{"id":17571,"date":"2019-11-22T18:41:21","date_gmt":"2019-11-22T18:41:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17571"},"modified":"2019-11-22T18:44:09","modified_gmt":"2019-11-22T18:44:09","slug":"pavao-ritter-vitezovic-dva-stoljeca-uplakane-hrvatske-plorantis-croatiae-saecula-duo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17571","title":{"rendered":"Pavao Ritter Vitezovi\u0107, “Dva stolje\u0107a uplakane Hrvatske \/ Plorantis Croatiae saecula duo”"},"content":{"rendered":"

Matica hrvatska upravo je objavila Vitezovi\u0107evo djelo \u201cDva stolje\u0107a uplakane Hrvatske \/ Plorantis Croatiae saecula duo\u201d \u2013 izvorno objavljeno 1703. godine \u2013 koje je s latinskog jezika prevela i uvodnu studiju napisala povjesni\u010darka i prevoditeljica Zrinka Bla\u017eevi\u0107. Kriti\u010dko izdanje latinskog izvornika priredili su Zrinka Bla\u017eevi\u0107 i Bojan Marotti.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/sub><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Pavao Ritter Vitezovi\u0107<\/p>\n

Dva stolje\u0107a uplakane Hrvatske \/ Plorantis Croatiae saecula duo<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/sub><\/strong><\/p>\n

Kriti\u010dko izdanje latinskoga izvornika priredili ZRINKA BLA\u017dEVI\u0106 i BOJAN MAROTTI<\/sub><\/strong>
\nS latinskoga prevela, uvodnu studiju napisala i bilje\u0161ke sastavila ZRINKA BLA\u017dEVI\u0106<\/sub><\/strong>
\nHrvatski prijevod redigirao, naglaske obilje\u017eio i tekstolo\u0161ki pogovor napisao BOJAN MAROTTI<\/sub><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u00bbOvim uzorno prire\u0111enim kriti\u010dkim izdanjem latinskoga teksta i doista kvalitetnim prijevodom Vitezovi\u0107eva djela kona\u010dno je popunjena nemala praznina u hrvatskoj knji\u017eevnoj povijesti. Premda vrlo zanimljiv po svojim sadr\u017eajnim, kompozicijskim, stilskim i estetskim obilje\u017ejima, Vitezovi\u0107ev ep niti je adekvatno vrednovan, niti je pozicioniran u kontekst hrvatske ranonovovjekovne knji\u017eevnosti, niti je interpretiran. To va\u017eno djelo, koje je imalo va\u017enu ulogu i u oblikovanju nacionalnog identiteta, sada je dostupno i struci, a jednako tako i zainteresiranim \u010ditateljima izvan u\u017eih krugova.<\/p>\n

Kada se dakle uzmu u obzir va\u017enost Vitezovi\u0107eva djela za povijest hrvatske knji\u017eevnosti, njegova marginaliziranost i te\u0161ka dostupnost s jedne strane, te vje\u0161t i pjesni\u010dki uspio prijevod\u00a0 s druge strane, jasno je da je rije\u010d o vrijednom nakaldni\u010dkom projektu\u00ab (Josip Bratuli\u0107<\/strong>).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u00bbIako je Uplakana Hrvatska <\/em>u povijesti hrvatske knji\u017eevnosti velikim dijelom ostala neprepoznata i knji\u017eevnopovijesno neobra\u0111ena sve do dana\u0161njega dana, nadamo se da \u0107e kriti\u010dko izdanje ispraviti o\u010ditu recepcijsku nepravdu koju je do\u017eivjelo ovo djelo, i to u prvome redu zbog \u010dinjenice da je napisa\u00adno latinskim stihovima. Zahvaljuju\u0107i neobi\u010dnoj, ali pomno osmi\u0161ljenoj \u017ean\u00adrovskoj formi, kronografsko-filozofskomu sadr\u017eaju te iznimnim estetskim vrijednostima, vjerujemo da \u0107e u prijevodu na hrvatski jezik Uplakana Hr\u00advatska <\/em>napokon ste\u0107i mjesto u nacionalnome knji\u017eevnom kanonu koje ned\u00advojbeno zavrje\u0111uje\u00ab (Zrinka Bla\u017eevi\u0107<\/strong>).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Biblioteka Posebna izdanja<\/strong>, glavni urednik Luka \u0160eput, recenzenti Josip Bratuli\u0107 i Lahorka Pleji\u0107 Poje, lektura i korektura Bojan Marotti, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, grafi\u010dki urednik Pavao Damjanovi\u0107, tisak\u00a0Denona\u00a0<\/em> (Zagreb).\u00a0\u2014 Dvojezi\u010dno, hrvatsko-latinsko izdanje opremljeno s 11 c\/b ilustracija, bilje\u0161kama i komentarima te imenskim kazalom<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pavao Ritter Vitezovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Hrvatski povjesni\u010dar, polihistor, knji\u017eevnik, leksikograf, tiskar, nakladnik i kartograf (Senj, 1652 \u2013 Be\u010d, 1713). Autor vi\u0161e povijesnih djela (u O\u017eivljenoj Hrvatskoj<\/em> \/ Croatia Rediviva<\/em> iznosi \u017eelju da se pod hrvatskim imenom ujedine svi Ju\u017eni Slaveni). Me\u0111u knji\u017eevnim djelima isti\u010de se spjev Odilenje sigetsko, <\/em>a me\u0111u jezikoslovnim djelima opse\u017ean Latinsko-hrvatski rje\u010dnik<\/em> \/ Lexicon Latino-Illyricum<\/em>. Prema stru\u010dnome sudu \u00bbodigrao je i va\u017enu ulogu kulturnoga posrednika, transponiraju\u0107i u doma\u0107u kulturu filozofske, politi\u010dke i ideolo\u0161ke koncepte te knji\u017eevno-umjetni\u010dke forme karakteristi\u010dne za srednjoeuropski barok. U svojim historiografskim djelima osobito je oblikovao slo\u017eenu ideolo\u0161ku koncepciju koja \u0107e postati jedno od klju\u010dnih formativnih izvori\u0161ta hrvatske nacionalno-integracijske ideologije u XIX. stolje\u0107u\u00ab (Zrinka Bla\u017eevi\u0107)<\/p>\n

 <\/p>\n