{"id":17571,"date":"2019-11-22T18:41:21","date_gmt":"2019-11-22T18:41:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17571"},"modified":"2019-11-22T18:44:09","modified_gmt":"2019-11-22T18:44:09","slug":"pavao-ritter-vitezovic-dva-stoljeca-uplakane-hrvatske-plorantis-croatiae-saecula-duo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17571","title":{"rendered":"Pavao Ritter Vitezovi\u0107, &#8220;Dva stolje\u0107a uplakane Hrvatske \/ Plorantis Croatiae saecula duo&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Matica hrvatska upravo je objavila Vitezovi\u0107evo djelo \u201cDva stolje\u0107a uplakane Hrvatske \/ Plorantis Croatiae saecula duo\u201d \u2013 izvorno objavljeno 1703. godine \u2013 koje je s latinskog jezika prevela i uvodnu studiju napisala povjesni\u010darka i prevoditeljica Zrinka Bla\u017eevi\u0107. Kriti\u010dko izdanje latinskog izvornika priredili su Zrinka Bla\u017eevi\u0107 i Bojan Marotti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><sub>&#8212;<\/sub><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pavao Ritter Vitezovi\u0107<\/p>\n<p><strong><em>Dva stolje\u0107a uplakane Hrvatske \/ Plorantis Croatiae saecula duo<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><sub>\u00a0<\/sub><\/strong><\/p>\n<p><strong><sub>Kriti\u010dko izdanje latinskoga izvornika priredili ZRINKA BLA\u017dEVI\u0106 i BOJAN MAROTTI<\/sub><\/strong><br \/>\n<strong><sub>S latinskoga prevela, uvodnu studiju napisala i bilje\u0161ke sastavila ZRINKA BLA\u017dEVI\u0106<\/sub><\/strong><br \/>\n<strong><sub>Hrvatski prijevod redigirao, naglaske obilje\u017eio i tekstolo\u0161ki pogovor napisao BOJAN MAROTTI<\/sub><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u00bbOvim uzorno prire\u0111enim kriti\u010dkim izdanjem latinskoga teksta i doista kvalitetnim prijevodom Vitezovi\u0107eva djela kona\u010dno je popunjena nemala praznina u hrvatskoj knji\u017eevnoj povijesti. Premda vrlo zanimljiv po svojim sadr\u017eajnim, kompozicijskim, stilskim i estetskim obilje\u017ejima, Vitezovi\u0107ev ep niti je adekvatno vrednovan, niti je pozicioniran u kontekst hrvatske ranonovovjekovne knji\u017eevnosti, niti je interpretiran. To va\u017eno djelo, koje je imalo va\u017enu ulogu i u oblikovanju nacionalnog identiteta, sada je dostupno i struci, a jednako tako i zainteresiranim \u010ditateljima izvan u\u017eih krugova.<\/p>\n<p>Kada se dakle uzmu u obzir va\u017enost Vitezovi\u0107eva djela za povijest hrvatske knji\u017eevnosti, njegova marginaliziranost i te\u0161ka dostupnost s jedne strane, te vje\u0161t i pjesni\u010dki uspio prijevod\u00a0 s druge strane, jasno je da je rije\u010d o vrijednom nakaldni\u010dkom projektu\u00ab (<strong>Josip Bratuli\u0107<\/strong>).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u00bbIako je <em>Uplakana Hrvatska <\/em>u povijesti hrvatske knji\u017eevnosti velikim dijelom ostala neprepoznata i knji\u017eevnopovijesno neobra\u0111ena sve do dana\u0161njega dana, nadamo se da \u0107e kriti\u010dko izdanje ispraviti o\u010ditu recepcijsku nepravdu koju je do\u017eivjelo ovo djelo, i to u prvome redu zbog \u010dinjenice da je napisa\u00adno latinskim stihovima. Zahvaljuju\u0107i neobi\u010dnoj, ali pomno osmi\u0161ljenoj \u017ean\u00adrovskoj formi, kronografsko-filozofskomu sadr\u017eaju te iznimnim estetskim vrijednostima, vjerujemo da \u0107e u prijevodu na hrvatski jezik <em>Uplakana Hr\u00advatska <\/em>napokon ste\u0107i mjesto u nacionalnome knji\u017eevnom kanonu koje ned\u00advojbeno zavrje\u0111uje\u00ab (<strong>Zrinka Bla\u017eevi\u0107<\/strong>).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Biblioteka <strong>Posebna izdanja<\/strong>, glavni urednik Luka \u0160eput, recenzenti Josip Bratuli\u0107 i Lahorka Pleji\u0107 Poje, lektura i korektura Bojan Marotti, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, grafi\u010dki urednik Pavao Damjanovi\u0107, tisak\u00a0<em>Denona\u00a0<\/em> (Zagreb).\u00a0\u2014 Dvojezi\u010dno, hrvatsko-latinsko izdanje opremljeno s 11 c\/b ilustracija, bilje\u0161kama i komentarima te imenskim kazalom<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Pavao Ritter Vitezovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Hrvatski povjesni\u010dar, polihistor, knji\u017eevnik, leksikograf, tiskar, nakladnik i kartograf (Senj, 1652 \u2013 Be\u010d, 1713). Autor vi\u0161e povijesnih djela (u <em>O\u017eivljenoj Hrvatskoj<\/em> <em>\/ Croatia Rediviva<\/em> iznosi \u017eelju da se pod hrvatskim imenom ujedine svi Ju\u017eni Slaveni). Me\u0111u knji\u017eevnim djelima isti\u010de se spjev <em>Odilenje sigetsko, <\/em>a me\u0111u jezikoslovnim djelima opse\u017ean <em>Latinsko-hrvatski rje\u010dnik<\/em> <em>\/ Lexicon Latino-Illyricum<\/em>. Prema stru\u010dnome sudu \u00bbodigrao je i va\u017enu ulogu kulturnoga posrednika, transponiraju\u0107i u doma\u0107u kulturu filozofske, politi\u010dke i ideolo\u0161ke koncepte te knji\u017eevno-umjetni\u010dke forme karakteristi\u010dne za srednjoeuropski barok. U svojim historiografskim djelima osobito je oblikovao slo\u017eenu ideolo\u0161ku koncepciju koja \u0107e postati jedno od klju\u010dnih formativnih izvori\u0161ta hrvatske nacionalno-integracijske ideologije u XIX. stolje\u0107u\u00ab (Zrinka Bla\u017eevi\u0107)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>biblioteka: <a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/biblioteka\/27\/\"><strong>POSEBNA IZDANJA<\/strong><\/a><\/li>\n<li>cijena: <strong>190,00<\/strong> kn<\/li>\n<li>broj stranica: <strong>350<\/strong><\/li>\n<li>uvez: <strong>tvrdi uvez s ovitkom<\/strong><\/li>\n<li>dimenzije: <strong>17 x 24 cm<\/strong><\/li>\n<li>godina izdanja: <a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/godina\/2019\/\"><strong>2019.<\/strong><\/a><\/li>\n<li>izdava\u010d: <strong>Matica hrvatska<\/strong><\/li>\n<li>mjesto: <strong>Zagreb<\/strong><\/li>\n<li>ISBN: <strong>978-953-341-122-4<\/strong><\/li>\n<li>podru\u010dje: <strong><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/hrvatska%20povijest\">hrvatska povijest<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/podrucje\/hrvatsko%20pjesni\u0161tvo\">hrvatsko pjesni\u0161tvo<\/a> <\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<h4><\/h4>\n<h4>PDF-ovi<\/h4>\n<ul>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/dva-stoljeca-uplakane-hrvatske-plorantis-croatiae-saecula-duo-1290\/pdf\/sadrzaj.pdf\">Sadr\u017eaj (187,3\u00a0KB)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/dva-stoljeca-uplakane-hrvatske-plorantis-croatiae-saecula-duo-1290\/pdf\/lectori-benevolo-salutem-pozdrav-dobrohotnomu-citatelju.pdf\">LECTORI BENEVOLO SALUTEM \/ POZDRAV DOBROHOTNOMU \u010cITATELJU (152,0\u00a0KB)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/dva-stoljeca-uplakane-hrvatske-plorantis-croatiae-saecula-duo-1290\/pdf\/plorantis-croatiae-saeculum-primum-prvo-stoljece-uplakane-hrvatske.pdf\">PLORANTIS CROATIAE SAECULUM PRIMUM \/ PRVO STOLJE\u0106E UPLAKANE HRVATSKE (813,3\u00a0KB)<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/dva-stoljeca-uplakane-hrvatske-plorantis-croatiae-saecula-duo-1290\/\">http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/dva-stoljeca-uplakane-hrvatske-plorantis-croatiae-saecula-duo-1290\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz medija:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/10214639\">https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/10214639<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.glasistre.hr\/kultura\/mh-objavila-kriticko-izdanje-vitezoviceva-djela-plorantis-croatiae-saecula-duo-604823\">https:\/\/www.glasistre.hr\/kultura\/mh-objavila-kriticko-izdanje-vitezoviceva-djela-plorantis-croatiae-saecula-duo-604823<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17572,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17571","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/dva-stoljeca-uplakane-hrvatske.jpeg?fit=500%2C708&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":17571,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":17571,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":17571,"position":2},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":17571,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":17571,"position":4},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":17571,"position":5},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17571","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17571"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17571\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17576,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17571\/revisions\/17576"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17572"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17571"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17571"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17571"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}