8220;Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti promovirana knjiga Vladana Vukli\u0161a \"Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\". Knjiga povjesni\u010dara Vladana Vukli\u0161a prva je sveobuhvatna analiza teme jugoslavenskih sudionika \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata. Bogato dokumentirana arhivskim izvorima i biografskom i autobiografskom gra\u0111om, knjiga osvjetljava ne samo nepoznate, cenzurirane ili mitologizirane aspekte\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17822"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17822\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17824,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17822\/revisions\/17824"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}