{"id":17589,"date":"2019-11-23T15:41:29","date_gmt":"2019-11-23T15:41:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17589"},"modified":"2019-11-23T20:38:04","modified_gmt":"2019-11-23T20:38:04","slug":"o-prijedlogu-da-hrvatski-institut-za-povijest-treba-nositi-ime-franje-tudmana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17589","title":{"rendered":"O prijedlogu da Hrvatski institut za povijest treba nositi ime Franje Tu\u0111mana"},"content":{"rendered":"

Kao urednik portala u svoje osobno ime smatram pogre\u0161nim \u0161to skupina intelektualaca i povjesni\u010dara svoj prijedlog umjesto samo instituciji ili kolegama povjesni\u010darima istovremeno upu\u0107uje i politi\u010darima i javnosti daju\u0107i mu time prvenstveno politi\u010dki namjesto stru\u010dnog karaktera. Takav eventualni prijedlog trebao bi prije svega autonomno do\u0107i od povjesni\u010dara i povjesni\u010darki sa Hrvatskog instituta za povijest (koji ga dosad, pretpostavljam iz vi\u0161e razloga i posve razumljivo, nisu predlagali), a zatim je za o\u010dekivati da bi se uklju\u010dila i \u0161ira povjesni\u010darska zajednica raspravljaju\u0107i bilo o prijedlogu, bilo o Franji Tu\u0111manu kao povjesni\u010daru i povijesnoj li\u010dnosti ili bilo \u010demu drugom \u0161to smatra potrebnim. U takvoj raspravi osobno bih bio protiv takvog prijedloga smatraju\u0107i da predstavlja politi\u010dku upotrebu povijesti, sli\u010dnu onoj koju je provodio Franjo Tu\u0111man kao povjesni\u010dar i politi\u010dar. No bez obzira na razli\u010dita mi\u0161ljenja koja bismo pritom kao povjesni\u010dari zastupali, vjerujem da bismo se svi slo\u017eili da bi takva rasprava trebala biti oslobo\u0111ena izravnih politi\u010dkih intervencija.<\/p>\n

B. Jankovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijedlog: Hrvatski institut za povijest treba nositi ime Franje Tu\u0111mana<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

ZAGREB, 20. studenoga 2019. (Hina) – Skupina istaknutih hrvatskih intelektualca predlo\u017eila je da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, o 20. obljetnici smrti prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja tog instituta, preimenuje u Hrvatski institut za povijest dr. Franje Tu\u0111mana.<\/p>\n

https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/10219964<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Skupina istaknutih hrvatskih intelektualca predlo\u017eila je da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu o 20. obljetnici smrti prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja tog instituta dr. Franje Tu\u0111mana preimenuje u Hrvatski institut za povijest doktora Franje Tu\u0111mana.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijedlog su u srijedu poslali predsjedniku Upravnog vije\u0107a Hrvatskog instituta za povijest Anti Nazoru, ravnatelju tog instituta Gordanu Ravan\u010di\u0107u te predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice Andreju Plenkovi\u0107u.<\/p>\n

 <\/p>\n

Potpisnici: Hrvatski institut za povijest treba nositi ime akademika Franje Tu\u0111mana<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

“Molimo Vas da podr\u017eite i usvojite ovaj prijedlog jer smatramo da Hrvatski institut za povijest treba nositi ime akademika Franje Tu\u0111mana. Najbolja prilika za to imenovanje je sada pred nama, da se naime time obilje\u017ei 20.obljetnica njegove smrti. Predla\u017eemo da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu preimenuje u Hrvatski institut za povijest doktora Franje Tu\u0111mana”, istaknuli su potpisnici – akademici Ivan Aralica, Nenad Cambi, Andrej Dujella, Dubravko Jel\u010di\u0107, Ivica Kostovi\u0107, August Kova\u010dec, Vladimir Paar, Stanko Popovi\u0107 i Davorin Rudolf te dr. sc. Mira Kolar, prof. dr. sc. Agneza Szabo i prof. em. dr. sc. Mirko Valenti\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uz prijedlog, podsje\u0107aju da je akademik Franjo Tu\u0111man, doktor povijesnih znanosti, istaknuti hrvatski znanstvenik i hrvatski dr\u017eavnik, 1961. u Zagrebu utemeljio Institut za historiju radni\u010dkoga pokreta i bio njegov direktor i znanstveni voditelj. Taj institut, dodaje se, poslije je nazvan Hrvatski institut za povijest.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tako\u0111er, istaknuto je, akademik Franjo Tu\u0111man bio je utemeljitelj i predsjednik HDZ-a, glavni politi\u010dki i vojni strateg uspostave neovisne, suverene i demokratske Republike Hrvatske i njezin prvi predsjednik. Bio je i zapovjednik oru\u017eanih snaga – Hrvatske vojske Republike Hrvatske, pokreta\u010d i voditelj organizirane obrane Republike Hrvatske, njezina me\u0111unarodnoga priznanja, pobjede u Domovinskom ratu te o\u010duvanja cjelovitosti Republike Hrvatske u njezinim me\u0111unarodno priznatim granicama.<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a461482\/U-Zagrebu-jos-jednoj-instituciji-zele-imenu-dodati-dr.-Franjo-Tudjman.html<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.glasistre.hr\/hrvatska\/prijedlog-preimenovati-hrvatski-institut-za-povijest-u-hrvatski-institut-za-povijest-doktora-franje-tudmana-605815<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/u-zagrebu-zele-da-se-institut-za-povijest-zove-po-tudmanu-20191120<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/ovi-akademici-bi-preimenovali-institut-za-povijest-zele-ga-nazvati-po-tudjmanu\/2133944.aspx<\/a><\/p>\n

https:\/\/kamenjar.com\/prijedlog-preimenovati-hrvatski-institut-za-povijest-u-hrvatski-institut-za-povijest-doktora-franje-tudmana\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Komentari:<\/p>\n

 <\/p>\n

Dragan Markovina<\/p>\n

https:\/\/www.telegram.hr\/price\/zasto-je-ideja-par-akademika-da-se-institut-za-povijest-zove-po-tudmanu-istovremeno-uzasavajuca-i-posve-logicna\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17590,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-17589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/HINA-HIP.jpg?fit=800%2C508&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":17589,"position":0},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":17589,"position":1},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53632,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53632","url_meta":{"origin":17589,"position":2},"title":"ISHA Zagreb: Simpozij “Povezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ponosni smo \u0161to se na\u0161 simpozij s temom \u201cPovezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest\u201d uspje\u0161no odr\u017eao pro\u0161log ponedjeljka, 11. svibnja 2026. u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu! Bogat i raznolik program ovogodi\u0161njeg simpozija uklju\u010divao je, za po\u010detak, predavanje profesora Hrvoja Petri\u0107a, uvodnu rije\u010d na\u0161e predsjednice Ane Furlan Sfar\u010di\u0107 te dodjelu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":17589,"position":3},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":17589,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":17589,"position":5},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17589"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17606,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17589\/revisions\/17606"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}