{"id":17589,"date":"2019-11-23T15:41:29","date_gmt":"2019-11-23T15:41:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17589"},"modified":"2019-11-23T20:38:04","modified_gmt":"2019-11-23T20:38:04","slug":"o-prijedlogu-da-hrvatski-institut-za-povijest-treba-nositi-ime-franje-tudmana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17589","title":{"rendered":"O prijedlogu da Hrvatski institut za povijest treba nositi ime Franje Tu\u0111mana"},"content":{"rendered":"

Kao urednik portala u svoje osobno ime smatram pogre\u0161nim \u0161to skupina intelektualaca i povjesni\u010dara svoj prijedlog umjesto samo instituciji ili kolegama povjesni\u010darima istovremeno upu\u0107uje i politi\u010darima i javnosti daju\u0107i mu time prvenstveno politi\u010dki namjesto stru\u010dnog karaktera. Takav eventualni prijedlog trebao bi prije svega autonomno do\u0107i od povjesni\u010dara i povjesni\u010darki sa Hrvatskog instituta za povijest (koji ga dosad, pretpostavljam iz vi\u0161e razloga i posve razumljivo, nisu predlagali), a zatim je za o\u010dekivati da bi se uklju\u010dila i \u0161ira povjesni\u010darska zajednica raspravljaju\u0107i bilo o prijedlogu, bilo o Franji Tu\u0111manu kao povjesni\u010daru i povijesnoj li\u010dnosti ili bilo \u010demu drugom \u0161to smatra potrebnim. U takvoj raspravi osobno bih bio protiv takvog prijedloga smatraju\u0107i da predstavlja politi\u010dku upotrebu povijesti, sli\u010dnu onoj koju je provodio Franjo Tu\u0111man kao povjesni\u010dar i politi\u010dar. No bez obzira na razli\u010dita mi\u0161ljenja koja bismo pritom kao povjesni\u010dari zastupali, vjerujem da bismo se svi slo\u017eili da bi takva rasprava trebala biti oslobo\u0111ena izravnih politi\u010dkih intervencija.<\/p>\n

B. Jankovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijedlog: Hrvatski institut za povijest treba nositi ime Franje Tu\u0111mana<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

ZAGREB, 20. studenoga 2019. (Hina) – Skupina istaknutih hrvatskih intelektualca predlo\u017eila je da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, o 20. obljetnici smrti prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja tog instituta, preimenuje u Hrvatski institut za povijest dr. Franje Tu\u0111mana.<\/p>\n

https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/10219964<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Skupina istaknutih hrvatskih intelektualca predlo\u017eila je da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu o 20. obljetnici smrti prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja tog instituta dr. Franje Tu\u0111mana preimenuje u Hrvatski institut za povijest doktora Franje Tu\u0111mana.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijedlog su u srijedu poslali predsjedniku Upravnog vije\u0107a Hrvatskog instituta za povijest Anti Nazoru, ravnatelju tog instituta Gordanu Ravan\u010di\u0107u te predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice Andreju Plenkovi\u0107u.<\/p>\n

 <\/p>\n

Potpisnici: Hrvatski institut za povijest treba nositi ime akademika Franje Tu\u0111mana<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

“Molimo Vas da podr\u017eite i usvojite ovaj prijedlog jer smatramo da Hrvatski institut za povijest treba nositi ime akademika Franje Tu\u0111mana. Najbolja prilika za to imenovanje je sada pred nama, da se naime time obilje\u017ei 20.obljetnica njegove smrti. Predla\u017eemo da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu preimenuje u Hrvatski institut za povijest doktora Franje Tu\u0111mana”, istaknuli su potpisnici – akademici Ivan Aralica, Nenad Cambi, Andrej Dujella, Dubravko Jel\u010di\u0107, Ivica Kostovi\u0107, August Kova\u010dec, Vladimir Paar, Stanko Popovi\u0107 i Davorin Rudolf te dr. sc. Mira Kolar, prof. dr. sc. Agneza Szabo i prof. em. dr. sc. Mirko Valenti\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uz prijedlog, podsje\u0107aju da je akademik Franjo Tu\u0111man, doktor povijesnih znanosti, istaknuti hrvatski znanstvenik i hrvatski dr\u017eavnik, 1961. u Zagrebu utemeljio Institut za historiju radni\u010dkoga pokreta i bio njegov direktor i znanstveni voditelj. Taj institut, dodaje se, poslije je nazvan Hrvatski institut za povijest.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tako\u0111er, istaknuto je, akademik Franjo Tu\u0111man bio je utemeljitelj i predsjednik HDZ-a, glavni politi\u010dki i vojni strateg uspostave neovisne, suverene i demokratske Republike Hrvatske i njezin prvi predsjednik. Bio je i zapovjednik oru\u017eanih snaga – Hrvatske vojske Republike Hrvatske, pokreta\u010d i voditelj organizirane obrane Republike Hrvatske, njezina me\u0111unarodnoga priznanja, pobjede u Domovinskom ratu te o\u010duvanja cjelovitosti Republike Hrvatske u njezinim me\u0111unarodno priznatim granicama.<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a461482\/U-Zagrebu-jos-jednoj-instituciji-zele-imenu-dodati-dr.-Franjo-Tudjman.html<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.glasistre.hr\/hrvatska\/prijedlog-preimenovati-hrvatski-institut-za-povijest-u-hrvatski-institut-za-povijest-doktora-franje-tudmana-605815<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/u-zagrebu-zele-da-se-institut-za-povijest-zove-po-tudmanu-20191120<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/ovi-akademici-bi-preimenovali-institut-za-povijest-zele-ga-nazvati-po-tudjmanu\/2133944.aspx<\/a><\/p>\n

https:\/\/kamenjar.com\/prijedlog-preimenovati-hrvatski-institut-za-povijest-u-hrvatski-institut-za-povijest-doktora-franje-tudmana\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Komentari:<\/p>\n

 <\/p>\n

Dragan Markovina<\/p>\n

https:\/\/www.telegram.hr\/price\/zasto-je-ideja-par-akademika-da-se-institut-za-povijest-zove-po-tudmanu-istovremeno-uzasavajuca-i-posve-logicna\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17590,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-17589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/HINA-HIP.jpg?fit=800%2C508&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":17589,"position":0},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55089","url_meta":{"origin":17589,"position":1},"title":"Filip \u0160imunjak: Je li vrijeme da historiografija napusti naziv \u201eBizant\u201c?","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Bizantologija (ili bizantistika), kao disciplina koja prou\u010dava razne aspekte tzv. Bizantskoga Carstva,[1] na\u0161la se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a napose godina, u neobi\u010dnom polo\u017eaju \u2013 sam naziv pod kojim se ustalila i po kojemu je prepoznatljiva postao je jednim od glavnih predmeta njezina vlastitog propitivanja. Premda dvojbe o smislenosti pojma\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55668,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55668","url_meta":{"origin":17589,"position":2},"title":"Zagreb jo\u0161 \u010deka ulice Lelje Dobroni\u0107 i Emilija Laszowskog! \u2013 Inicijativa za imenovanje javnih povr\u0161ina u njihovu \u010dast","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Pitanje kome u \u010dast i zbog kojih zasluga imenujemo ulice, trgove i druge javne povr\u0161ine usko je povezano s na\u0161im odnosom prema pro\u0161losti i vrijednostima koje kao zajednica \u017eelimo istaknuti. Odabirom imena grad odaje priznanje pojedincima i \u010duva uspomenu na njihov doprinos, pa ne \u010dudi \u0161to odluke o imenovanju, a\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":17589,"position":3},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":17589,"position":4},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":17589,"position":5},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu “Odiseju”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17589"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17606,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17589\/revisions\/17606"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}