{"id":17625,"date":"2019-11-26T08:54:07","date_gmt":"2019-11-26T08:54:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17625"},"modified":"2020-04-24T15:49:46","modified_gmt":"2020-04-24T15:49:46","slug":"dubravka-zima-praksa-svijeta-biografija-ivane-brlic-mazuranic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17625","title":{"rendered":"Dubravka Zima, \u201cPraksa svijeta. Biografija Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Naklada Ljevak objavila je 2019. godine knjigu Dubravke Zime \u201cPraksa svijeta. Biografija Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107\u201d (416 str.).<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107<\/strong> nedvojbeno je, kako se to nagla\u0161ava i u uvodu knjige <strong><em>Praksa svijeta<\/em><\/strong>, <strong>najva\u017enija autorica hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti i me\u0111u najva\u017enijim autorima hrvatske nedje\u010dje knji\u017eevnosti<\/strong>, \u201ekanonizirana, interpretirana, prevo\u0111ena i antologizirana gotovo od po\u010detaka stvaranja\u201c.<\/p>\n<p>Na njezina se djela referira u doma\u0107im i inozemnim pregledima dje\u010dje i nedje\u010dje knji\u017eevnosti, ona su ve\u0107 desetlje\u0107ima uvr\u0161tena u \u0161kolsku lektiru, dostupna su u brojnim izdanjima i remedijalizacijama, kao i u reprezentativnom i za hrvatske prilike sve vi\u0161e endemskom formatu kriti\u010dkih sabranih djela. No, unato\u010d ovoj doista zavidnoj, opse\u017enoj i dugotrajnoj recepciji, jedno je va\u017eno mjesto poeti\u010dke, politi\u010dke i intimne figure Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 do danas ostalo istra\u017eiva\u010dki izazov. Stoga, <strong><em>Praksa svijeta<\/em><\/strong>\u00a0posebnu pozornost pridaje <strong>osobnom liku autorice kao reprezentativne figure \u017eenske povijesti hrvatske novostvaraju\u0107e gra\u0111anske klase<\/strong> krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a, uklju\u010duju\u0107i i promjene \u0161to se u daljnjim desetlje\u0107ima novoga stolje\u0107a zbivaju u \u017eenskoj gra\u0111anskoj svakodnevnici. Nastavljaju\u0107i se na suvremena istra\u017eivanja opusa i \u017eivota <strong>Ivane Brli\u0107 Ma\u017eurani\u0107<\/strong>, kao i na aktualne teorijske pristupe u referentnim podru\u010djima, prije svega knji\u017eevne povijesti te u nas jo\u0161 uvijek mlade mikropovijesti ili kulturne povijesti i njezinih brojnih ogranaka (povijesti svakodnevice, povijesti djevoja\u0161tva, povijesti prehrane i dr.), <strong>Dubravka Zima<\/strong> u ovoj knjizi temeljito, akademski relevantno i poticajno preispituje, revidira i nadopunjuje \u201eokamenjena\u201c znanja, perspektive i uvide o jednoj od najzna\u010dajnijih hrvatskih knji\u017eevnica.<\/p>\n<p><strong>&#8211; Marijana Hamer\u0161ak <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107<\/strong> ro\u0111ena je u razvoja\u010denoj ali jo\u0161 nepripojenoj Vojnoj krajini, odrastala je u razli\u010ditim gra\u0111anskim i polu-gra\u0111anskim sredinama Banske Hrvatske, djevoja\u0161tvo pro\u017eivjela kao pripadnica zagreba\u010dke gra\u0111anske klase u urbanom centru Trojedne kraljevine, udala se i stvarala u Brodu na Savi u vremenu politi\u010dke borbe protiv autokratskog banovanja Khuen-H\u00e9derv\u00e1ryja, iz prve ruke svjedo\u010dila krahu u kojem se raspala Austro-Ugarska Monarhija i oblikovala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pratila brata, ministra u vladi Kraljevine Jugoslavije, na dr\u017eavne i diplomatske skupove i umrla u predve\u010derje Drugog svjetskog rata koji \u0107e ponovno iz temelja promijeniti svijet kakav je poznavala. Njezin je \u017eivot idealna platforma za i\u0161\u010ditavanje rezonanci kojom krahovi velike povijesti odzvanjaju u privatnim \u2013 \u017eenskim \u2013 \u017eivotima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Praksa svijeta: biografija Ivane Brli\u010d-Ma\u017eurani\u0107<\/em><\/strong> nastoji provjeriti, razlu\u010diti, razjasniti i utemeljiti podatke, razumjeti i artikulirati socijalni i povijesni okoli\u0161 autori\u010dina \u017eivota i \u2013 barem djelomice \u2013 rekonstruirati (\u017eensku) mikropovijest odnosno povijest svakodnevice na primjeru Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 kao pripadnice elitnog dijela novostasale hrvatske gra\u0111anske klase. Okretanje biografiji kao interpretacijskom postupku, ujedno, teorijski je fundirano tzv. biografskim obratom, usmjeravanjem analiti\u010dke i tuma\u010diteljske pozornosti na biografiju kao validnu instancu reprezentacije \u017eivljene povijesti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Dubravka Zima<\/strong><\/p>\n<p>Dubravka Zima ro\u0111ena je 1972. u Zagrebu, gdje je zavr\u0161ila osnovnu \u0161kolu i Klasi\u010dnu gimnaziju. Studirala je hrvatski jezik i knji\u017eevnost i ju\u017enoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirala 1995. Na istom je fakultetu i magistrirala s temom o Ivani Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 1999. godine te doktorirala 2004. s temom iz hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti. Zaposlena je na Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu kao izvanredna profesorica. Predaje kolegije iz hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti, hrvatske nedje\u010dje knji\u017eevnosti, svjetske knji\u017eevnosti i teorije knji\u017eevnosti. U znanstvenom se radu bavi dje\u010djom i adolescentskom knji\u017eevno\u0161\u0107u, studijima djetinjstva i mladena\u0161tva te srodnim temama. Objavila je knjige Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 (Zagreb, ZZOK, 2001.), Kra\u0107i ljudi: povijest dje\u010djeg lika u hrvatskom dje\u010djem romanu (Zagreb, \u0160kolska knjiga, 2011.), Uvod u dje\u010dju knji\u017eevnost (u suautorstvu s Marijanom Hamer\u0161ak; Zagreb, Leykam international, 2015.).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/23747-praksa-svijeta.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/23747-praksa-svijeta.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dodatne informacije:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/682\/ivanin-zivot-u-pismima-30271\/\">http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/682\/ivanin-zivot-u-pismima-30271\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17626,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17625","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/praksa-svijeta.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":17625,"position":0},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":17625,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Hrvatska kultura u Krakovu&#8221; (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":17625,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":17625,"position":3},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, &#8220;Sociologija knji\u017eevnosti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":17625,"position":4},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":17625,"position":5},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17625"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20505,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17625\/revisions\/20505"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17626"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}