{"id":17551,"date":"2019-11-22T14:42:49","date_gmt":"2019-11-22T14:42:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17551"},"modified":"2019-11-22T14:42:49","modified_gmt":"2019-11-22T14:42:49","slug":"muzej-slavonije-osijek-izlozba-povodom-obiljezavanja-30-obljetnice-baltickog-puta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17551","title":{"rendered":"Muzej Slavonije Osijek: izlo\u017eba povodom obilje\u017eavanja 30. obljetnice Balti\u010dkog puta"},"content":{"rendered":"

1989., u to vrijeme jo\u0161 uvijek okupirane Balti\u010dke zemlje obilje\u017eavale su 50. obljetnicu potpisivanja Pakta Molotov-Ribbentrop kojim su nacional-socijalisti\u010dka Njema\u010dka i Sovjetski Savez podijelili Europu, koji je bio jedan od razloga po\u010detka Drugog svjetskog rata te 50-godi\u0161nje okupacije Estonije, Latvije i Litve.<\/p>\n

 <\/p>\n

23. kolovoza ove godine obilje\u017eavala se 30. obljetnica velike demonstracije pod nazivom \u201eBaltijski put\u201c, a koji su organizirali narodni pokreti za oslobo\u0111enje u Litvi, Latviji i Estoniji. Oko 2 milijuna stanovnika okupilo se na glavnoj cesti izme\u0111u Vilniusa, Rige i Tallinna, primilo za ruke i ostvarilo 675 km dug \u017eivi lanac koji je povezao sve tri balti\u010dke prijestolnice. Na taj na\u010din su ova tri naroda objavila svijetu \u017eelju za slobodom i prekidom sovjetske okupaciju te ponovno uspostavljanje neovisnosti Balti\u010dkih dr\u017eava. Bio je to direktan iskaz za poni\u0161tenje posljedica kriminalnog Pakta iz 1939. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tada\u0161nje vlasti SSSR-a poslu\u0161ale su zahtjeve stanovnika Balti\u010dkih dr\u017eava pa su javno priznale da je Pakt Molotov-Ribbentrop postojao te su ga proglasile ni\u0161tavim. Pola godine nakon \u201eBalti\u010dkog puta\u201c, 11. o\u017eujka \u00a01990., Litva je ponovno proglasila neovisnost. Nakon ponovnog progla\u0161enja neovisnosti, Estonija, Latvija i Litva su se intenzivno razvijale te 2004. sve tri dr\u017eave postale \u010dlanicama EU-a i NATO-a.<\/p>\n

 <\/p>\n

UNESCO je 2009. uvrstio \u201eBaltijski put\u201c u popis \u201ePam\u0107enja svijeta\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ove godine se 30. obljetnica \u201eBaltijskog puta\u201c u svima trima Balti\u010dkim zemljama obilje\u017eava raznim kulturnim i dru\u0161tvenim manifestacijama, istovremeno podsje\u0107aju\u0107i na 80. obljetnicu potpisivanja zloglasnog Pakta Molotov-Ribbentrop. Tim povodom u Muzeju Slavonije, u petak 22. studenog, s po\u010detkom u 13:00 sati, odr\u017eat \u0107e se otvorenje prigodne izlo\u017ebe posve\u0107ene obljetnici 30. godina Balti\u010dkog puta, a organizatori izlo\u017ebe su Veleposlanstvo Republike Litve, u suradnji s Muzejom Slavonije. Nakon otvorenja izlo\u017ebe docentica na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Sla\u0111ana Josipovi\u0107 Batorek \u0107e odr\u017eati prigodno predavanje.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

O predava\u010dici: Sla\u0111ana Josipovi\u0107 Batorek \u2013 diplomirala povijest i hrvatski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Autorica vi\u0161e znanstvenih radova i monografije iz podru\u010dja nacionalne povijesti 20. stolje\u0107a. Zaposlena na mjestu docentice na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje predaje kolegije iz nacionalne i svjetske povijesti 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ulaz na doga\u0111anje je slobodan.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/mso.hr\/?p=9210&_thumbnail_id=9212&lang=hr<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17552,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-17551","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Balticki-put-poziv_1.jpg?fit=1024%2C669&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":17551,"position":0},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":17551,"position":1},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova “Odiseja” u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55338,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55338","url_meta":{"origin":17551,"position":2},"title":"Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107 – Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107 Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS Prije godinu dana, 1. listopada 2025., na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zapo\u010deo je \u010detverogodi\u0161nji projekt Hrvatsko obrazovanje izme\u0111u nacionalnog i globalnog \u2013 kako istra\u017eujemo i podu\u010davamo temeljne koncepte za\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":17551,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54442,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54442","url_meta":{"origin":17551,"position":4},"title":"Barbara Matej\u010di\u0107, “Ubijanje za fotografiju”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Barbara Matej\u010di\u0107 provela je detaljno novinarsko istra\u017eivanje o slu\u010daju ubojstva civila s po\u010detka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, kada su dvojica fotoreportera u Br\u010dkom serijom fotografija dokumentirali egzekuciju dvojice civila. Fotografije su preko agencije Reuters obi\u0161le svijet, bile su dokazni materijal na su\u0111enjima u Haagu, fotograf je nagra\u0111en\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Matejcic.jpg?fit=360%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":17551,"position":5},"title":"“Polji\u010dica – Savez za Poljica”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17551","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17551"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17551\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17553,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17551\/revisions\/17553"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17552"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17551"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17551"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17551"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}