{"id":17703,"date":"2019-11-29T14:39:53","date_gmt":"2019-11-29T14:39:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17703"},"modified":"2019-11-29T14:39:53","modified_gmt":"2019-11-29T14:39:53","slug":"latinka-perovic-ruske-ideje-i-srpske-replike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17703","title":{"rendered":"Latinka Perovi\u0107, \u201eRuske ideje i srpske replike\u201c"},"content":{"rendered":"

IKD \u201eUniversity press \u2013 Magistrat izdanja\u201c iz Sarajeva je objavilo novu knjigu pod naslovom \u201eRuske ideje i srpske replike (uvodi u \u010ditanja istorijskih izvora)\u201c, autorice Latinke Perovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Latinka Perovi\u0107 je ro\u0111ena 1933. godine u Kragujevcu. Studij povijesti, kao i postdiplomske studije, zavr\u0161ila je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a doktorirala je na Fakultetu politi\u010dkih nauka 1975. godine. Do 1972. sudjelovala je u politi\u010dkom \u017eivotu Jugoslavije. Od 1969. do 1972. godine bila je sekretar CK SK Srbije, kada je podnijela ostavku. Od tada se posvetila povijesnim istra\u017eivanjima. Radila je u Institutu za istoriju radni\u010dkog pokreta Srbije (kasnije Institut za noviju istoriju Srbije). Od 1993. do 1998. godine bila je glavni i odgovorni urednik \u010dasopisa Tokovi istorije<\/em>. U svojim tekstovima i studijama o suvremenoj Srbiji \u010desto nagla\u0161ava da Srbija ima potrebu za politi\u010darom koji \u0107e javno preuzeti odgovornost za zlo\u010dine po\u010dinjene u ratovima nastalim raspadom Jugoslavije, kako bi se pomoglo pomirenje sa susjednim dr\u017eavama i sprije\u010dilo ponavljanje sli\u010dne tragedije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Ruske ideje i srpske replike<\/em> je zbirka uvodnih tekstova za dvadesetak zbirki izvora koje je autorica pripremila i objavila od krajem 1980-tih do po\u010detka 2000-tih godina. Jedna od temeljnih tema ove knjige je \u201eruski uticaj na razvitak dru\u0161tvenih ideja u Srbiji\u201c. Knjiga ima veliku nau\u010dnu vrijednost, a va\u017ena je i za razumijevanje savremenih odnosa na Balkanu i raznih uticaja na razvoj ovog dijela svijeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjigu mo\u017eete naru\u010diti putem e-maila: unipress@bih.net.ba<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ruske ideje i srpske replike (<\/em>uvodi u \u010ditanja istorijskih izvora) \u2013 Tek u du\u017eoj perspektivi postaje jasno da su ideje ruskog narodnja\u010dkog socijalizma ostale o\u010duvane i ispod marksisti\u010dke aure. Kao i da se, u okviru jedinstvenog teorijskog kruga, promena najkasnije ose\u0107a na njegovoj periferiji. Slabljenje ortodoksije na periferiji nije uvek u srazmeri sa brzinom kojom se sredi\u0161na ideja teorijskog kruga istorijski iscrpljuje u centru. U svakom slu\u010daju, bez prou\u010davanja narodnja\u010dkog socijalizma u Rusiji, i njegovog odjeka u Srbiji, nije mogu\u0107e razumeti ni razvoj u 20. veku. Ni tamo, ni ovde. (Latinka Perovi\u0107, Beograd, maja 1993)<\/p>\n

 <\/p>\n

Nova knjiga Latinke Perovi\u0107, istaknute srpske nau\u010dnice, nau\u010dnog savetnika Instituta za savremenu istoriju Srbije, Ruske ideje i srpske replike, originalna je ve\u0107 po svome \u017eanru. To nije ve\u0107 odavno uobi\u010dajen zbornik autorskih tekstova objedinjenih istom tematikom, ve\u0107 zbirka uvodnih tekstova (predgovora) za dvadeset zbirki izvora koje je ona pripremila i izdala od kraja 1980-ih pa do po\u010detka 2000-ih godina. Reklo bi se \u2013kakvog uop\u0161te nau\u010dno-prakti\u010dnog smisla mo\u017ee imati uvod za izvore, koji vi\u0161e treba da ispunjava komorne informacione zadatke: predstaviti autora, okarakterisati materijale, opisati kulturno-istorijski fon njihovog pojavljivanja? Istra\u017eiva\u010dki rad s njima, po pravilu, dolazi tek u slede\u0107oj etapi i sa drugim ljudima. Sve je uglavnom tako i bilo \u2013 donedavno! \u2013 Andrej Leonidovi\u010d \u0160emjakin<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

http:\/\/historiografija.ba\/ruske-ideje-i-srpske-replike.php<\/a><\/p>\n

https:\/\/dereta.rs\/d3130177-edd1-4c14-80d6-52d218207e8f\/Ruske-ideje-i-srpske-replike.aspx#.XeEnOtUo-Uk<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17704,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17703","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Latinka-PEROVIC-IDEJE-REPLIKE.jpg?fit=640%2C973&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":17703,"position":0},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":17703,"position":1},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53220,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53220","url_meta":{"origin":17703,"position":2},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Tri","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva na jo\u0161 jednu filmsku ve\u010der, u suradnji sa Klubom studenata etnologije i kulturne antropologije KSEKA, ovog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 19:30h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u dvorani D4. Ovaj put se bavimo doma\u0107om suvremenom povije\u0161\u0107u, temom koja nam je gotovo svima\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":17703,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":17703,"position":4},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":17703,"position":5},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17703"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17705,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703\/revisions\/17705"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17704"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17703"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17703"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17703"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}