{"id":17703,"date":"2019-11-29T14:39:53","date_gmt":"2019-11-29T14:39:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17703"},"modified":"2019-11-29T14:39:53","modified_gmt":"2019-11-29T14:39:53","slug":"latinka-perovic-ruske-ideje-i-srpske-replike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17703","title":{"rendered":"Latinka Perovi\u0107, \u201eRuske ideje i srpske replike\u201c"},"content":{"rendered":"

IKD \u201eUniversity press \u2013 Magistrat izdanja\u201c iz Sarajeva je objavilo novu knjigu pod naslovom \u201eRuske ideje i srpske replike (uvodi u \u010ditanja istorijskih izvora)\u201c, autorice Latinke Perovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Latinka Perovi\u0107 je ro\u0111ena 1933. godine u Kragujevcu. Studij povijesti, kao i postdiplomske studije, zavr\u0161ila je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a doktorirala je na Fakultetu politi\u010dkih nauka 1975. godine. Do 1972. sudjelovala je u politi\u010dkom \u017eivotu Jugoslavije. Od 1969. do 1972. godine bila je sekretar CK SK Srbije, kada je podnijela ostavku. Od tada se posvetila povijesnim istra\u017eivanjima. Radila je u Institutu za istoriju radni\u010dkog pokreta Srbije (kasnije Institut za noviju istoriju Srbije). Od 1993. do 1998. godine bila je glavni i odgovorni urednik \u010dasopisa Tokovi istorije<\/em>. U svojim tekstovima i studijama o suvremenoj Srbiji \u010desto nagla\u0161ava da Srbija ima potrebu za politi\u010darom koji \u0107e javno preuzeti odgovornost za zlo\u010dine po\u010dinjene u ratovima nastalim raspadom Jugoslavije, kako bi se pomoglo pomirenje sa susjednim dr\u017eavama i sprije\u010dilo ponavljanje sli\u010dne tragedije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Ruske ideje i srpske replike<\/em> je zbirka uvodnih tekstova za dvadesetak zbirki izvora koje je autorica pripremila i objavila od krajem 1980-tih do po\u010detka 2000-tih godina. Jedna od temeljnih tema ove knjige je \u201eruski uticaj na razvitak dru\u0161tvenih ideja u Srbiji\u201c. Knjiga ima veliku nau\u010dnu vrijednost, a va\u017ena je i za razumijevanje savremenih odnosa na Balkanu i raznih uticaja na razvoj ovog dijela svijeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjigu mo\u017eete naru\u010diti putem e-maila: unipress@bih.net.ba<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ruske ideje i srpske replike (<\/em>uvodi u \u010ditanja istorijskih izvora) \u2013 Tek u du\u017eoj perspektivi postaje jasno da su ideje ruskog narodnja\u010dkog socijalizma ostale o\u010duvane i ispod marksisti\u010dke aure. Kao i da se, u okviru jedinstvenog teorijskog kruga, promena najkasnije ose\u0107a na njegovoj periferiji. Slabljenje ortodoksije na periferiji nije uvek u srazmeri sa brzinom kojom se sredi\u0161na ideja teorijskog kruga istorijski iscrpljuje u centru. U svakom slu\u010daju, bez prou\u010davanja narodnja\u010dkog socijalizma u Rusiji, i njegovog odjeka u Srbiji, nije mogu\u0107e razumeti ni razvoj u 20. veku. Ni tamo, ni ovde. (Latinka Perovi\u0107, Beograd, maja 1993)<\/p>\n

 <\/p>\n

Nova knjiga Latinke Perovi\u0107, istaknute srpske nau\u010dnice, nau\u010dnog savetnika Instituta za savremenu istoriju Srbije, Ruske ideje i srpske replike, originalna je ve\u0107 po svome \u017eanru. To nije ve\u0107 odavno uobi\u010dajen zbornik autorskih tekstova objedinjenih istom tematikom, ve\u0107 zbirka uvodnih tekstova (predgovora) za dvadeset zbirki izvora koje je ona pripremila i izdala od kraja 1980-ih pa do po\u010detka 2000-ih godina. Reklo bi se \u2013kakvog uop\u0161te nau\u010dno-prakti\u010dnog smisla mo\u017ee imati uvod za izvore, koji vi\u0161e treba da ispunjava komorne informacione zadatke: predstaviti autora, okarakterisati materijale, opisati kulturno-istorijski fon njihovog pojavljivanja? Istra\u017eiva\u010dki rad s njima, po pravilu, dolazi tek u slede\u0107oj etapi i sa drugim ljudima. Sve je uglavnom tako i bilo \u2013 donedavno! \u2013 Andrej Leonidovi\u010d \u0160emjakin<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

http:\/\/historiografija.ba\/ruske-ideje-i-srpske-replike.php<\/a><\/p>\n

https:\/\/dereta.rs\/d3130177-edd1-4c14-80d6-52d218207e8f\/Ruske-ideje-i-srpske-replike.aspx#.XeEnOtUo-Uk<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17704,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17703","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Latinka-PEROVIC-IDEJE-REPLIKE.jpg?fit=640%2C973&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":17703,"position":0},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":17703,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":17703,"position":2},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":17703,"position":3},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":17703,"position":4},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":17703,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17703"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17705,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17703\/revisions\/17705"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17704"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17703"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17703"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17703"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}