{"id":17703,"date":"2019-11-29T14:39:53","date_gmt":"2019-11-29T14:39:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17703"},"modified":"2019-11-29T14:39:53","modified_gmt":"2019-11-29T14:39:53","slug":"latinka-perovic-ruske-ideje-i-srpske-replike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17703","title":{"rendered":"Latinka Perovi\u0107, \u201eRuske ideje i srpske replike\u201c"},"content":{"rendered":"<p>IKD \u201eUniversity press \u2013 Magistrat izdanja\u201c iz Sarajeva je objavilo novu knjigu pod naslovom \u201eRuske ideje i srpske replike (uvodi u \u010ditanja istorijskih izvora)\u201c, autorice Latinke Perovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Latinka Perovi\u0107 je ro\u0111ena 1933. godine u Kragujevcu. Studij povijesti, kao i postdiplomske studije, zavr\u0161ila je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a doktorirala je na Fakultetu politi\u010dkih nauka 1975. godine. Do 1972. sudjelovala je u politi\u010dkom \u017eivotu Jugoslavije. Od 1969. do 1972. godine bila je sekretar CK SK Srbije, kada je podnijela ostavku. Od tada se posvetila povijesnim istra\u017eivanjima. Radila je u Institutu za istoriju radni\u010dkog pokreta Srbije (kasnije Institut za noviju istoriju Srbije). Od 1993. do 1998. godine bila je glavni i odgovorni urednik \u010dasopisa <em>Tokovi istorije<\/em>. U svojim tekstovima i studijama o suvremenoj Srbiji \u010desto nagla\u0161ava da Srbija ima potrebu za politi\u010darom koji \u0107e javno preuzeti odgovornost za zlo\u010dine po\u010dinjene u ratovima nastalim raspadom Jugoslavije, kako bi se pomoglo pomirenje sa susjednim dr\u017eavama i sprije\u010dilo ponavljanje sli\u010dne tragedije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjiga <em>Ruske ideje i srpske replike<\/em> je zbirka uvodnih tekstova za dvadesetak zbirki izvora koje je autorica pripremila i objavila od krajem 1980-tih do po\u010detka 2000-tih godina. Jedna od temeljnih tema ove knjige je \u201eruski uticaj na razvitak dru\u0161tvenih ideja u Srbiji\u201c. Knjiga ima veliku nau\u010dnu vrijednost, a va\u017ena je i za razumijevanje savremenih odnosa na Balkanu i raznih uticaja na razvoj ovog dijela svijeta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjigu mo\u017eete naru\u010diti putem e-maila: <a href=\"mailto:unipress@bih.net.ba\">unipress@bih.net.ba<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Ruske ideje i srpske replike (<\/em>uvodi u \u010ditanja istorijskih izvora) \u2013 Tek u du\u017eoj perspektivi postaje jasno da su ideje ruskog narodnja\u010dkog socijalizma ostale o\u010duvane i ispod marksisti\u010dke aure. Kao i da se, u okviru jedinstvenog teorijskog kruga, promena najkasnije ose\u0107a na njegovoj periferiji. Slabljenje ortodoksije na periferiji nije uvek u srazmeri sa brzinom kojom se sredi\u0161na ideja teorijskog kruga istorijski iscrpljuje u centru. U svakom slu\u010daju, bez prou\u010davanja narodnja\u010dkog socijalizma u Rusiji, i njegovog odjeka u Srbiji, nije mogu\u0107e razumeti ni razvoj u 20. veku. Ni tamo, ni ovde. (Latinka Perovi\u0107, Beograd, maja 1993)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nova knjiga Latinke Perovi\u0107, istaknute srpske nau\u010dnice, nau\u010dnog savetnika Instituta za savremenu istoriju Srbije, Ruske ideje i srpske replike, originalna je ve\u0107 po svome \u017eanru. To nije ve\u0107 odavno uobi\u010dajen zbornik autorskih tekstova objedinjenih istom tematikom, ve\u0107 zbirka uvodnih tekstova (predgovora) za dvadeset zbirki izvora koje je ona pripremila i izdala od kraja 1980-ih pa do po\u010detka 2000-ih godina. Reklo bi se \u2013kakvog uop\u0161te nau\u010dno-prakti\u010dnog smisla mo\u017ee imati uvod za izvore, koji vi\u0161e treba da ispunjava komorne informacione zadatke: predstaviti autora, okarakterisati materijale, opisati kulturno-istorijski fon njihovog pojavljivanja? Istra\u017eiva\u010dki rad s njima, po pravilu, dolazi tek u slede\u0107oj etapi i sa drugim ljudima. Sve je uglavnom tako i bilo \u2013 donedavno! \u2013 Andrej Leonidovi\u010d \u0160emjakin<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvori:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/historiografija.ba\/ruske-ideje-i-srpske-replike.php\">http:\/\/historiografija.ba\/ruske-ideje-i-srpske-replike.php<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/dereta.rs\/d3130177-edd1-4c14-80d6-52d218207e8f\/Ruske-ideje-i-srpske-replike.aspx#.XeEnOtUo-Uk\">https:\/\/dereta.rs\/d3130177-edd1-4c14-80d6-52d218207e8f\/Ruske-ideje-i-srpske-replike.aspx#.XeEnOtUo-Uk<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17704,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17703","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Latinka-PEROVIC-IDEJE-REPLIKE.jpg?fit=640%2C973&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55476,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55476","url_meta":{"origin":17703,"position":0},"title":"Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za noviju istoriju Srbije \u0107e od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu organizovati Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eIstorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. Dva uspe\u0161no organizovana skupa mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora (2024, 2025) i izuzetno pozitivni utisci u\u010desnika dali su nam povoda da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":17703,"position":1},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55813,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55813","url_meta":{"origin":17703,"position":2},"title":"Odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Instituta za noviju istoriju Srbije od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu je odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. U\u010desnici ove va\u017ene konferencije bili su doktorandi i mladi doktori nauka (ukupno 32) iz biv\u0161ih jugoslovenskih republika. Oni su,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54967,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54967","url_meta":{"origin":17703,"position":3},"title":"Milan Ristovi\u0107, \u201eUti\u0161ani glasovi. Iz istorije obi\u010dnih ljudi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Devedesetih godina pro\u0161log veka pojavili su se mla\u0111i i hrabriji istori\u010dari pi\u0161u\u0107i eseje o malim sudbinama pojedinaca u vihorima tih ogromnih prevrata sveta. \u017deleli su da makar naknadno ostave trag dostojanstvu nepravedno nazvanom Mali \u010dovek. Pokazali su da istorijska faktografija nudi beskona\u010dno mnogo izuzetnih pri\u010da koje ravnopravno i jednako zanimljivim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Utisani-glasovi.jpg?fit=373%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55584,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55584","url_meta":{"origin":17703,"position":4},"title":"Zbornik radova &#8220;Simboli\u010dno i stvarno u Ustavu SFRJ iz 1974. godine: istorijska i pravna perspektiva&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Urednici: Violeta Be\u0161irevi\u0107, Aleksandar R. Mileti\u0107, Marko Bo\u017ei\u0107, Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107Izdava\u010d: Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, Pravni fakultet Univerziteta UnionZbirka: Zbornici radova br. 33Godina: 2026Jezik: srpski, 530 str.ISBN: 978-86-7005-213-0 UVOD Violeta Be\u0161irevi\u0107, Aleksandar R. Mileti\u0107, Marko Bo\u017ei\u0107, Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107Pravnici i istori\u010dari o poslednjem Ustavu SFRJ OD AMANDMANA DO ARMAGEDONA Nenad\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55828","url_meta":{"origin":17703,"position":5},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201eKo i kako danas istra\u017euje istoriju Jugoslavije?\u201d u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru programa skupa,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d odr\u017ean je 3. oktobra 2026. u Konferencijskoj sali Instituta za noviju istoriju Srbije u Beogradu i okrugli sto \u201eKo i kako danas istra\u017euje istoriju Jugoslavije?\u201d. Razgovor su otvorili i vodili dr Ognjen Tomi\u0107, dr Ana Radakovi\u0107 i msr\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Okrugli-stol-2.jpg?fit=1200%2C592&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Okrugli-stol-2.jpg?fit=1200%2C592&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Okrugli-stol-2.jpg?fit=1200%2C592&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Okrugli-stol-2.jpg?fit=1200%2C592&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Okrugli-stol-2.jpg?fit=1200%2C592&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17703"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17705,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703\/revisions\/17705"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17704"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17703"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17703"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17703"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}