{"id":17703,"date":"2019-11-29T14:39:53","date_gmt":"2019-11-29T14:39:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17703"},"modified":"2019-11-29T14:39:53","modified_gmt":"2019-11-29T14:39:53","slug":"latinka-perovic-ruske-ideje-i-srpske-replike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17703","title":{"rendered":"Latinka Perovi\u0107, \u201eRuske ideje i srpske replike\u201c"},"content":{"rendered":"

IKD \u201eUniversity press \u2013 Magistrat izdanja\u201c iz Sarajeva je objavilo novu knjigu pod naslovom \u201eRuske ideje i srpske replike (uvodi u \u010ditanja istorijskih izvora)\u201c, autorice Latinke Perovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Latinka Perovi\u0107 je ro\u0111ena 1933. godine u Kragujevcu. Studij povijesti, kao i postdiplomske studije, zavr\u0161ila je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a doktorirala je na Fakultetu politi\u010dkih nauka 1975. godine. Do 1972. sudjelovala je u politi\u010dkom \u017eivotu Jugoslavije. Od 1969. do 1972. godine bila je sekretar CK SK Srbije, kada je podnijela ostavku. Od tada se posvetila povijesnim istra\u017eivanjima. Radila je u Institutu za istoriju radni\u010dkog pokreta Srbije (kasnije Institut za noviju istoriju Srbije). Od 1993. do 1998. godine bila je glavni i odgovorni urednik \u010dasopisa Tokovi istorije<\/em>. U svojim tekstovima i studijama o suvremenoj Srbiji \u010desto nagla\u0161ava da Srbija ima potrebu za politi\u010darom koji \u0107e javno preuzeti odgovornost za zlo\u010dine po\u010dinjene u ratovima nastalim raspadom Jugoslavije, kako bi se pomoglo pomirenje sa susjednim dr\u017eavama i sprije\u010dilo ponavljanje sli\u010dne tragedije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Ruske ideje i srpske replike<\/em> je zbirka uvodnih tekstova za dvadesetak zbirki izvora koje je autorica pripremila i objavila od krajem 1980-tih do po\u010detka 2000-tih godina. Jedna od temeljnih tema ove knjige je \u201eruski uticaj na razvitak dru\u0161tvenih ideja u Srbiji\u201c. Knjiga ima veliku nau\u010dnu vrijednost, a va\u017ena je i za razumijevanje savremenih odnosa na Balkanu i raznih uticaja na razvoj ovog dijela svijeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjigu mo\u017eete naru\u010diti putem e-maila: unipress@bih.net.ba<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ruske ideje i srpske replike (<\/em>uvodi u \u010ditanja istorijskih izvora) \u2013 Tek u du\u017eoj perspektivi postaje jasno da su ideje ruskog narodnja\u010dkog socijalizma ostale o\u010duvane i ispod marksisti\u010dke aure. Kao i da se, u okviru jedinstvenog teorijskog kruga, promena najkasnije ose\u0107a na njegovoj periferiji. Slabljenje ortodoksije na periferiji nije uvek u srazmeri sa brzinom kojom se sredi\u0161na ideja teorijskog kruga istorijski iscrpljuje u centru. U svakom slu\u010daju, bez prou\u010davanja narodnja\u010dkog socijalizma u Rusiji, i njegovog odjeka u Srbiji, nije mogu\u0107e razumeti ni razvoj u 20. veku. Ni tamo, ni ovde. (Latinka Perovi\u0107, Beograd, maja 1993)<\/p>\n

 <\/p>\n

Nova knjiga Latinke Perovi\u0107, istaknute srpske nau\u010dnice, nau\u010dnog savetnika Instituta za savremenu istoriju Srbije, Ruske ideje i srpske replike, originalna je ve\u0107 po svome \u017eanru. To nije ve\u0107 odavno uobi\u010dajen zbornik autorskih tekstova objedinjenih istom tematikom, ve\u0107 zbirka uvodnih tekstova (predgovora) za dvadeset zbirki izvora koje je ona pripremila i izdala od kraja 1980-ih pa do po\u010detka 2000-ih godina. Reklo bi se \u2013kakvog uop\u0161te nau\u010dno-prakti\u010dnog smisla mo\u017ee imati uvod za izvore, koji vi\u0161e treba da ispunjava komorne informacione zadatke: predstaviti autora, okarakterisati materijale, opisati kulturno-istorijski fon njihovog pojavljivanja? Istra\u017eiva\u010dki rad s njima, po pravilu, dolazi tek u slede\u0107oj etapi i sa drugim ljudima. Sve je uglavnom tako i bilo \u2013 donedavno! \u2013 Andrej Leonidovi\u010d \u0160emjakin<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

http:\/\/historiografija.ba\/ruske-ideje-i-srpske-replike.php<\/a><\/p>\n

https:\/\/dereta.rs\/d3130177-edd1-4c14-80d6-52d218207e8f\/Ruske-ideje-i-srpske-replike.aspx#.XeEnOtUo-Uk<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17704,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17703","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Latinka-PEROVIC-IDEJE-REPLIKE.jpg?fit=640%2C973&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":17703,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":17703,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":17703,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":17703,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":17703,"position":4},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":17703,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17703"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17705,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703\/revisions\/17705"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17704"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17703"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17703"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17703"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}