{"id":17631,"date":"2019-11-26T09:39:46","date_gmt":"2019-11-26T09:39:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17631"},"modified":"2019-11-26T09:39:46","modified_gmt":"2019-11-26T09:39:46","slug":"tribina-giorgio-agamben-filozofija-zivot-i-susreti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17631","title":{"rendered":"Tribina “Giorgio Agamben: Filozofija, \u017eivot i susreti”"},"content":{"rendered":"

U utorak, 26.11. 2019. u 19.30 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5) odr\u017eat \u0107e se 96. tribina \u201eParalelni svjetovi” pod nazivom “Giorgio Agamben: Filozofija, \u017eivot i susreti”. Gosti tribine \u2013 Ivan Molek, semioti\u010dar i prevoditelj, i Adrian Pelc, urednik u izdava\u010dkoj ku\u0107i Mala zvona \u2013 razgovarat \u0107e o knjizi Giorgia Agambena Autoportret u radnoj sobi <\/em>(prev. Lukrecia Ana Lovri\u0107, Mala zvona, 2019.). Raspravljat \u0107e se o mjestu koje Agamben zauzima u suvremenoj filozofiji, kao i o njegovim susretima, pravim ili imaginarnim (intelektualnim), sa zna\u010dajnim misliocima kao \u0161to su Martin Heidegger, Hannah Arendt, Walter Benjamin, Guy Debord i Italo Calvino. Na kraju tribine govorit \u0107e se o mogu\u0107em utjecaju Agambenova Autoportreta <\/em>na dana\u0161nji identitet \u017eanra autobiografije.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Giorgio Agamben<\/p>\n

 <\/p>\n

Autoportret u radnoj sobi<\/strong><\/p>\n

Broj stranica: 164<\/p>\n

Godina izdanja: 2019.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Autoportret u radnoj sobi<\/em>, autobiografija Giorgia Agambena, jednog od najve\u0107ih suvremenih europskih filozofa, \u010ditatelju donosi \u010ditav niz izazovnih motiva. Agamben opisuje susrete koji su ga presudno oblikovali kao autora te time stvara veli\u010danstven portret intelektualne kulture druge polovice 20. stolje\u0107a. \u010citatelj, zajedno s autorom, sre\u0107e Martina Heideggera, Guyja Deborda, Giorgia Manganellija, Elsu Morante, Ingeborg Bachmann, Gershoma Scholema\u2026Kroz te susrete prosijavaju autenti\u010dne filozofske meditacije o slikarstvu, jeziku, poeziji, povijesti i naslje\u0111u, a u kona\u010dnici se pojavljuju i tragovi one op\u0107e znanosti o \u010dovjeku \u010dije je konture Agamben poku\u0161avao ocrtati zajedno s Italom Calvinom i Claudiom Rugafiorijem. Agambenova autobiografija pisana je izrazito profinjenim stilom te predstavlja kona\u010dnu sintezu elemenata \u010dijim je igrama ovaj veliki filozof posvetio \u010ditav opus: knji\u017eevnosti, filozofskog diskursa i privatnog \u017eivota koji zauvijek ostaje skriven.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tekst je popra\u0107en fotografijama.<\/p>\n

 <\/p>\n

S talijanskog prevela: Lukrecia Ana Lovri\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Pogovor<\/a>: Ivan Molek<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru:<\/strong><\/p>\n

Giorgio Agamben rodio se 1942. godine u Rimu. Predavao je na sveu\u010dili\u0161tima u Macerati, Veroni i Veneciji; bio je gostuju\u0107i predava\u010d na nekoliko ameri\u010dkih (Berkley) te njema\u010dkih (D\u00fcsseldorf) sveu\u010dili\u0161ta, a trenuta\u010dno je anga\u017eiran na privatnom sveu\u010dili\u0161tu European Graduate School (Saas-Fee). Raspon Agamben interesa iznimno je \u0161irok te on pi\u0161u\u0107i vrlo \u010desto ostvaruje sinteze me\u0111u naizgled udaljenim elementima: poezijom, politi\u010dkom i pravnom teorijom, teologijom\u2026Svjetsku je slavu stekao velikim istra\u017eiva\u010dkim projektom Homo sacer<\/em> koji u ovoj knjizi opisuje kao svojevrsnu \u201earheologiju prava\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/knjiznice\/knjiznica-i-citaonica-bogdana-ogrizovica\/72<\/a><\/p>\n

http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/paralelni-svjetovi-54629\/54629<\/a><\/p>\n

http:\/\/www.mala-zvona.hr\/autoportret-u-radnoj-sobi<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/Mala-zvona-320796701273231\/<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/paralelni-svjetovi-giorgio-agamben-filozofija-zivot-i-susreti<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17632,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-17631","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/autoportret-u-radnoj-sobi.jpg?fit=382%2C581&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":17631,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":17631,"position":1},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":17631,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":17631,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a “U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa” u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":17631,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":17631,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17631","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17631"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17631\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17633,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17631\/revisions\/17633"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17631"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17631"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17631"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}