{"id":17625,"date":"2019-11-26T08:54:07","date_gmt":"2019-11-26T08:54:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17625"},"modified":"2020-04-24T15:49:46","modified_gmt":"2020-04-24T15:49:46","slug":"dubravka-zima-praksa-svijeta-biografija-ivane-brlic-mazuranic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17625","title":{"rendered":"Dubravka Zima, \u201cPraksa svijeta. Biografija Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Naklada Ljevak objavila je 2019. godine knjigu Dubravke Zime \u201cPraksa svijeta. Biografija Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107\u201d (416 str.).<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107<\/strong> nedvojbeno je, kako se to nagla\u0161ava i u uvodu knjige <strong><em>Praksa svijeta<\/em><\/strong>, <strong>najva\u017enija autorica hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti i me\u0111u najva\u017enijim autorima hrvatske nedje\u010dje knji\u017eevnosti<\/strong>, \u201ekanonizirana, interpretirana, prevo\u0111ena i antologizirana gotovo od po\u010detaka stvaranja\u201c.<\/p>\n<p>Na njezina se djela referira u doma\u0107im i inozemnim pregledima dje\u010dje i nedje\u010dje knji\u017eevnosti, ona su ve\u0107 desetlje\u0107ima uvr\u0161tena u \u0161kolsku lektiru, dostupna su u brojnim izdanjima i remedijalizacijama, kao i u reprezentativnom i za hrvatske prilike sve vi\u0161e endemskom formatu kriti\u010dkih sabranih djela. No, unato\u010d ovoj doista zavidnoj, opse\u017enoj i dugotrajnoj recepciji, jedno je va\u017eno mjesto poeti\u010dke, politi\u010dke i intimne figure Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 do danas ostalo istra\u017eiva\u010dki izazov. Stoga, <strong><em>Praksa svijeta<\/em><\/strong>\u00a0posebnu pozornost pridaje <strong>osobnom liku autorice kao reprezentativne figure \u017eenske povijesti hrvatske novostvaraju\u0107e gra\u0111anske klase<\/strong> krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a, uklju\u010duju\u0107i i promjene \u0161to se u daljnjim desetlje\u0107ima novoga stolje\u0107a zbivaju u \u017eenskoj gra\u0111anskoj svakodnevnici. Nastavljaju\u0107i se na suvremena istra\u017eivanja opusa i \u017eivota <strong>Ivane Brli\u0107 Ma\u017eurani\u0107<\/strong>, kao i na aktualne teorijske pristupe u referentnim podru\u010djima, prije svega knji\u017eevne povijesti te u nas jo\u0161 uvijek mlade mikropovijesti ili kulturne povijesti i njezinih brojnih ogranaka (povijesti svakodnevice, povijesti djevoja\u0161tva, povijesti prehrane i dr.), <strong>Dubravka Zima<\/strong> u ovoj knjizi temeljito, akademski relevantno i poticajno preispituje, revidira i nadopunjuje \u201eokamenjena\u201c znanja, perspektive i uvide o jednoj od najzna\u010dajnijih hrvatskih knji\u017eevnica.<\/p>\n<p><strong>&#8211; Marijana Hamer\u0161ak <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107<\/strong> ro\u0111ena je u razvoja\u010denoj ali jo\u0161 nepripojenoj Vojnoj krajini, odrastala je u razli\u010ditim gra\u0111anskim i polu-gra\u0111anskim sredinama Banske Hrvatske, djevoja\u0161tvo pro\u017eivjela kao pripadnica zagreba\u010dke gra\u0111anske klase u urbanom centru Trojedne kraljevine, udala se i stvarala u Brodu na Savi u vremenu politi\u010dke borbe protiv autokratskog banovanja Khuen-H\u00e9derv\u00e1ryja, iz prve ruke svjedo\u010dila krahu u kojem se raspala Austro-Ugarska Monarhija i oblikovala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pratila brata, ministra u vladi Kraljevine Jugoslavije, na dr\u017eavne i diplomatske skupove i umrla u predve\u010derje Drugog svjetskog rata koji \u0107e ponovno iz temelja promijeniti svijet kakav je poznavala. Njezin je \u017eivot idealna platforma za i\u0161\u010ditavanje rezonanci kojom krahovi velike povijesti odzvanjaju u privatnim \u2013 \u017eenskim \u2013 \u017eivotima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Praksa svijeta: biografija Ivane Brli\u010d-Ma\u017eurani\u0107<\/em><\/strong> nastoji provjeriti, razlu\u010diti, razjasniti i utemeljiti podatke, razumjeti i artikulirati socijalni i povijesni okoli\u0161 autori\u010dina \u017eivota i \u2013 barem djelomice \u2013 rekonstruirati (\u017eensku) mikropovijest odnosno povijest svakodnevice na primjeru Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 kao pripadnice elitnog dijela novostasale hrvatske gra\u0111anske klase. Okretanje biografiji kao interpretacijskom postupku, ujedno, teorijski je fundirano tzv. biografskim obratom, usmjeravanjem analiti\u010dke i tuma\u010diteljske pozornosti na biografiju kao validnu instancu reprezentacije \u017eivljene povijesti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Dubravka Zima<\/strong><\/p>\n<p>Dubravka Zima ro\u0111ena je 1972. u Zagrebu, gdje je zavr\u0161ila osnovnu \u0161kolu i Klasi\u010dnu gimnaziju. Studirala je hrvatski jezik i knji\u017eevnost i ju\u017enoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirala 1995. Na istom je fakultetu i magistrirala s temom o Ivani Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 1999. godine te doktorirala 2004. s temom iz hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti. Zaposlena je na Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu kao izvanredna profesorica. Predaje kolegije iz hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti, hrvatske nedje\u010dje knji\u017eevnosti, svjetske knji\u017eevnosti i teorije knji\u017eevnosti. U znanstvenom se radu bavi dje\u010djom i adolescentskom knji\u017eevno\u0161\u0107u, studijima djetinjstva i mladena\u0161tva te srodnim temama. Objavila je knjige Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 (Zagreb, ZZOK, 2001.), Kra\u0107i ljudi: povijest dje\u010djeg lika u hrvatskom dje\u010djem romanu (Zagreb, \u0160kolska knjiga, 2011.), Uvod u dje\u010dju knji\u017eevnost (u suautorstvu s Marijanom Hamer\u0161ak; Zagreb, Leykam international, 2015.).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/23747-praksa-svijeta.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/23747-praksa-svijeta.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dodatne informacije:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/682\/ivanin-zivot-u-pismima-30271\/\">http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/682\/ivanin-zivot-u-pismima-30271\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17626,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17625","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/praksa-svijeta.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":17625,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Hrvatska kultura u Krakovu&#8221; (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":17625,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":17625,"position":2},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, &#8220;Sociologija knji\u017eevnosti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":17625,"position":3},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":17625,"position":4},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":17625,"position":5},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17625"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20505,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17625\/revisions\/20505"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17626"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}