{"id":17527,"date":"2019-11-21T13:28:39","date_gmt":"2019-11-21T13:28:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17527"},"modified":"2019-11-21T13:50:13","modified_gmt":"2019-11-21T13:50:13","slug":"izlozba-stecci-nekad-i-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17527","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cSte\u0107ci nekad i danas\u201d"},"content":{"rendered":"

U Gliptoteci HAZU u Zagrebu (Medvedgradska 2) od 9. studenog do 29. prosinca 2019. otvorena je izlo\u017eba \u201cSte\u0107ci nekad i danas\u201d.<\/p>\n

Izlo\u017eba Ste\u0107ci nekad i danas<\/em> nastala je povodom upisa ste\u0107aka na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne ba\u0161tine. Studijskom tematskom izlo\u017ebom predstavljeno je istra\u017eiva\u010dko, znanstveno i kulturno bavljenje ovom jedinstvenom srednjovjekovnom ba\u0161tinom.<\/p>\n

Kroz pomno odabrane lokalitete s podru\u010dja dalmatinske unutra\u0161njosti, dubrova\u010dkog podru\u010dja i ju\u017enih dijelova Bosne i Hercegovine, ste\u0107ci su na izlo\u017ebi prikazani kao autenti\u010dna pojava i originalan fenomen unutar cjelokupnog europskog srednjovjekovlja.<\/p>\n

Izlo\u017eba prikazuje na izdvojenom podru\u010dju ste\u0107ke koji su, iako homogeni u svojoj pojavnosti, vrlo razli\u010diti po svojim specifi\u010dnostima i obilje\u017ejima, radionicama i kova\u010dima, natpisima i, naravno, razdoblju u kojem se javljaju, a obuhva\u0107ena je kompleksnost njihova istra\u017eivanja kroz povijest kao i metodolo\u0161ki pristupi.<\/p>\n

Dvojakost naziva izlo\u017ebe \u201enekad i danas\u201c ukazuje na na\u010din na koji se pristupilo izboru materijala i na\u010dinu njegove prezentacije. Naglasak je na vizualnom materijalu, fotografijama, crte\u017eima, arhivskim bilje\u0161kama, skicama, mapama te suvremenom dokumentacijskom materijalu (3D modeli), kao i vrsnim fotografijama ste\u0107aka To\u0161e Dapca i \u017divka Ba\u010di\u0107a, dugogodi\u0161njeg fotografa konzervatorske slu\u017ebe u Splitu.<\/p>\n

U odabiru lokaliteta naglasak je stavljen na dva UNESCO-ova lokaliteta iz Hrvatske: na Cistu Veliku kod Imotskog te groblje oko crkve sv. Barbare u Dubravci pokraj Konavala. Ostali lokaliteti odabrani su iz njihove okolice na podru\u010dju Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su na odre\u0111eni na\u010din, upisom na UNESCO-ov Popis, oblikovanjem ste\u0107aka, odabirom ukrasa i sl. povezani s dva lokaliteta iz Hrvatske. Nadalje kriteriji su bili: atraktivnost ste\u0107aka, izra\u017eena kroz njihove ornamente i reljefe, smje\u0161taj u prostoru, brojnost, dostupnost i dokumentirana istra\u017eiva\u010dka djelatnost koja nam je dala mogu\u0107nost iscrpnijeg prikaza komparativnog materijala, odnosno fotografija, crte\u017ea dokumenata i sl. Stoga su, prema jednom ili vi\u0161e od navedenih kriterija, odabrani i prikazani sljede\u0107i lokaliteti: iz Republike Hrvatske: Cista Velika kod Imotskog, crkva sv. Barbare \/ Dubravka kod Konavala, Lovre\u0107 i Zagvozd kod Imotskog, Brotnice u Konavlima, Novakovo greblje, Ri\u010dice. Iz Bosne i Hercegovine to su: Radimlja, Boljuni kod Stoca, Posu\u0161je, Ravanjska vrata kod Kupresa, Blidinje.<\/p>\n

Odabir ove teme posebno je va\u017ean i za organizatora izlo\u017ebe, Gliptoteku HAZU, jer se u fundusu muzeja nalazi Zbirka sadrenih odljeva ste\u0107aka \u010diji su predmeti ve\u0107im dijelom izlo\u017eeni u stalnom postavu, a nastali su za Izlo\u017ebu srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, odr\u017eanu u Parizu 1950. godine. Arhivska gra\u0111a, crte\u017ei te fotografije prikupljeni za tu izlo\u017ebu do sada su bili malo poznati i nikada izlagani. Stoga je ova izlo\u017eba prilika da se naglasi va\u017enost i doprinos Gliptoteke HAZU u znanstvenoistra\u017eiva\u010dkom radu u prou\u010davanju ste\u0107aka i njihovoj prezentaciji i popularizaciji od 50-ih godina 20. stolje\u0107a pa sve do danas.<\/p>\n

Autori izlo\u017ebe i teksta kataloga:
\nIvan Alduk, pro\u010delnik Konzervatorskog odjela Imotski, Ministarstva kulture, (\u010dlan autorskog tima za upis ste\u0107aka na Popis svjetske ba\u0161tine UNESCO-a), Magdalena Getaldi\u0107, kustosica Gliptoteke<\/p>\n

Financijska potpora izlo\u017ebe: Ministarstvo kulture RH<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/gliptoteka.hazu.hr\/hr\/dogadanja\/u-najavi-ste%C4%87ci-nekad-i-danas,2392.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17528,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-17527","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/plakat_stecci.jpg?fit=830%2C516&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":17527,"position":0},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":17527,"position":1},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":17527,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":17527,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":17527,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":17527,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17527"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17527\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17536,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17527\/revisions\/17536"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17528"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}