{"id":17640,"date":"2019-11-26T10:45:22","date_gmt":"2019-11-26T10:45:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17640"},"modified":"2019-11-26T10:45:22","modified_gmt":"2019-11-26T10:45:22","slug":"izlozba-umjetnost-i-zivot-su-jedno-udruzenje-umjetnika-zemlja-1929-1935","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17640","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cUmjetnost i \u017eivot su jedno: Udru\u017eenje umjetnika Zemlja 1929.-1935.\u201d"},"content":{"rendered":"<p>U Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu 28. studenog 2019. godine otvara se izlo\u017eba <strong>\u201eUmjetnost i \u017eivot su jedno\u02dd: Udru\u017eenje umjetnika Zemlja 1929.-1935.<\/strong> autora dr. sc. Petra Preloga kojom \u0107e se obilje\u017eiti 90 godina od osnutka Udru\u017eenja umjetnika Zemlja, osnovanog 1929. godine. Udru\u017eenje umjetnika Zemlja jedna je od klju\u010dnih hrvatskih umjetni\u010dkih skupina me\u0111uratnoga razdoblja. \u0160tovi\u0161e, Zemlja je \u2013 uzimaju\u0107i u obzir osnovne ciljeve njezina djelovanja \u2013 jedinstvena pojava u cjelokupnoj nacionalnoj modernoj umjetnosti: ne postoji, naime, skupina umjetnika koja je poput Zemlje, temeljem \u010dvrstog i razra\u0111enog programa, uspjela okupiti velik broj slikara, kipara i arhitekata, a da je pritom iz temelja promijenila hrvatsku umjetni\u010dku pozornicu. Bila je to organizirana umjetni\u010dka mre\u017ea s lijevom politi\u010dkom orijentacijom i izrazito dru\u0161tveno anga\u017eiranom motivacijom, koja je te\u017eila promjeni dominantnih dru\u0161tvenih vrijednosti uspostavljanjem novih, jasno artikuliranih umjetni\u010dkih strategija kao produkta kolektivnog djelovanja. Kritika suvremenog dru\u0161tva na motivskoj se razini temeljila ponajprije kroz vizualnu interpretaciju mnogih problema suvremene urbane i ruralne svakodnevice. S druge strane, djelovanje Zemlje pripadalo je i domeni kulturnog nacionalizma jer je jedan od va\u017enih programskih ciljeva bio stvaranje nacionalnog umjetni\u010dkog izraza, onoga koji svojim obilje\u017ejima treba biti autohton, specifi\u010dan i nezavisan od glavnih strujanja tada\u0161nje europske umjetnosti. Rije\u010d je o sveobuhvatnom dru\u0161tvenom i kulturnom projektu koji je nastojao likovno opismeniti i najsiroma\u0161nije slojeve dru\u0161tva te istodobno izmijeniti profil publike koju je do tada \u010dinio isklju\u010divo gra\u0111anski dru\u0161tveni sloj. Produkti djelovanja protagonista Zemlje bili su raznoliki: od crte\u017ea i slika, do urbanisti\u010dkih projekata. Posebna je pozornost usmjeravana na pu\u010dke umjetni\u010dke izri\u010daje, od pu\u010dkog graditeljstva do slikarstva seljaka, a problem formulacije likovnog izraza s nacionalnim karakteristikama nije \u2013 posebice u Zemljinoj va\u017enoj arhitektonskoj dionici \u2013 u potpunosti zatvorio poglede prema suvremenim zbivanjima u europskim umjetni\u010dkim sredi\u0161tima. \u0160tovi\u0161e, arhitektura Zemlje svojim je obilje\u017ejima bila u skladu sa suvremenim naprednim europskim arhitektonskim tendencijama.<\/p>\n<p>Na izlo\u017ebi pod radnim naslovom s citatom iz manifesta Udru\u017eenja autora Drage Iblera (\u201eUmjetnost i \u017eivot su jedno\u201c) \u2013 javnosti \u0107e se predstaviti reprezentativan presjek djelovanja protagonista Zemlje: slike, crte\u017ei, grafike, skulpture, arhitektonski i urbanisti\u010dki projekti te dokumentarni materijal. Izlo\u017eit \u0107e se djela Krste Hegedu\u0161i\u0107a (ideologa, pokreta\u010da i autora Zemljina programa), Lea Juneka, Otona Postru\u017enika, Marijana Detonija, \u0110ure Tiljka, Omera Mujad\u017ei\u0107a, Ivana Tabakovi\u0107a, Vinka Grdana, Kamila Ru\u017ei\u010dke, Ede Kova\u010devi\u0107a, Kamila Tompe, Ernesta Toma\u0161evi\u0107a, \u017deljka Hegedu\u0161i\u0107a, Ivana Generali\u0107a, Franje Mraza, Vilima Sve\u010dnjaka, Fedora Vai\u0107a, Antuna Mezdji\u0107a, Branke Frange\u0161 Hegedu\u0161i\u0107, Petra Smaji\u0107a, Vanje Radau\u0161a, Drage Iblera (autora manifesta i predsjednika Udru\u017eenja), Drage Gali\u0107a, Stjepana Gombo\u0161a, Mladena Kauzlari\u0107a, Lavoslava Horvata, Stjepana Plani\u0107a, Zdenka Stri\u017ei\u0107a i arhitekata Radne grupe Zagreb. Izlo\u017ebom \u0107e se problemski zahvatiti temeljena obilje\u017eja Zemljina djelovanja: ideolo\u0161ka dimenzija vezana uz politi\u010dki i dru\u0161tveni \u017eivot, ideja o potrebi oblikovanja nacionalnog likovnog izraza (koja se uklapa u dominantne tendencije kulturnog nacionalizma me\u0111uratnog razdoblja), odnos prema suvremenim kretanjima u europskoj umjetnosti, presudna uloga Zemlje u stvaranju kompleksa hrvatske naivne umjetnosti.<\/p>\n<p>Pojava Udru\u017eenja umjetnika Zemlja iz temelja je promijenila hrvatsku me\u0111uratnu umjetni\u010dku pozornicu. Usvajanjem Statuta 25. velja\u010de 1929. po\u010delo je slu\u017ebeno djelovanje umjetni\u010dke skupine, na \u010delu s predsjednikom Dragom Iblerom i tajnikom Krstom Hegedu\u0161i\u0107em, \u010diji su ciljevi bili jasno zacrtani, a na\u010dini na koje bi se oni trebali ostvariti na teorijskoj razini \u010dvrsto argumentirani. Zemlja je sna\u017eno utjecala na doga\u0111anja u hrvatskoj umjetnosti, ali i \u0161ire \u2013 na cjelokupnu kulturnu pozornicu me\u0111uratne multinacionalne jugoslavenske dr\u017eavne zajednice. Ako pa\u017eljivo sagledamo djelovanje svih protagonista Udru\u017eenja \u2013 kako \u010dlanova i izlaga\u010da na izlo\u017ebama, tako i onih koji su mu na ovaj ili onaj na\u010din bili bliski \u2013 u prvome planu pojavit \u0107e se dvije te\u017enje. One svjedo\u010de o obilje\u017ejima umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva koja dotad u hrvatskoj kulturi nisu bila artikulirana. Prva je te\u017enja ona o nu\u017enosti \u0161to tje\u0161njeg povezivanja umjetnosti i \u017eivota samoga, posebice u smislu aktivnoga dru\u0161tvenog djelovanja i tematiziranja dru\u0161tvene stvarnosti u gradu i predgra\u0111u te na selu, dok druga name\u0107e zajedni\u010dki nastup svih vidova umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva u svrhu postizanja zadanog cilja.<\/p>\n<p>Iako je djelovanje Udru\u017eenja umjetnika Zemlja pretpostavljalo homogenost u svakom smislu, pokazalo se da je rije\u010d o iznimno heterogenoj grupaciji, kako na poeti\u010dkoj razini, tako i na onoj ideolo\u0161koj. Stoga nije lako donijeti jednostavan i jednozna\u010dan zaklju\u010dak koji bi mogao obuhvati sve dimenzije ove va\u017ene umjetni\u010dke i dru\u0161tvene pojave u hrvatskome me\u0111ura\u0107u. Zemljini ciljevi bili su nedvojbeno plemeniti: \u017eeljelo se izmijeniti kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo s velikim brojem siroma\u0161nih i obespravljenih ljudi, pribli\u017eiti se tom zapostavljenom dru\u0161tvenom sloju tematiziraju\u0107i njegovu \u017eivotnu svakodnevicu, aktivno ga uklju\u010diti putem umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva u dru\u0161tveni \u017eivot te unaprijediti na\u010dine njegova stanovanja u gradu i na selu. Izlo\u017ebena aktivnost tako\u0111er je bila znatna. U svome relativno kratkom postojanju Udru\u017eenje je organiziralo pet izlo\u017eaba u Zagrebu te po jednu u Parizu, Sofiji i Beogradu, a njegovi \u010dlanovi su izme\u0111u 1929. i 1935. recentnu produkciju predstavili i na skupnim izlo\u017ebama u inozemstvu, u Barceloni, Londonu i Ljubljani. Na osam Zemljinih izlo\u017eba (uklju\u010duju\u0107i i onu policijski zabranjenu) sudjelovalo je trideset i sedam umjetnika te tri gostuju\u0107e umjetni\u010dke skupine (Radna grupa Zagreb, Novi umjetnici iz Sofije i Radni\u010dka slikarska \u0161kola Petra Dobrovi\u0107a iz Beograda), a sami <em>zemlja\u0161i<\/em> izlo\u017eili su vi\u0161e od devet stotina radova. I topografija Zagreba bila je obilje\u017eena njihovim djelovanjem: izlagali su u Salonu Ullrich i Umjetni\u010dkom paviljonu, sastajali se u glasovitoj kavani Corso i restoranu hotela Esplanade, u Iblerovu atelijeru na zagreba\u010dkoj Akademiji te u \u0110or\u0111i\u0107evoj ulici 7, u \u201esalonu\u201c ruske knji\u017eevnice i prevoditeljice Irine Aleksander, va\u017ene osobnosti u krugu zagreba\u010dke lijevo orijentirane intelektualne elite. Zemlja je dakle, u godinama svoga postojanja, posjedovala iznimno va\u017enu ulogu na hrvatskoj umjetni\u010dkoj pozornici, promoviraju\u0107i nove ideje i aktivno djeluju\u0107i na mnogim poljima. Ideolo\u0161ki habitus Krste Hegedu\u0161i\u0107a \u2013 sredi\u0161nje osobnosti Udru\u017eenja \u2013 nepovratno je odredio i osnovna obilje\u017eja Zemlje kao skupne pojave. On ju je pozicionirao u rasponu od dru\u0161tvene anga\u017eiranosti do kulturnog nacionalizma: zagovarao je umjetnost u kojoj su te\u017enja za nacionalnim, nezavisnim umjetni\u010dkim izrazom i izravan dru\u0161tveni anga\u017eman s pozicije politi\u010dke ljevice bile dvije temeljne pokreta\u010dke odrednice. Unato\u010d tome \u0161to idejni temelji Zemlje nisu bili ostvareni \u2013 jer su zapravo bili neostvarivi \u2013 ona je postala i ostala vrijedno svjedo\u010danstvo o jednome burnom povijesnom trenutku, o dru\u0161tvu u jednoj nefunkcionalnoj dr\u017eavnoj zajednici, o mnogim zapletenim politi\u010dkim odnosima te, naposljetku, o umjetnosti koja se nije ustru\u010davala pred sebe postaviti i najslo\u017eenije zadatke.<\/p>\n<p>iz teksta Petra Preloga, autora izlo\u017ebe<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Umjetnost i \u017eivot su jedno: Udru\u017eenje umjetnika Zemlja 1929.-1935.<\/strong><\/p>\n<p>28. studeni 2019. \u2013 1.o\u017eujka 2020.<\/p>\n<p><strong>Autor izlo\u017ebe:<\/strong> \u00a0dr. sc. Petar Prelog<br \/>\n<strong>Kustosica izlo\u017ebe:<\/strong> Danijela Markovi\u0107<\/p>\n<p><strong>Autori tekstova i tematskih cjelina:<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>dr. sc. Petar Prelog, slikarstvo<\/li>\n<li>dr. sc. Tamara Bja\u017ei\u0107 Klarin, arhitektura<\/li>\n<li>dr. sc. Svjetlana Sumpor, naiva<\/li>\n<li>Darija Alujevi\u0107, skulptura<\/li>\n<li>dr. sc. Suzana Le\u010dek, povijesni kontekst<\/li>\n<li>dr. sc. \u017deljka \u010corak, esej<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/gkd.hr\/izlozba\/umjetnost-i-zivot-su-jedno-udruzenje-umjetnika-zemlja-1929-1935\/\">http:\/\/gkd.hr\/izlozba\/umjetnost-i-zivot-su-jedno-udruzenje-umjetnika-zemlja-1929-1935\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17641,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-17640","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/gkd-zemlja.jpg?fit=1004%2C628&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":17640,"position":0},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":17640,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":17640,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":17640,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":17640,"position":4},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":17640,"position":5},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17640","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17640"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17640\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17642,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17640\/revisions\/17642"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17641"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}