{"id":17640,"date":"2019-11-26T10:45:22","date_gmt":"2019-11-26T10:45:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17640"},"modified":"2019-11-26T10:45:22","modified_gmt":"2019-11-26T10:45:22","slug":"izlozba-umjetnost-i-zivot-su-jedno-udruzenje-umjetnika-zemlja-1929-1935","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17640","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cUmjetnost i \u017eivot su jedno: Udru\u017eenje umjetnika Zemlja 1929.-1935.\u201d"},"content":{"rendered":"<p>U Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu 28. studenog 2019. godine otvara se izlo\u017eba <strong>\u201eUmjetnost i \u017eivot su jedno\u02dd: Udru\u017eenje umjetnika Zemlja 1929.-1935.<\/strong> autora dr. sc. Petra Preloga kojom \u0107e se obilje\u017eiti 90 godina od osnutka Udru\u017eenja umjetnika Zemlja, osnovanog 1929. godine. Udru\u017eenje umjetnika Zemlja jedna je od klju\u010dnih hrvatskih umjetni\u010dkih skupina me\u0111uratnoga razdoblja. \u0160tovi\u0161e, Zemlja je \u2013 uzimaju\u0107i u obzir osnovne ciljeve njezina djelovanja \u2013 jedinstvena pojava u cjelokupnoj nacionalnoj modernoj umjetnosti: ne postoji, naime, skupina umjetnika koja je poput Zemlje, temeljem \u010dvrstog i razra\u0111enog programa, uspjela okupiti velik broj slikara, kipara i arhitekata, a da je pritom iz temelja promijenila hrvatsku umjetni\u010dku pozornicu. Bila je to organizirana umjetni\u010dka mre\u017ea s lijevom politi\u010dkom orijentacijom i izrazito dru\u0161tveno anga\u017eiranom motivacijom, koja je te\u017eila promjeni dominantnih dru\u0161tvenih vrijednosti uspostavljanjem novih, jasno artikuliranih umjetni\u010dkih strategija kao produkta kolektivnog djelovanja. Kritika suvremenog dru\u0161tva na motivskoj se razini temeljila ponajprije kroz vizualnu interpretaciju mnogih problema suvremene urbane i ruralne svakodnevice. S druge strane, djelovanje Zemlje pripadalo je i domeni kulturnog nacionalizma jer je jedan od va\u017enih programskih ciljeva bio stvaranje nacionalnog umjetni\u010dkog izraza, onoga koji svojim obilje\u017ejima treba biti autohton, specifi\u010dan i nezavisan od glavnih strujanja tada\u0161nje europske umjetnosti. Rije\u010d je o sveobuhvatnom dru\u0161tvenom i kulturnom projektu koji je nastojao likovno opismeniti i najsiroma\u0161nije slojeve dru\u0161tva te istodobno izmijeniti profil publike koju je do tada \u010dinio isklju\u010divo gra\u0111anski dru\u0161tveni sloj. Produkti djelovanja protagonista Zemlje bili su raznoliki: od crte\u017ea i slika, do urbanisti\u010dkih projekata. Posebna je pozornost usmjeravana na pu\u010dke umjetni\u010dke izri\u010daje, od pu\u010dkog graditeljstva do slikarstva seljaka, a problem formulacije likovnog izraza s nacionalnim karakteristikama nije \u2013 posebice u Zemljinoj va\u017enoj arhitektonskoj dionici \u2013 u potpunosti zatvorio poglede prema suvremenim zbivanjima u europskim umjetni\u010dkim sredi\u0161tima. \u0160tovi\u0161e, arhitektura Zemlje svojim je obilje\u017ejima bila u skladu sa suvremenim naprednim europskim arhitektonskim tendencijama.<\/p>\n<p>Na izlo\u017ebi pod radnim naslovom s citatom iz manifesta Udru\u017eenja autora Drage Iblera (\u201eUmjetnost i \u017eivot su jedno\u201c) \u2013 javnosti \u0107e se predstaviti reprezentativan presjek djelovanja protagonista Zemlje: slike, crte\u017ei, grafike, skulpture, arhitektonski i urbanisti\u010dki projekti te dokumentarni materijal. Izlo\u017eit \u0107e se djela Krste Hegedu\u0161i\u0107a (ideologa, pokreta\u010da i autora Zemljina programa), Lea Juneka, Otona Postru\u017enika, Marijana Detonija, \u0110ure Tiljka, Omera Mujad\u017ei\u0107a, Ivana Tabakovi\u0107a, Vinka Grdana, Kamila Ru\u017ei\u010dke, Ede Kova\u010devi\u0107a, Kamila Tompe, Ernesta Toma\u0161evi\u0107a, \u017deljka Hegedu\u0161i\u0107a, Ivana Generali\u0107a, Franje Mraza, Vilima Sve\u010dnjaka, Fedora Vai\u0107a, Antuna Mezdji\u0107a, Branke Frange\u0161 Hegedu\u0161i\u0107, Petra Smaji\u0107a, Vanje Radau\u0161a, Drage Iblera (autora manifesta i predsjednika Udru\u017eenja), Drage Gali\u0107a, Stjepana Gombo\u0161a, Mladena Kauzlari\u0107a, Lavoslava Horvata, Stjepana Plani\u0107a, Zdenka Stri\u017ei\u0107a i arhitekata Radne grupe Zagreb. Izlo\u017ebom \u0107e se problemski zahvatiti temeljena obilje\u017eja Zemljina djelovanja: ideolo\u0161ka dimenzija vezana uz politi\u010dki i dru\u0161tveni \u017eivot, ideja o potrebi oblikovanja nacionalnog likovnog izraza (koja se uklapa u dominantne tendencije kulturnog nacionalizma me\u0111uratnog razdoblja), odnos prema suvremenim kretanjima u europskoj umjetnosti, presudna uloga Zemlje u stvaranju kompleksa hrvatske naivne umjetnosti.<\/p>\n<p>Pojava Udru\u017eenja umjetnika Zemlja iz temelja je promijenila hrvatsku me\u0111uratnu umjetni\u010dku pozornicu. Usvajanjem Statuta 25. velja\u010de 1929. po\u010delo je slu\u017ebeno djelovanje umjetni\u010dke skupine, na \u010delu s predsjednikom Dragom Iblerom i tajnikom Krstom Hegedu\u0161i\u0107em, \u010diji su ciljevi bili jasno zacrtani, a na\u010dini na koje bi se oni trebali ostvariti na teorijskoj razini \u010dvrsto argumentirani. Zemlja je sna\u017eno utjecala na doga\u0111anja u hrvatskoj umjetnosti, ali i \u0161ire \u2013 na cjelokupnu kulturnu pozornicu me\u0111uratne multinacionalne jugoslavenske dr\u017eavne zajednice. Ako pa\u017eljivo sagledamo djelovanje svih protagonista Udru\u017eenja \u2013 kako \u010dlanova i izlaga\u010da na izlo\u017ebama, tako i onih koji su mu na ovaj ili onaj na\u010din bili bliski \u2013 u prvome planu pojavit \u0107e se dvije te\u017enje. One svjedo\u010de o obilje\u017ejima umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva koja dotad u hrvatskoj kulturi nisu bila artikulirana. Prva je te\u017enja ona o nu\u017enosti \u0161to tje\u0161njeg povezivanja umjetnosti i \u017eivota samoga, posebice u smislu aktivnoga dru\u0161tvenog djelovanja i tematiziranja dru\u0161tvene stvarnosti u gradu i predgra\u0111u te na selu, dok druga name\u0107e zajedni\u010dki nastup svih vidova umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva u svrhu postizanja zadanog cilja.<\/p>\n<p>Iako je djelovanje Udru\u017eenja umjetnika Zemlja pretpostavljalo homogenost u svakom smislu, pokazalo se da je rije\u010d o iznimno heterogenoj grupaciji, kako na poeti\u010dkoj razini, tako i na onoj ideolo\u0161koj. Stoga nije lako donijeti jednostavan i jednozna\u010dan zaklju\u010dak koji bi mogao obuhvati sve dimenzije ove va\u017ene umjetni\u010dke i dru\u0161tvene pojave u hrvatskome me\u0111ura\u0107u. Zemljini ciljevi bili su nedvojbeno plemeniti: \u017eeljelo se izmijeniti kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo s velikim brojem siroma\u0161nih i obespravljenih ljudi, pribli\u017eiti se tom zapostavljenom dru\u0161tvenom sloju tematiziraju\u0107i njegovu \u017eivotnu svakodnevicu, aktivno ga uklju\u010diti putem umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva u dru\u0161tveni \u017eivot te unaprijediti na\u010dine njegova stanovanja u gradu i na selu. Izlo\u017ebena aktivnost tako\u0111er je bila znatna. U svome relativno kratkom postojanju Udru\u017eenje je organiziralo pet izlo\u017eaba u Zagrebu te po jednu u Parizu, Sofiji i Beogradu, a njegovi \u010dlanovi su izme\u0111u 1929. i 1935. recentnu produkciju predstavili i na skupnim izlo\u017ebama u inozemstvu, u Barceloni, Londonu i Ljubljani. Na osam Zemljinih izlo\u017eba (uklju\u010duju\u0107i i onu policijski zabranjenu) sudjelovalo je trideset i sedam umjetnika te tri gostuju\u0107e umjetni\u010dke skupine (Radna grupa Zagreb, Novi umjetnici iz Sofije i Radni\u010dka slikarska \u0161kola Petra Dobrovi\u0107a iz Beograda), a sami <em>zemlja\u0161i<\/em> izlo\u017eili su vi\u0161e od devet stotina radova. I topografija Zagreba bila je obilje\u017eena njihovim djelovanjem: izlagali su u Salonu Ullrich i Umjetni\u010dkom paviljonu, sastajali se u glasovitoj kavani Corso i restoranu hotela Esplanade, u Iblerovu atelijeru na zagreba\u010dkoj Akademiji te u \u0110or\u0111i\u0107evoj ulici 7, u \u201esalonu\u201c ruske knji\u017eevnice i prevoditeljice Irine Aleksander, va\u017ene osobnosti u krugu zagreba\u010dke lijevo orijentirane intelektualne elite. Zemlja je dakle, u godinama svoga postojanja, posjedovala iznimno va\u017enu ulogu na hrvatskoj umjetni\u010dkoj pozornici, promoviraju\u0107i nove ideje i aktivno djeluju\u0107i na mnogim poljima. Ideolo\u0161ki habitus Krste Hegedu\u0161i\u0107a \u2013 sredi\u0161nje osobnosti Udru\u017eenja \u2013 nepovratno je odredio i osnovna obilje\u017eja Zemlje kao skupne pojave. On ju je pozicionirao u rasponu od dru\u0161tvene anga\u017eiranosti do kulturnog nacionalizma: zagovarao je umjetnost u kojoj su te\u017enja za nacionalnim, nezavisnim umjetni\u010dkim izrazom i izravan dru\u0161tveni anga\u017eman s pozicije politi\u010dke ljevice bile dvije temeljne pokreta\u010dke odrednice. Unato\u010d tome \u0161to idejni temelji Zemlje nisu bili ostvareni \u2013 jer su zapravo bili neostvarivi \u2013 ona je postala i ostala vrijedno svjedo\u010danstvo o jednome burnom povijesnom trenutku, o dru\u0161tvu u jednoj nefunkcionalnoj dr\u017eavnoj zajednici, o mnogim zapletenim politi\u010dkim odnosima te, naposljetku, o umjetnosti koja se nije ustru\u010davala pred sebe postaviti i najslo\u017eenije zadatke.<\/p>\n<p>iz teksta Petra Preloga, autora izlo\u017ebe<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Umjetnost i \u017eivot su jedno: Udru\u017eenje umjetnika Zemlja 1929.-1935.<\/strong><\/p>\n<p>28. studeni 2019. \u2013 1.o\u017eujka 2020.<\/p>\n<p><strong>Autor izlo\u017ebe:<\/strong> \u00a0dr. sc. Petar Prelog<br \/>\n<strong>Kustosica izlo\u017ebe:<\/strong> Danijela Markovi\u0107<\/p>\n<p><strong>Autori tekstova i tematskih cjelina:<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>dr. sc. Petar Prelog, slikarstvo<\/li>\n<li>dr. sc. Tamara Bja\u017ei\u0107 Klarin, arhitektura<\/li>\n<li>dr. sc. Svjetlana Sumpor, naiva<\/li>\n<li>Darija Alujevi\u0107, skulptura<\/li>\n<li>dr. sc. Suzana Le\u010dek, povijesni kontekst<\/li>\n<li>dr. sc. \u017deljka \u010corak, esej<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/gkd.hr\/izlozba\/umjetnost-i-zivot-su-jedno-udruzenje-umjetnika-zemlja-1929-1935\/\">http:\/\/gkd.hr\/izlozba\/umjetnost-i-zivot-su-jedno-udruzenje-umjetnika-zemlja-1929-1935\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17641,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-17640","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/gkd-zemlja.jpg?fit=1004%2C628&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":17640,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":17640,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":17640,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Lica Sljemena&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":17640,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":17640,"position":4},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":17640,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17640","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17640"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17640\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17642,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17640\/revisions\/17642"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17641"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}