U povodu obilje\u017eavanja obljetnice smrti Marije Juri\u0107 Zagorke dr. sc. Anita Dremel (Filozofski fakultet Osijek) odr\u017eat \u0107e predavanje u petak, 29.11. 2019. u 19 sati u Knji\u017enici Marije Juri\u0107 Zagorke u Zagrebu (Krvavi most 2), nakon kojeg \u0107e razgovarati s piscem i novinarom Sr\u0111anom Sandi\u0107em.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Baviti se \u017eenskom perspektivom i \u017eenskim iskustvom zna\u010di raditi na problemu nevidljivosti. Gotovo svi pregledi Zagorkina \u017eivota i djela zapo\u010dinju nagla\u0161avanjem slabe vidljivosti Zagorke u pregledima hrvatske povijesti knji\u017eevnosti, novinarstva i kulture. Ipak, posvema\u0161nja prisutnost i vidljivost odmah se javljaju kao za\u010dudno nali\u010dje. Zagorka nas tako tjera na dekonstrukciju sprege nevidljivog i odsutnog naspram vidljivog i prisutnog, kao i obo\u017eavanog i preziranog.<\/p>\n
Za \u017eivota joj nije nedostajalo uvreda, od maj\u010dina zlostavljanja, preko prisilna i patolo\u0161ka braka s Ma\u0111arom, li\u0161enosti dijela nasljedstva, kazni prilikom \u0161kolovanja u Samostanu sestara milosrdnica jer pokre\u0107e novine i pi\u0161e drame do \u010desto okrutna kriti\u010darskog pera. Istaknuto mjesto mrzitelja Zagorke zauzima \u0160ime Mazzura, predsjednik Ravnateljskog vije\u0107a Obzora<\/em>, koji je vrije\u0111a kao babu bez imena i ugleda<\/em>, zagorsku kravaricu <\/em>zara\u017eenu socijalisti\u010dkim mentalitetom i feministi\u010dkim novotarijama. Poziv Ota Krausa zagreba\u010dkoj publici u Agramer Zeitungu<\/em> da se jednom zauvijek obra\u010duna s tom \u017eenom koja napada sve \u0161to je otmjeno i kulturno u hrvatskom dru\u0161tvu jer je ona pisac \u0161und literature za kravarice. Poznate su me\u0111u kritikama Zagorke i Mato\u0161eve reakcije. On je naziva naprednja\u010dkim \u017eenskim korifejem, a prijezir prema njoj izra\u017eava i zbog politi\u010dkih razloga, jer je Zagorka u kolu naprednjaka. Nakon objavljivanja Zagorkina teksta Napredna \u017eena i dana\u0161nji mu\u0161karci <\/em>u Zvonu<\/em> 1909., Mato\u0161 o\u0161tro reagira u Hrvatskom prav<\/em>u \u010dlankom Naprednja\u010de i brak<\/em>, posprdno nazivaju\u0107i takav tip \u017eene hermafroditskim, potvr\u0111uju\u0107i stav iznesen jo\u0161 1901. u Doma\u0107em ognji\u0161tu <\/em>da je \u017eeni mjesto u kuhinji, maj\u010dinstvu i crkvi (K\u00fcche, Kinder, Kirche).<\/em> Zagorka je \u010desto pre\u0161u\u0107ivana, osporavana, estetski diskriminirana i smatra se da pi\u0161e \u0161und koji podilazi najvulgarnijim i najni\u017eim ukusima. No, brojnost i strastvenost kritika otkrivaju se kao mjesto koje problematizira tezu o nevidljivosti Zagorke. Zagorka je danas vidljivija, posebice zbog porasta interesa akademske zajednice za nju zbog pove\u0107anog interesa za popularnu kulturu, ali i izvan akademskog kruga na platnu i na daskama. Problemati\u010dnost Zagorkine pozicije vidi se u dinamici vidljivosti i nevidljivosti njezine figure u razli\u010ditim domenama, kao i dinamici prijezira i obo\u017eavanosti. Zagorkino je isklju\u010denje prokazano kao efekt distinkcija koje organiziraju socijalni imaginarij i odjeljuju izrecivo od neizrecivog i zamislivo od nezamislivog. Zagorka pi\u0161e i djeluje tra\u017ee\u0107i subjekt \u017eenskog roda. Mitove\u00a0sprege logosa, kulture, suzdr\u017eanosti i odmjerenosti s mu\u0161kim na\u010delom, a emocija, pretjerivanja, senzacije i prirode sa \u017eenskim otkrivala je kroz fikcijsku reprezentaciju odnosa mu\u0161karaca i \u017eena i revolucionarnih \u017eena. Ti su joj se mitovi razotkrivali kao konstitutivni za rodnu neravnopravnost. Zagorka je imala va\u017enu ulogu u procesima modernizacije hrvatskoga dru\u0161tva zbog svog anga\u017eiranog dru\u0161tvenog i novinarskog djelovanja, kao i spisateljske aktivnosti. Prva je hrvatska novinarka i politi\u010dka reporterka, novinarka te kratko i urednica Obzora<\/em>, urednica \u017denskog lista<\/em> i Hrvatice<\/em>, osniva\u010dica Kola radnih \u017eena<\/em>, organizatorica demonstracija, autorica je brojnih povijesnih romana, dramskih tekstova, nekoliko autobiografskih spisa te se me\u0111u ostalim smatra utemeljiteljicom \u017eanra kriminalisti\u010dkog, gotskog i znanstvenofantasti\u010dnog romana u povijesti hrvatske knji\u017eevnosti. Na poseban je na\u010din putem svoje popularne pripovjedne proze u kulturni imaginarij vremena unosila nova zna\u010denja, koja su mobilizirala akciju prema dru\u0161tvenoj promjeni.<\/p>\n <\/p>\n Sr\u0111an Sandi\u0107<\/p>\n <\/p>\n Izvor:<\/p>\n http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/knjiznice\/knjiznica-marije-juric-zagorke\/78<\/a><\/p>\n
\nNasuprot ovome, Zagorka je u isto vrijeme bila obo\u017eavana. Podr\u0161ku i prijateljstvo pru\u017eali su joj izme\u0111u ostalih Masaryk, Strossmayer, Kranj\u010devi\u0107, Antun i Stjepan Radi\u0107, Milan Hod\u017ea i Fran Supilo. Stjepan Radi\u0107 eksplicitno tra\u017ei od Obzora <\/em>da o njegovim politi\u010dkim skup\u0161tinama izvje\u0161tava Zagorka, i zbog profesionalno-novinarskih kvaliteta i moralno-politi\u010dkog stava. Zagorku podupire i hvali i od Radi\u0107a politi\u010dki razli\u010dit Frano Supilo, a posebno se pamti njegova izjava upu\u0107ena Zagorki kada je saznao da je odbila sjajno namje\u0161tenje u Pester Lloydu<\/em> nakon \u0161to je izvje\u0161tavala sa zajedni\u010dkog Sabora u Budimpe\u0161ti 1906.: \u201eZagor\u010dice, vi ste mu\u017e na mjestu\u201c. Sna\u017eno odu\u0161evljenje da se sve prolama od pljeskanja himni slobode do\u017eivjela je Zagorkina drama Evica Gup\u010deva <\/em>iz 1903. u Splitu i Dubrovniku, gdje nije bila zabranjena jer Dalmacija nije bila pod Khuenovom vla\u0161\u0107u pa tako ni pod paskom njegove cenzure. Mnogi su je primijetili i prilikom pra\u0107enja tzv. Friedjungova procesa u Be\u010du. Duboyer, novinar pari\u0161kog Figara, <\/em>napisao je o Zagorki kada ju je vidio kako polemizira u korist svoje domovine u ma\u0111arskom parlamentu da je \u201e\u010dudovi\u0161te talenta i sposobnosti, koje je hrvatski parlament u\u010dinilo najnaprednijim u srednjoj Europi\u201c. Naravno, o Zagorkinoj obo\u017eavanosti svjedo\u010de i brojna izdanja njezinih djela, koja u\u017eivaju veliku popularnost ve\u0107 cijelo stolje\u0107e.<\/p>\n