Tre\u0107i program Hrvatskog radija poziva u \u010detvrtak, 21. studenog 2019. u 20 sati u Knji\u017enicu i \u010ditaonicu Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5) na tribinu u izravnom radijskom prijenosu o temi “\u0160to je ostalo od Berlinskog zida?”.<\/p>\n
<\/p>\n
U studenome 2019. godine \u010ditav svijet obilje\u017eava simboli\u010dku prekretnicu potkraj krvavoga 20. stolje\u0107a, kulminaciju doga\u0111aja koji su posve preokrenuli njegov tijek i poni\u0161tili u\u010dinke \u010diji se prapo\u010deci mogu smjestiti u Oktobarsku revoluciju 1917. godine – rije\u010d je, dakako, o padu Berlinskoga zida, koji je pokrenuo lan\u010danu reakciju posvema\u0161njeg raspada svjetskoga komunizma i dr\u017eava koje je stvorio, od Sovjetskoga Saveza do Jugoslavije, te preobrazbu postoje\u0107ih nominalnih komunizama, kao \u0161to je onaj kineski, u modele koji komunizmu nalikuju jo\u0161 jedino po autokratskome modelu vladavine.<\/p>\n
<\/p>\n
\u0160to za nas danas zna\u010di simbol sru\u0161enoga zida u Berlinu? Je li, uvjetuju\u0107i pojavu slobodnotri\u017enoga utopizma u sklopu kojega je Francis Fukuyama proglasio “kraj povijesti”, pad Berlinskoga zida ozna\u010dio po\u010detak razdoblja globalnoga mira? Ili je, s druge strane, prouzro\u010dio povratak u stanje “sukoba civilizacija” koje je Samuel Huntington identificirao po religijsko-kulturalnim kriterijima \u010dija drevnost nadilazi eksperimentalne totalitarizme 20. stolje\u0107a kojih je i Berlinski zid posljedica?<\/p>\n
<\/p>\n
Je li za dru\u0161tva poput hrvatskoga u doba digitalne revolucije, novih medija i virtualnih svjetova rasprava o Berlinskome zidu uop\u0107e bitna, ili istinski uzroci i posljedice njegova pada jo\u0161 do danas nisu prepoznati? Je li izostanak globalne konkurencije svjetskome kapitalizmu pothranio njegove izrabljuju\u0107e elemente, ili ga je inkorporiranje marksisti\u010dke misli u zapadna dru\u0161tva samoreguliralo te u\u010dinilo humanijim?<\/p>\n
<\/p>\n
Naposljetku, \u0161to je od Berlinskoga zida ostalo u mentalitetu i strukturama postkomunisti\u010dkih zemalja poput Hrvatske – je li se potpuna tranzicija ikada dogodila, ili je hrvatska slobodnotr\u017ei\u0161na liberalna demokracija tek maska supstancijalno neizmijenjenoga establi\u0161menta iz komunisti\u010dke nomenklature, i kako se ti preddemokratski atavizmi danas o\u010dituju u politici, ekonomiji i kulturi? \u0160to je od Berlinskoga zida ostalo u svijetu i u Hrvatskoj, gdje se nalaze njegove krhotine?<\/p>\n
<\/p>\n
Odgovore \u0107emo potra\u017eiti s gostima tribine:<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Ivo Banac profesor je emeritus na Sveu\u010dili\u0161tu Yale. Od 1994. do 1999. bio je profesor povijesti na Srednjoeuropskom sveu\u010dili\u0161tu u Budimpe\u0161ti, gdje je upravljao Institutom za jugoisto\u010dnu Europu, a od 2008. do 2017. bio je redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao na Sveu\u010dili\u0161tu Standford. Autor je i urednik vi\u0161e knjiga, \u010dlanaka i komentara, me\u0111u kojima se isti\u010de monografija “Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika” i “Sa Staljinom protiv Tita: informbiroovski rascjepi u jugoslavenskom komunisti\u010dkom pokretu”. Bio je urednik \u010dasopisa East European Politics and Societies, supredsjednik Instituta otvoreno dru\u0161tvo – Hrvatska, \u010dlan predsjedni\u0161tva Hrvatskog helsin\u0161kog odbora, generalni direktor Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, predsjednik Liberalne stranke, ministar za za\u0161titu okoli\u0161a i prostornog ure\u0111enje u Vladi RH te zastupnik u Hrvatskome saboru. Dopisni je \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n
<\/p>\n
Josip Mihaljevi\u0107 znanstveni je suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao i doktorirao povijest. Primarno podru\u010dje znanstvenog interesa mu je hrvatska i jugoslavenska povijest druge polovice 20. stolje\u0107a, s posebnim naglaskom na teme iz dru\u0161tvene povijesti, te povijest komunizma. Predaje na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu na kojem izvodi kolegij “Ideologija i praksa komunizma u povijesnoj perspektivi”. Autor je i voditelj emisije “Povijesne kontroverze” na Tre\u0107em programu Hrvatskoga radija za koju je 2019. nagra\u0111en nagradom “Vjekoslav Klai\u0107” za popularizaciju povijesti. Autor je knjige “Komunizam i \u010dovjek: odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972.” za koju je nagra\u0111en Dr\u017eavnom nagradom za znanost te nagradom Dru\u0161tva sveu\u010dili\u0161nih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu.<\/p>\n
<\/p>\n
Davor Dijanovi\u0107 hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istra\u017eiva\u010d, geopoliti\u010dki analiti\u010dar i publicist. U Zagrebu je zavr\u0161io studij me\u0111unarodnih odnosa. Od 2008. do danas objavio vi\u0161e od tisu\u0107u novinskih i publicisti\u010dkih priloga o temama iz podru\u010dja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stru\u010dnih radova. Posebna podru\u010dja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, energetika i globalna sigurnost. \u010clan je uredni\u0161tva i novinar Portala Hrvatskoga kulturnog vije\u0107a, za koji od 2009. godine pi\u0161e redovitu kolumnu, a kolumnist je i portala Direktno.hr. Priloge je objavljivao odnosno objavljuje i u “Hrvatskom tjedniku,” “Hrvatskom slovu”, “Vijencu”, “Politi\u010dkom zatvoreniku”, “Magazinu Glasa Slavonije” i nekolicini internetskih portala. \u010clan je Matice hrvatske, Hrvatskih novinara i publicista, Hrvatskoga kulturnog vije\u0107a, Udruge “Obnova” i Dru\u0161tva za o\u010duvanje hrvatske vojne tradicije. Voditelj je uredni\u0161tva znanstvenog \u010dasopisa za kulturu, dru\u0161tvo i politiku “Obnova” te autor knjige “Hrvatska u \u017ervnju Jugosfere”.<\/p>\n
<\/p>\n
Karlo Jurak magistar je filozofije i lingvistike te polaznik poslijediplomskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Tijekom studiranja na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija aktivan u studentskim udrugama te u redakciji \u010dasopisa studenata filozofije \u010cemu. Organizator vi\u0161e studentskih, znanstvenih i stru\u010dnih konferencija te izlaga\u010d na njima. Autor vi\u0161e \u010dlanaka objavljenih u zbornicima i \u010dasopisima iz podru\u010dja filozofije, lingvistike, suvremene povijesti, kriti\u010dke teorije, povijesti ideja, me\u0111u kojima se isti\u010du izvorni znanstveni radovi objavljeni u \u010dasopisima Fluminensia i Politi\u010dka misao. Trenutno je urednik sekcije prikaza knjiga u znanstvenom \u010dasopisu Tragovi. U\u017ea podru\u010dja interesa su mu povijest ideja, povijest 20. stolje\u0107a, marksisti\u010dka teorija i praksa, politi\u010dka i socijalna filozofija, kriti\u010dka teorija, socijalna epistemologija i filozofija jezika.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Urednik emisije je Kre\u0161imir \u010cokoli\u0107, a moderator tribine je Matija \u0160tahan.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Izvori:<\/p>\n
<\/p>\n
http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/tribina-treceg-programa-hrvatskog-radija-54604\/54604<\/a><\/p>\n <\/p>\n