{"id":17470,"date":"2019-11-19T20:17:44","date_gmt":"2019-11-19T20:17:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17470"},"modified":"2019-11-19T20:17:44","modified_gmt":"2019-11-19T20:17:44","slug":"simon-sebag-montefiore-romanovi-1613-1918","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17470","title":{"rendered":"Simon Sebag Montefiore, “Romanovi 1613.-1918.”"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d \u0160kolska knjiga objavila je 2019. godine knjigu Simona Sebaga Montefiorea \u201cRomanovi 1613.-1918.\u201d, kao jo\u0161 jedno djelo tog popularnog autora prevedeno na hrvatski jezik.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Romanovi su bili najuspje\u0161nija dinastija modernih vremena, vladaju\u0107i \u0161estinom povr\u0161ine svijeta tri stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako je jedna obitelj pretvorila ratom uni\u0161tenu kne\u017eevinu u najve\u0107e svjetsko carstvo? I kako su oni izgubili sve?<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Romanovi \u2013 1613. \u2013 1918. britanskog povjesni\u010dara Simona Sebaga Montefiorea intimna je pri\u010da dvadeset careva i carica, nekih koji su dotaknuti genijem, neki ludilom, ali svi nadahnuti autokracijom i carskom ambicijom. Montefioreova knjiga otkriva tajni svijet neograni\u010dene mo\u0107i i nemilosrdne izgradnje carstva, zasjenjene urotni\u010dkom pala\u010dom, obiteljskim suparni\u0161tvima, seksualnom dekadencijom i divljom ekstravagancijom.<\/p>\n

Na temelju novog arhivskog istra\u017eivanja, Montefiore donosi uzbudljiv ep trijumfa i tragedije, ljubavi i ubojstva, \u0161to je univerzalna studija mo\u0107i i portret imperija koji poma\u017ee i u definiranju Rusije danas.<\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Simon Sebag Montefiore ugledan je britanski autor, povjesni\u010dar i romanopisac ro\u0111en 1965. godine. Njegove vrlo hvaljene knjige svjetski su bestseleri; prevedene na vi\u0161e od 35 jezika.<\/p>\n

Knjiga Katarina Velika i Potemkin<\/em> (Catherine the Great & Potemkin) u\u0161la je u u\u017ei izbor za nagrade Samuel Johnson, Duff Cooper i Marshovu nagradu za najbolju biografiju; knjiga Staljin: na dvoru crvenog cara<\/em> (Stalin: The Court of the Red Tsar) osvojila je 2004. nagradu British Book Award za najbolju povijesnu knjigu godine, a Mladi Staljin (Young Stalin) nagradu LA Times Book u kategoriji biografija, Costa Biography Award, nagradu Kreisky za najbolju politi\u010dku knjigu godine (Austrija) i Le Grand Prix de la Biographie Politigue, a Ruby Films i Miramax trenuta\u010dno rade na produkciji filma utemeljenog na knjizi. Montefiore je i autor romana Sashenka<\/em>. Njegova sljede\u0107a povijesna knjiga jest Jeruzalem: biografija<\/em> (Jerusalem: the Biography), nova povijest Bliskog istoka. \u010clan je Kraljevskog dru\u0161tva za knji\u017eevnost (Royal Society of Literature). \u017divi i radi u Londonu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/romanovi-1613-1918.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17471,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17470","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Montefiore.jpg?fit=709%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54370,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54370","url_meta":{"origin":17470,"position":0},"title":"Andrew Pettegree \u2013 \u201eKnjiga u ratu\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Andrew Pettegree u djelu Knjiga u ratu, koje je na hrvatski jezik preveo Milan Popovi\u0107, istra\u017euje na koji su na\u010dine knjige, kultura \u010ditanja i pisci oblikovali ratove modernog doba, od Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata pa sve do rata u Ukrajini, te kako su ratovi utjecali na nastanak, \u0161irenje i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":17470,"position":1},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":17470,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin “Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika” u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55866,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866","url_meta":{"origin":17470,"position":3},"title":"Matko Globa\u010dnik, \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Prava\u0161 u reverendi koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, \u0160egvi\u0107 je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":17470,"position":4},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55581,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55581","url_meta":{"origin":17470,"position":5},"title":"38. Knjiga Mediterana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna kulturna multimedijalna manifestacija posve\u0107ena knjizi koja okuplja brojne znanstvenike i knji\u017eevnike, nakladnike i kulturne ustanove odr\u017eat \u0107e se kao priredba 38. puta pod tradicionalnim nazivom Knjiga Mediterana od 4. od 9. listopada 2026. godine. Ove godine dva znanstvena skupa obilje\u017eavaju velike obljetnice: 800. obljetnicu smrti sv. Franje Asi\u0161kog (1226.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Knjiga-M.jpg?fit=487%2C363&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17470","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17470"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17470\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17472,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17470\/revisions\/17472"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17471"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}