{"id":17619,"date":"2019-11-25T11:01:41","date_gmt":"2019-11-25T11:01:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17619"},"modified":"2022-09-19T13:34:17","modified_gmt":"2022-09-19T13:34:17","slug":"predstava-mi-i-oni-o-skolstvu-i-obrazovanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17619","title":{"rendered":"Predstava \u201cMi i oni\u201d o \u0161kolstvu i obrazovanju"},"content":{"rendered":"<p>Premijera predstave \u201cMi i oni\u201d o \u0161kolstvu i obrazovanju bit \u0107e u utorak, 26. studenog 2019. u Zagreba\u010dkom kazali\u0161tu mladih. Pred premijeru predstave odr\u017eat \u0107e se 25. studenog u 18.30 tribina na kojoj \u0107e govoriti Vesna Puhovski (Forum za slobodu odgoja \/ profesorica povijesti i filozofije) i Zrinka Risti\u0107 Dedi\u0107 (Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja, znanstvenica, psihologinja).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zagreba\u010dko kazali\u0161te mladih<\/p>\n<p><strong>Mi i oni<\/strong><\/p>\n<p>Redatelj\/ica: Dario Harja\u010dek<\/p>\n<p>Autorski projekt Darija Harja\u010deka, Katarine Pejovi\u0107, gluma\u010dkog ansambla ZKM-a i polaznika U\u010dili\u0161ta ZKM-a<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Vi\u0161e o predstavi<\/strong><\/p>\n<p><strong>&nbsp;<\/strong><\/p>\n<p>\u201e(\u2026) Premda smo se Dario Harja\u010dek i ja prije vi\u0161e od tri godine odlu\u010dili za ovaj projekt, namjera nam je bila da ga gradimo u trenutku u kojem bude nastajala predstava, iz vlastitog iskustva i iskustva okupljenih suradnika. Tijekom dvaju mjeseci s izvo\u0111a\u010dkim timom \u2013 devetero glumaca i \u010detrnaestero polaznika U\u010dili\u0161ta ZKM-a \u2013 te s nemalim brojem prosvjetnih radnika, koji su nam bili dragocjen izvor informacija i uvida iz prve ruke, iskopali smo cijeli rudnik \u017eive gra\u0111e koja se opirala crno-bijeloj interpretaciji. \u017deljeli smo sagledati \u0161kolu kroz mnogostranu prizmu, neprestano postavljaju\u0107i pitanja i klone\u0107i se ograni\u010davaju\u0107ih odgovora. Evo stoga nekih od pitanja koja su nam se pojavljivala kao crvena nit:<\/p>\n<p>Je li \u0161kola, kako to stoji u njezinoj definiciji, odgojno-obrazovna ustanova? Kakav je odnos dru\u0161tva prema \u0161koli? Na koje sve na\u010dine prosjek vlada u \u0161kolama? U\u010dimo li u \u0161koli za znanje ili za ocjenu? \u0160to zna\u010de ocjene od 1 do 5 i uspjeh manji od 5,0? Koliko znanje ste\u010deno u \u0161koli ima doticaja sa stvarno\u0161\u0107u i u kojoj su mjeri mladi ljudi nakon izlaska iz srednje \u0161kole osposobljeni za \u017eivot? U kojem su odnosu u \u0161koli slobodna volja i prisila, kako utje\u010du jedna na drugu i kako se manifestiraju \u2013 i kod u\u010denika i kod profesora? Kakav je status profesora? Koji su im alati dostupni za stjecanje autoriteta i povjerenja kod u\u010denika? Koliko imaju prostora za kreativni pristup predmetu koji predaju? Kako izgleda kri\u017ealjka u\u010denici-roditelji-profesori? Tko smo Mi i Oni i tko ili \u0161to nas dijeli u toj igri razdvojenosti?<\/p>\n<p>Rije\u010d <em>\u0161kola<\/em> potje\u010de od gr\u010dke rije\u010di <em>skol\u00e9<\/em>, \u0161to zna\u010di \u201ezabava u slobodno vrijeme; dokolica\u201d. Pitanje koje ostaje krovno jest kako smo u ovih nekoliko tisu\u0107a godina od ideje o stjecanju znanja putem zabave i igre do\u0161li do \u0161kole kao institucije u kojoj prevladavaju dosada i tjeskoba? I \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti da se to promijeni?\u201c<\/p>\n<p><strong>Katarina Pejovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201e(\u2026) \u201e\u0160kola je najva\u017enija!\u201d, vi\u010du danas svi dok zapravo misle: \u0161kola je mrtva!<\/p>\n<p>Obistinit \u0107e se te zlurade misli ako se formalni sustav odgoja i obrazovanja radikalno ne promijeni. Trebala bi \u0161kola biti mjesto osobnog rasta, ali rijetko kada to jest, kako za one koje u\u010de tako i za one koji u njoj pou\u010davaju. Morala bi biti i mjesto kriti\u010dkog stava, ali sve je u njoj ustrojeno da se taj stav suzbije. Ima ona potencijal biti i mjesto kreativne suradnje, ali je \u010de\u0161\u0107e mjesto u kojem se o\u010dekuje puko izvr\u0161enje zadataka. Mogla bi se tamo razvijati svijest da osobna dobrobit kre\u0107e iz po\u0161tivanja dobrobiti drugoga i druga\u010dijega, ali se u \u0161koli \u010de\u0161\u0107e tolerira mr\u017enja i agresija nego \u0161to se njeguje ljubav i tolerancija. Morala bi ta \u0161kola biti i mjesto jednakovrijednih i solidarnih, ali boravak u njoj obi\u010dno slu\u017ei odr\u017eavanju odnosa mo\u0107i i klasnoj reprodukciji. Mogla bi ta \u0161kola biti i mjesto iskrena dijaloga, ali se u njoj rijetko kada otvoreno raspravlja. Mogla bi ta \u0161kola biti najbolja stvar, ali tome 2019. u Hrvatskoj jo\u0161 nije tako.<\/p>\n<p>U doba op\u0107e dru\u0161tvene polarizacije u kojoj se razlike izme\u0111u <em>nas<\/em> i <em>njih<\/em> eksponencijalno pove\u0107avaju, \u0161kola bi mogla biti mjesto na kojem bi se upozoravalo da su te razlike neznatne. \u0160tovi\u0161e, \u0161kola je jedino mjesto na kojem se to mo\u017ee sustavno \u010diniti. Od svih dru\u0161tvenih podsustava u krizi upravo je obrazovanje ono koje mo\u017ee \u010diniti razliku, dati snagu i osigurati nadu. I dok se pi\u0161u epitafi formalnu obrazovanju, mo\u017eda bi korisnije bilo zapo\u010deti razgovor o \u0161koli \u2013 iskren i bez rukavica, pozitivno \u017eivotno prljav i beskrajno zanimljiv. Otvoreni razgovor koji bi zavr\u0161io zajedni\u010dkim urlikom: \u0161kola je najva\u017enija!!!!\u201c<\/p>\n<p><strong>Boris Joki\u0107<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eZa\u0161to ve\u0107ina mladih \u010de\u0161\u0107e ne posje\u0107uje kazali\u0161te? Kako privu\u0107i mladu publiku? Kakvo kazali\u0161te \u017eele i trebaju? &nbsp;(\u2026) Posebnost predstave <em>Mi i Oni<\/em> upravo je u povezivanju ZKM-ovih glumaca, redatelja Darija Harja\u010deka i dramaturginje Katarine Pejovi\u0107 s mladim polaznicima putem zajedni\u010dkog stvaranja. U ovom projektu jedni u\u010de od drugih, dijele svoja razmi\u0161ljanja i prenose spoznaje, znanja i iskustva zahvaljuju\u0107i improvizacijama na temu koja je svima veoma bliska i poznata, a u posljednje vrijeme i izrazito aktualna.<\/p>\n<p>Djeca i mladi vole glumiti s profesionalcima, a mlada publika voli gledati svoje vr\u0161njake na pozornici. Njima vjeruje. S njima se mo\u017ee identificirati i povezati. Oni su Mi.<\/p>\n<p>Vjerujem da takvo kazali\u0161te mladi danas trebaju \u2013 blisko njima, ono koje ih se izravno ti\u010de, u kojemu se prepoznaju i koje ih pokre\u0107e na aktivno gledanje, slu\u0161anje, razmi\u0161ljanje. Uostalom, takvo nam kazali\u0161te svima treba (\u2026)\u201c.<\/p>\n<p><strong>Katarina Kolega<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201e (\u2026) Tematika djece i mladih name\u0107e se u javnom diskursu kao intrigantna i plodonosna tema pa mi se na trenutke zna u\u010diniti da ne postoji mistificiranija skupina od \u201etih mladih\u201d; njihovi nam se svjetovi \u010dine dalekima, promatramo ih kao da su zombiji zalijepljeni za ekrane mobilnih ure\u0111aja ili ra\u010dunala, \u010dudimo se njihovim postupcima neprestano ih uspore\u0111uju\u0107i s vlastitim, uvijek ograni\u010denim iskustvima. Harja\u010dek i Pejovi\u0107 tom su predstavom pokazali razumijevanje za teme koje u sredi\u0161te stavljaju djecu i mlade, s naglaskom na problematiku nasilja me\u0111u mladima, va\u017enost progovaranja o tome, ali i vje\u0161tinu u kori\u0161tenju izvedbenim postupcima u obradi takve tematike.<\/p>\n<p>Govoriti o mladima na autenti\u010dan na\u010din, a pogotovo u okvirima kazali\u0161ne predstave, u vremenu kada nam se misao o kazali\u0161tu kao mjestu gdje mladi mogu u\u010diti, \u0161iriti vidike i kreativno se izra\u017eavati \u010dini gotovo pa apsurdnom, svakako je te\u017eak zadatak prepun sitnih zamki koje jaz izme\u0111u mladih i kazali\u0161ta mogu dodatno produbiti. Me\u0111utim, to je ujedno jedini uspje\u0161an na\u010din uspostavljanja dijaloga s tom mistificiranom skupinom, ali i suo\u010davanja s pitanjima na koja \u010desto ne znamo odgovore pa ih, u nemo\u0107i da doku\u010dimo uzroke nekih fenomena, prestajemo i postavljati (\u2026)\u201c.<\/p>\n<p><strong>Kristina Te\u0161ija<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eAutorski projekt Darija Harja\u010deka i Katarine Pejovi\u0107 <em>Mi i Oni<\/em> progovara o goru\u0107oj temi: odgojno-obrazovnom procesu unutar \u0161kolskog sustava. Tema je veoma aktualna i vi\u0161eslojna, ne samo zbog recentnih napisa u novinama o \u0161trajku prosvjetnih radnika, o provo\u0111enju reforme hrvatskog \u0161kolstva pod krilaticom <em>\u0160kola za \u017eivot<\/em>, o provo\u0111enju nastave vjeronauka u \u0161kolama na temelju Vatikanskih ugovora, o raznim mi\u0161ljenjima \u0161to bi \u0161kola, \u0161kolstvo, cjelokupni obrazovni sustav trebao biti, a \u0161to on u Hrvatskoj nije jer ve\u0107 desetlje\u0107ima iz tog sustava izlaze generacije mladih ljudi koji se mogu pohvaliti znanjima i kompetencijama koje su stekli vi\u0161e vlastitim trudom nego uspje\u0161no\u0161\u0107u sustava, ali i stavovima i sustavom vrijednosti koje su usvojili, a koji sve manje imaju veze sa slobodnim i predrasuda li\u0161enim osobama koje \u0107e promijeniti svijet. (\u2026) Novi autorski projekt u kojem Dario Harja\u010dek ponovo sura\u0111uje s Katarinom Pejovi\u0107 na tragu je njihova vrlo uspje\u0161na kazali\u0161nog istra\u017eivanja u <em>Dici<\/em>, u produkciji Gradskog kazali\u0161ta mladih Split (2016), u kojem dramaturginja i redatelj postavljaju okvir problemske situacije da bi u radu s glumcima mo\u017eda uspjeli odgovoriti na pitanja koje ta situacija name\u0107e. Iznjedriti tijekom procesa rada na projektu <em>Mi i Oni<\/em> odgovore na pitanja o hrvatskom \u0161kolstvu izazov je koji bi rijetko tko prihvatio. Dosada\u0161nji umjetni\u010dki, redateljski, spisateljski, dramati\u010darski i dramatur\u0161ki rad Darija Harja\u010deka svojevrsna je garancija uspje\u0161nosti ovog projekta, u onoj dimenziji i ciljevima koji su njegovim okvirom zadani.<\/p>\n<p><strong>Lidija Zozoli<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Premijera: utorak, 26. studenog 2019.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.zekaem.hr\/predstave\/mi-i-oni\/\">https:\/\/www.zekaem.hr\/predstave\/mi-i-oni\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/zekaem\/\">https:\/\/www.facebook.com\/zekaem\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/884401481957605\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/884401481957605\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/kazaliste\/nova-zkm-ova-predstava-kako-smo-od-ideje-o-stjecanju-znanja-putem-zabave-i-igre-dosli-do-skole-kao-institucije-u-kojoj-prevladavaju-dosada-i-tjeskoba\/9631489\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/kazaliste\/nova-zkm-ova-predstava-kako-smo-od-ideje-o-stjecanju-znanja-putem-zabave-i-igre-dosli-do-skole-kao-institucije-u-kojoj-prevladavaju-dosada-i-tjeskoba\/9631489\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17620,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[22,3],"tags":[],"class_list":["post-17619","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/ZKM-web-galerija_-10ZKM-Mi-i-Oni-.jpg?fit=1000%2C778&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":17619,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":17619,"position":1},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":17619,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":17619,"position":3},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":17619,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":17619,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17619","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17619"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17619\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32670,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17619\/revisions\/32670"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17620"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}