![\"\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Ivan-Rosko.png?ssl=1\")
<\/a><\/p>\nIvan Ro\u0161ko<\/strong><\/em><\/p>\n <\/p>\n Historiografija.hr:<\/strong> Upravo ste diplomirali na interdisciplinarnom radu La\u017eni nasljednik? Populizam u kampanjama za izbor ameri\u010dkog predsjednika: Ronald Reagan (1980.) i Donald Trump (2016.) <\/em>(mentori: prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina i prof. dr. sc. Dragan Bagi\u0107), o danas vrlo aktualnoj temi, pri \u010demu su u fokusu va\u0161ih interesa bile usporedbe 1980-ih i 2010-ih godina. Smatrate li opravdanim povla\u010denje paralela izme\u0111u na\u0161eg vremena i drugih razdoblja kao \u0161to su 1980-e ili pak razdoblje pred Drugi svjetski rat? Je li ono \u0161to se danas naziva populizmom sli\u010dno prethodnim povijesnim iskustvima ili je ipak bitno razli\u010dito?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ivan Ro\u0161ko:<\/strong> Populizam je danas vrlo aktualna tema, no u javnosti je rijetko jasno \u0161to se pod tim pojmom podrazumijeva. Populizam kakvim ga ja vidim, tj. kako ga definira njema\u010dki politolog Jan-Werner M\u00fcller, nije samo antielitizam ili pozivanje na narod, ve\u0107 i antipluralizam. To zna\u010di da populisti vrlo usko definiraju \u0161to misle pod narodom s jedne strane, a sebe predstavljaju kao jedinog legitimnog predstavnika naroda s druge. Zanimljivo je kao okvir usporedbe povijesnih vo\u0111a uzeti populizam, jer nam to pru\u017ea uvide koji mo\u017eda nisu o\u010diti na prvi pogled. Primjerice, Donald Trump je kroz svoju kampanju bio uspore\u0111ivan s brojim povijesnim li\u010dnostima, uglavnom onima za koje bismo rekli da su u 20. stolje\u0107u stajali na (krajnje) desnoj strani politi\u010dkog spektra. Spektar usporedbi i\u0161ao je od uistinu vulgarnih i pau\u0161alnih s recimo Hitlerom i Mussolinijem (a s time su i\u0161le i usporedbe 1930-ih i dana\u0161njeg vremena) pa sve do ljudi kojima je fenomen Trumpa ipak bli\u017ei, \u010dime sam se i sam bavio kada sam analizirao njegovu kampanju i kampanju Ronalda Reagana. Iako, ako bismo kao kriterij uzeli populizam, posebno s naglaskom na antipluralizam, Trump ipak vi\u0161e zvu\u010di kao etnonacionalist jednog ranijeg vremena, sa svojom antiimigrantskom te antimuslimanskom retorikom, za razliku od Reagana koji je Ameriku vidio upravo kao zemlju doseljenika (premda je i on ponekad imao rasisti\u010dke komentare). Ukratko, mislim da je dana\u0161nji kontekst (geopoliti\u010dki, ideolo\u0161ki, ekonomski, kulturolo\u0161ki) bli\u017ei 1980-ima nego 1930-ima, poglavito u Europi i SAD-u, te da su usporedbe s 1930-ima uglavnom preuveli\u010dane. Me\u0111utim, uz jednu va\u017enu razliku da je danas populizam dio mainstreama u mjeri u kojoj to nije bio jo\u0161 od 1930-ih godina. Upravo je populizam \u2013 kao fenomen specifi\u010dan upravo za demokracije \u2013 najve\u0107a prijetnja ne samo njihovom ustavnom ili liberalnom karakteru, ve\u0107 i njihovu opstanku.<\/p>\n <\/p>\n Historiografija.hr:<\/strong> Kako kao diplomirani povjesni\u010dar i sociolog gledate na suradnju povijesti i sociologije, odnosno humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti. Koje su razlike \u2013 ja\u010de ili slabije strane \u2013 tih dvaju studija, odnosno njihovih studenata?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ivan Ro\u0161ko:<\/strong> Koliko mi je poznato, znanstvena suradnja izme\u0111u povjesni\u010dara i sociologa u Hrvatskoj gotovo da ne postoji. Historijskom sociologijom bave se pak rijetki, poput profesora Vjerana Katunari\u0107a ili profesora Sini\u0161e Male\u0161evi\u0107a, koji radi i predaje u Irskoj. Potencijal za suradnju upravo je golem. Mnogi fenomeni koji se ti\u010du hrvatskog dru\u0161tva, ali i \u0161ire \u2013 nikad dovr\u0161ena tranzicija, dru\u0161tvene nejednakosti, nacije i nacionalizmi, politike sje\u0107anja, ekolo\u0161ka pitanja \u2013 tra\u017ee upravo interdisciplinarni pristup. Naravno, postoje vrlo kvalitetni radovi u kojima sociolozi koriste historiografske metode ili povjesni\u010dari koji uzimaju sociolo\u0161ke teorijske okvire, ali njihov broj nije velik.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de ja\u010dih ili slabijih strana, smatram da su kolege sociolozi u izvjesnoj prednosti. Pritom ne mislim na kvalitetu studija za koju smatram da je podjednaka (no i vrlo te\u0161ka za procijeniti, budu\u0107i da je mnogo smjerova i sveu\u010dili\u0161ta s oba studijska programa). Diplomanti studija sociologije iz fakulteta izlaze sa ne\u0161to \u0161irim spektrom znanja od studenata povijesti, barem u prosjeku, \u0161to im nudi mogu\u0107nost da se dalje usavr\u0161avaju u razli\u010ditim smjerovima. Uspore\u0111uju\u0107i pak direktno, dobar sociolog \u0107e lak\u0161e napisati znanstveni rad koji je i historiografski, dok \u0107e se dobar povjesni\u010dar itekako namu\u010diti napisati rad koji upotrebljava sociolo\u0161ku teoriju ili metode. Ipak, u jednome moram pohvaliti kolege s kojima sam studirao na povijesti, a to je uklju\u010divost. Iako su studentske rasprave na oba studija unutar i van zgrade fakulteta bile podjednako kvalitetne i uzbudljive, vi\u0161e uva\u017eavanja suprotnog mi\u0161ljenja susreo sam kod kolega sa povijesti.<\/p>\n <\/p>\n Historiografija.hr:<\/strong> Sudjelujete u mnogim raspravama o prijepornim povijesnim i dru\u0161tvenim temama: pitanjima nacije i nacionalizama te nacionalnog identiteta, rodnoj problematici, Domovinskom ratu, hrvatsko-srpskim odnosima, suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u, politikama povijesti te uop\u0107e odnosu prema povijesti. Posebno vam je stalo do stru\u010dnih polemika i dijaloga me\u0111u razli\u010ditim i suprotstavljenim pozicijama kako me\u0111u znanstvenicima tako i studentima. Prisustvujete i uzimate rije\u010d na brojnim javnim tribinama, primjerice 2018. godine na tribini \u201eRodna teorija u Istanbulskoj konvenciji\u201c u organizaciji Studentskog zbora Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Osim toga, na svom Facebook-profilu redovito poti\u010dete rasprave otvorene svima o ovdje navedenim temama na kojima uglavnom studenti (i katkad znanstvenici) su\u010deljavaju razli\u010dita mi\u0161ljenja. Kakvo je va\u0161e iskustvo takvih rasprava? Postoji li u hrvatskom dru\u0161tvu \u2013 usprkos svemu \u2013 potencijal za stru\u010dne rasprave i dijalog? Mogu li u tome studenti imati ve\u0107u ulogu nego \u0161to je to do sada?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ivan Ro\u0161ko:<\/strong> Hrvatsko dru\u0161tvo, kao i ve\u0107ina dru\u0161tava u okru\u017eenju i \u0161ire, duboko je podijeljeno, \u0161to se vidi i kod mladih. Razli\u010dite perspektive rijetko se su\u010deljavaju. Kao \u0161to je to i u ostatku dru\u0161tva, manje-vi\u0161e i me\u0111u studentima i studentskim udrugama poznate su startne pozicije, te se na tribinama koje bivaju organizirane pozivaju govornici koji \u0107e o nekoj temi govoriti razli\u010dito, ali unutar nekog zadanog spektra. Studentski zbor Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta na spomenutoj tribini napravio je iznimku pozvav\u0161i profesoricu Branku Gali\u0107 s Filozofskog fakulteta i to je pozitivan potez koji im se mora priznati. Me\u0111utim, takvi primjeri su rijetki, a slu\u010dajevi u kojima studenti u publici su\u010deljavaju duboko podijeljene stavove jo\u0161 su rje\u0111i. Tribine zato obi\u010dno slu\u017ee kao mjesto gdje \u0107e studenti dobiti dodatne argumente za ve\u0107 postoje\u0107e stavove te se mobilizirati za neke predstoje\u0107e dru\u0161tvene sukobe (abortus, odnos prema pro\u0161losti, odnos prema manjinama i sl.). Time se preska\u010de deliberacija oko nekog pitanja, koja bi bila itekako korisna, a mladi se pripremaju za dru\u0161tvene i politi\u010dke borbe u ve\u0107 formiranim ideolo\u0161kim rovovima. Naravno, ne mislim da bi se svaki stav trebao tretirati kao jednako vrijedan. Na primjer, mislim da si niti jedna ozbiljna studentska organizacija ne mo\u017ee dozvoliti da na tribinu pozove negatore Jasenovca ili nekog drugog zlo\u010dina, bez obzira na stupanj njihova pojavljivanja u javnosti. \u010cesto se zapravo doga\u0111a da se pozivaju ljudi koji nisu stru\u010dnjaci u nekom podru\u010dju, a jo\u0161 manje znanstvenici, kako bi se opravdao unaprijed oformljeni stav koji znanstveno zapravo nije mogu\u0107e podr\u017eati. Uloga stru\u010dnjaka i znanstvenika je stoga umanjena, to jest, razvodnjena. Svatko je ,,stru\u010dnjak\u201c ili znanstvenik o nekom pitanju, iako se njime bavi tek povr\u0161no i\/ili duboko neznanstveno. Mislim da studenti imaju veliki potencijal u pokretanju brojnih pitanja, ali ga uglavnom ne koriste na ispravan na\u010din, kao \u0161to sam ve\u0107 napomenuo na primjeru organiziranja tribina.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de rasprava u kojima sam sudjelujem, moje iskustvo je uglavnom pozitivno i volim vjerovati da one nisu uzaludne. S vremenom sam shvatio da se u raspravi zapravo ne obra\u0107ate (samo) sugovorniku, ve\u0107 predstavljate argumente koje kriti\u010dki promatraju svi koji tu raspravu prate. Zadr\u017eati dobru mjeru i elementarnu pristojnost, te poku\u0161ati sugovornikov argument prezentirati u njegovoj najboljoj verziji, izazovi su kojima nisam uvijek dorastao. Vjerujem ipak da zaista postoji potreba i \u017eelja za stru\u010dnim raspravama i da samo na taj na\u010din u njima mo\u017eete i sudjelovati.<\/p>\n <\/p>\n Historiografija.hr:<\/strong> \u010cesto se u raspravama isti\u010de da netko ne\u0161to govori upravo tako kako govori jer ima ili nema odre\u0111eno osobno i obiteljsko iskustvo te jer je bli\u017ei ovoj ili onoj politi\u010dkoj i ideolo\u0161koj opciji. Smatrate li da bi stru\u010dni ili profesionalni identitet ipak trebao biti va\u017eniji od na\u0161ih iskustava i pozicija? Kakva bi, prema va\u0161em mi\u0161ljenju, trebala biti uloga povjesni\u010dara, nastavnika i studenata povijesti u javnosti i dru\u0161tvu?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ivan Ro\u0161ko: <\/strong>Naravno da bi trebao biti va\u017eniji, ali na\u017ealost i znanstvenici, pritom mislim uglavnom na povjesni\u010dare, nerijetko svoje stavove o materiji formuliraju na temelju politi\u010dke, tj. ideolo\u0161ke opcije. S druge strane, napomenuo bih da se \u010desto nekima od nas imputira nekakav politi\u010dki stav ili obiteljska pro\u0161lost zbog stavova koje iznosimo, iako je stvarnost bitno druga\u010dija, \u010dak i suprotna pretpostavljenoj. Bez obzira na sve, sla\u017eem se s kolegama koji ocjenjuju da je struka izgubila mogu\u0107nost da odr\u017ei neke osnovne narative i zaklju\u010dke o pro\u0161losti te da je mora povratiti. Smatram da izme\u0111u ozbiljnih povjesni\u010dara u Hrvatskoj ipak nema toliko opre\u010dnih mi\u0161ljenja koliko su druga\u010diji naglasci na neke teme. U javnosti se pak i dalje vode ratovi obiteljskih i porodi\u010dnih povijesti koji traju desetlje\u0107ima, a koje politi\u010dke elite u redovitim ciklusima rasplamsavaju za svoje kratkoro\u010dne politi\u010dke ciljeve i ne dopu\u0161taju da hrvatsko dru\u0161tvo podvu\u010de crtu. Povjesni\u010dari, nastavnici i studenti povijesti zato trebaju stati u obranu svoje struke. Na dnevnoj bazi \u010dujemo da u javnosti osobe iz politi\u010dkog \u017eivota govore neistine ili manipuliraju sje\u0107anjima na pro\u0161lost. Na nama je da ih prozovemo i upozorimo javnost na manipulacije. \u010cak i kada \u0107e postojati kolege koji se s nama ne\u0107e slo\u017eiti, javna rasprava o povijesnom prijeporu koji je u pitanju poprimit \u0107e znanstvenu dimenziju koja je \u010desto odsutna. No i dalje je u odnosu prema pro\u0161losti politi\u010dka sfera najva\u017enija, kao i odgovornost politi\u010dkih elita.<\/p>\n <\/p>\n Historiografija.hr: Jo\u0161 jedno od dijalo\u0161kih iskustava koje imate je i sudjelovanje dvije godine zaredom na ljetnoj \u0161koli na Fru\u0161koj gori u sklopu me\u0111unarodnog projekta \u201cKo je prvi po\u010deo? Istori\u010dari protiv revizionizma\u201d. Zanimaju nas va\u0161i dojmovi s ljetne \u0161kole na kojoj su diplomski i doktorski studenti i studentice iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore raspravljali o na\u010dinima na koje se mati\u010dne historiografije i ud\u017ebenici povijesti odnose prema prijepornim pitanjima iz povijesti Jugoslavije, Drugog svjetskog rata i ratova 1990-ih. Kakvi su njihovi pogledi na naslje\u0111e 20. stolje\u0107a te na mogu\u0107nosti me\u0111usobne komunikacije, stru\u010dne suradnje i dijaloga kod generacija koje dolaze? U \u010demu su problemi i otvorena pitanja? Kakvo je zna\u010denje za vas imala ta komunikacija na ljetnim \u0161kolama?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ivan Ro\u0161ko: <\/strong>Sudjelovanje na ljetnoj \u0161koli oba je puta bilo je posebno i iznimno pozitivno iskustvo, zbog kojeg sam optimist kada govorimo o znanstvenom dijalogu mladih povjesni\u010dara iz spomenutih zemlja, ali i mladih op\u0107enito. Izlaganja kolega i profesora-mentora bila su odli\u010dna. Prve dvije \u0161kole u kojima sam sudjelovao bavile su se stvaranjem Jugoslavije i Drugim svjetskim ratom. Radi se o davno minulim razdobljima, o kojima su pisali i brojni inozemni autori i o kojima postoji znatan obim kvalitetnog znanstvenog rada, stoga problema i spornih pitanja gotovo i da nije bilo. Ipak, u neformalnom dijelu programa na\u010dete su i mnoge druge teme o kojima je ina\u010de malo dijaloga, a va\u017ene su. Ljetna \u0161kola o 1990-ima tek predstoji 2020. godine i moje je predvi\u0111anje da \u0107e to biti pravo otvaranje i test za istinski dijalog. Historiografsko istra\u017eivanje 1990-ih u Hrvatskoj je uglavnom ograni\u010deno na politi\u010dku i vojnu povijest te nedostaju novi pristupi, a javna povijest 1990-ih uglavnom je politizirana. To naravno ne zna\u010di da u hrvatskoj historiografiji kvalitetnih radova nema, me\u0111utim njihova va\u017enost je u javnosti \u010desto zanemarena. U srpskoj pak historiografiji rat 1990-ih gotovo je neobra\u0111en, pa nedostaje znanja o tada\u0161njim doga\u0111anjima u drugim zemljama, dok je u javnosti ve\u0107ina tema tabuizirana. Bit \u0107e potrebno mnogo znanstvene hrabrosti i volje da se u mati\u010dnim dru\u0161tvima povjesni\u010dari odva\u017ee, i vi\u0161e nego je to danas slu\u010daj, govoriti o devedesetima. Iskreno se nadam da \u0107e mla\u0111e generacije povjesni\u010dara biti dorasle tom zadatku, a ljetne \u0161kole u sklopu projekta ,,Ko je prvi po\u010deo\u201c jedan su od pozitivnih koraka u tom smjeru.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14,4],"tags":[],"class_list":["post-17595","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-intervjui","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":17595,"position":0},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":17595,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":17595,"position":2},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":17595,"position":3},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":17595,"position":4},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Festival povijesti Kliofest - 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":17595,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17595"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17595\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17597,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17595\/revisions\/17597"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}